U polugodišnjoj informaciju HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine navodi se da su tu godinu obilježili ulazak Hrvatske u europodručje i schengenski prostor, nastavak relativno snažnoga gospodarskog rasta unatoč slaboj inozemnoj potražnji te postupno smanjivanje inflacije.
Uz to, u rujnu je završio najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura kao valute. Porast ključnih kamatnih stopa ESB-a prelio se na kamatne stope na novčanom tržištu, što je povećalo trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo. No, unatoč takvim okolnostima, hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti zamjetno brže od prosjeka zemalja europodručja.
U polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine napominje se da je nakon najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura, sredinom 2024., Upravno vijeće Europske središnje banke počelo ublažavati restriktivnost financijskih uvjeta, snizivši ključne kamatne stope kao odgovor na zamjetno slabljenje inflacijskih pritisaka.
Kao i u europodručju, u Hrvatskoj se najviše usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda, a inflacija cijena usluga ostala je povišena zbog snažne potražnje i veće osjetljivosti cijena usluga na rast plaća u tom sektoru, što je posebno bilo izraženo u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima povezanima s turizmom. Pri tome, nastavio se smanjivati trošak zaduživanja stanovništva i gospodarstva.
Također, tijekom prve polovine 2024. gospodarstvo Hrvatske nastavilo se isticati jednom od najviših stopa gospodarskog rasta među članicama europodručja. Pri tome je osobna potrošnja stanovništva, potpomognuta snažnim tržištem rada i rastom realnih dohodaka, pružala ključan doprinos gospodarskom rastu. Nastavio se i rast domaćih investicija, poduprtih fondovima Europske unije, a izvoz robe i usluga, osobito turističkih, također je pridonosio gospodarskom rastu.
