c S
Dnevne novosti

Saborski Odbor za obitelj podržao izmjene Zakona o socijalnoj skrbi

16.06.2023 06:41 ZAGREB, 15. lipnja 2023. (Hina) - Odbor za obitelj i mlade Hrvatskog sabora jednoglasno je i bez rasprave podržao izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, kojim se povećava naknada za roditelje njegovatelje te se produžuje njihov status nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju.
"Zakonom se poboljšava status roditelja njegovatelja kroz povećavanje naknade, produženo je trajanje njihovog statusa nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj“, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić. Naknada za dijete s teškoćama ili osobu s invaliditetom, koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, podiže se s 597 na 796 eura, dok će naknada za dvoje ili više djece s teškoćama ili osobe s invaliditetom umjesto 796 eura iznositi 995.

Prema izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, roditelji njegovatelji zadržat će svoj status deset mjeseci nakon smrti djeteta. "Time će se olakšati iznimno teška životna situacija nakon smrti djeteta ili osobe koja se njeguje“, naglasila je Josić. Osim toga, novim se zakonom uvodi naknada za troškove prijevoza zbog školovanja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom te se napušta se institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi.

Članovi saborskog odbora nisu prihvatili prijedlog kluba Mosta o uvođenju jedinstvenog dječjeg doplatka za djecu u Hrvatskoj, u iznosu od 100 do 180 eura, ovisno o broju djece u obitelji. Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić smatra da za njihov prijedlog ima mjesta u proračunu, jer je Hrvatska među pet zemalja EU-a s najnižim izdvajanjima za dječji doplatak.

Odbor je odbio i drugi prijedlog Mostove zastupnice Selak Raspudić prema kojem bi se pravo na rad na pola radnog vremena proširilo na bilo kojeg člana kućanstva koji skrbi o osobi s invaliditetom. "Iz izvješća pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vidljivo je da o njima često skrbe braća, sestre i druge osobe, koji ne mogu raditi na pola radnog vremena samo zato što nisu nominalno roditelji. To pravo treba proizlaziti iz činjenice da se skrbi o osobi s invaliditetom a ne iz činjenice da ste vi njezin roditelj“, izjavila je Selak Raspudić.