Izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto predstavit će u srijedu dokument pod nazivom Reformski program za kohezijsku politiku: revizija u sredini programskog razdoblja. Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a i glavni instrument pomoći manje razvijenim državama i regijama kako bi što brže sustigle ostale te smanjile ekonomske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje u EU.
Fitto je u veljači u svom govoru u Europskom odboru regija rekao da je ta revizija “odlična prilika” za bolje usklađivanje kohezijske politike s novim prioritetima Europske unije, poput sigurnosti i jačanja europske obrane, konkurentnosti, zelene i digitalne tranzicije, demografskih izazova. Fitto smatra da bi revizija kohezijske politike trebala predstavljati prvu etapu u raspravi o toj politici u sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034.
On je u svom govoru rekao da bi trebalo ispitati mogućnost da se za svaku državu članicu napravi rješenje po mjeri kako bi se programiranje učinilo jednostavnijim i bolje usklađenim s konkretnim potrebama svake do članica. Fitto je istaknuo nekoliko prioriteta koje bi trebala imati nova kohezijska politika.
Jedan od tih prioriteta je “pravo na ostanak” u mjestima koje ljudi smatraju svojim domom, a da bi oni tamo i ostali potrebno je kreirati i razloge za ostanak, osigurati prosperitetne regije s javnim uslugama, mogućnostima zaposlenja i stambenog zbrinjavanja. S
loboda kretanja osoba jedna je od četiri slobode na kojima počiva jedinstveno europsko tržište, koje je puno pridonijelo prosperitetu u Europskoj uniji, ali je sloboda kretanja donijela i negativne posljedice, odlazak ljudi iz siromašnijih u bogatije države i regije, što ove prve čini još siromašnijima. “Pravo na ostanak” prvi je spomenuo bivši talijanski premijer Enrico Letta u svom izvješću o budućnosti jedinstvenog tržišta.
“Odljev mozgova postao je izazov za mnoge europske zemlje i regije jer često gube svoje najmlađe i najbolje pripremljene pojedince. Zemlje koje su školovale te ljude uložile su javna sredstva u njihovo obrazovanje, no povrati od takvih ulaganja idu u zemlje s neto priljevom radnika iz drugih država članica. Kako se ti pojedinci iseljavaju, zemlje donatori gube svoju produktivnost i potencijal za inovacije, te završavaju s oslabljenom javnom upravom i ugroženim izgledima za zdrave javne financije. To stvara začarani krug: kako slabije regije gube ljude, njihov razvojni jaz u odnosu na ostale još se više povećava”, napisao je Letta u jednom članku.
S tim je usko povezan i problem što 75 posto ljudi u Europskoj uniji živi u gradovima, kojima prijeti prenapučenost, dok se s druge strane, otoci i ruralne sredine suočavaju sa suprotnim problemom, depopulacijom. Među novim prioritetima trebalo bi biti i stanovanje jer regije i gradovi koji žele biti privlačni mladima moraju nuditi stambeno zbrinjavanje po priuštivim cijenama kako u gradovima tako u ruralnim područjima.
Sljedeći utorak u Zagreb dolazi povjerenik za proračun Piotr Serafin koji će se sastati s premijerom Andrejem Plenkovićem te razgovarati s članovima saborskih odbora za europske poslove i financije te s odborom za proračun. Serafin obilazi sve države članice u okviru konzultacija s nacionalnim vladama o sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje 2028.-2034.. Komisija namjerava objaviti prijedlog toga proračuna u srpnju. Ovoga tjedna Serafin posjećuje tri zemlje, Sloveniju, Hrvatsku i Italiju.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima, a u Vijeću EU-a predviđena su dva ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaje Vijeće za poljoprivredu, a u četvrtak Vijeće za okoliš. U utorak navečer predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa razgovarat će tijekom radne večere sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
U vezi s tim je 32 zastupnika Europskog parlamenta iz redova socijaldemokrata, liberala, zelenih i ljevice uputilo pismo predsjednici Komisije u kojem upozoravaju da se tim sastankom šalje pogrešan signal. “Pišemo vam kako bismo izrazili duboku zabrinutost u pogledu predviđenog sastanka s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Vrijeme održavanja sastanka šalje iznimno uznemirujući i štetan signal s obzirom na dubinu i ozbiljnost političke krize u Srbiji”, kaže se u pismu koje je od hrvatskih zastupnika potpisao Gordan Bosanac iz redova zelenih.
Upozoravaju da je vjerodostojnost EU-a na zapadnom Balkanu proteklih desetljeća ozbiljno uzdrmana i da stoga ne čudi što na prosvjedima u Srbiji nema europskih zastava. “Vjerodostojnost EU-a na zapadnom Balkanu već je ozbiljno narušena tijekom posljednjih desetljeća i ne iznenađuje odsutnost zastava EU-a na ovim demonstracijama s obzirom na broj neispunjenih obećanja ili podršku EU-a za stabilokraciju na štetu demokratskih standarda. Ipak, sastanak s predsjednikom Vučićem u ovom kritičnom trenutku riskira daljnje jačanje percepcije da EU ignorira demokratsko nazadovanje i ozbiljno udaljava srpski narod od EU”, kaže se u pismu.
