U ovom članku autorica prikazuje najvažnije rezultate Statističkog izvješća o povredama prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj s podacima za 2023. godinu 1 . Predmetno izvješće pripremio je Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske u okviru aktivnosti koordinacijskog mehanizma za provedbu prava intelektualnog vlasništva koji djeluje u Republici Hrvatskoj 2 , a na temelju podataka institucija nadležnih za provedbu prava intelektualnog vlasništva 3 i to Ministarstva financija - Carinske uprave, Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Ministarstvo financija – Carinska uprava 4
a) Mjere na granici
Carinska uprava je u 2023. godini pokrenula 628 postupaka povodom pošiljaka za koje se sumnjalo da povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, od kojih je ukupno 8 (1,3%) pokrenuto po službenoj dužnosti, a 620 (98,7%) na temelju zahtjeva nositelja prava. Od sveukupno 628 pokrenutih postupaka, 281 ih je vođeno kao postupak za male pošiljke (44,8%). Roba je uništena u 604 postupka, puštena je u 28 postupaka, dok je u tri predmeta sudski postupak u tijeku.
Prema vrsti proizvoda za koje se sumnjalo da povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva te su pokretani postupci, najviše je proizvoda bilo iz sljedeće tri skupine:
Također, oduzeto je i 97.252 komada različitih proizvoda svrstanih u kategoriju Ostalo. U 2023. godini ukupno je uništeno 246.452 komada krivotvorenih proizvoda, ukupne maloprodajne vrijednosti 4.254.608,65 eura.
b) Inspekcijski nadzor Carinske uprave na unutarnjem tržištu
Inspektori Carinske uprave izvršili su tijekom 2023. godine ukupno 238 nadzora na unutarnjem tržištu Republike Hrvatske vezanih uz zaštitu prava intelektualnog vlasništva, od čega je 184 nadzora (77%) rezultiralo podnošenjem optužnih prijedloga ili izdavanjem prekršajnih naloga (u 183 predmeta izdan je prekršajni nalog te je u jednom predmetu podnesen optužni prijedlog). Zbog povrede propisa o žigu podnesene su i dvije kaznene prijave.
Od navedenog ukupnog broja izvršenih nadzora, 17 (7,1%) se odnosilo na zaštitu autorskog i srodnih prava, a 221 (92,9%) na zaštitu industrijskog vlasništva. Od 184 optužnih prijedloga / prekršajnih naloga, 9 se odnosilo na povrede autorskih prava, a 175 na povrede prava industrijskog vlasništva.
Ukupna vrijednost proizvoda koje je Carinska uprava privremeno oduzela na unutarnjem tržištu RH u 2023. godini zbog povreda propisa iz područja intelektualnog vlasništva iznosila je 526.895,11 eura.
Carinska uprava je u 2023. godini privremeno oduzela 71.983 komada različitih vrsta proizvoda zbog povrede propisa o žigu.
Najviše proizvoda bilo je iz sljedeće tri glavne skupine:
Uz navedene postupke nadzora, tijekom 2023. godine poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata provela je ukupno 337 nadzora nad proizvodnjom i prometom proizvoda vezano uz zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te proizvoda u sektoru vinarstva i jakih alkoholnih pića. U 2023. godini poljoprivredna inspekcija slijedom provedenih nadzora podnijela je 45 optužnih prijedloga te izdala 21 prekršajni nalog.
Ministarstvo unutarnjih poslova 5
Ministarstvo unutarnjih poslova je u 2023. godini evidentiralo 2 kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva te 3 prijavljena počinitelja.
U oba slučaja radilo se o kaznenom djelu povrede žiga 6 .
Državno odvjetništvo 7
Sukladno predmetnom izvješću, Državnom odvjetništvu je u 2023. godini prijavljeno 20 počinitelja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva. Od toga je 12 osoba prijavljeno zbog počinjenja kaznenih djela povrede autorskih ili srodnih prava (60%) te 8 osoba zbog povreda prava industrijskog vlasništva (40%).
Državno odvjetništvo donijelo je meritornu odluku u odnosu na jednog prijavljenog počinitelja zbog kaznenog djela protiv intelektualnog vlasništva.
Neriješeno je ostalo 19 kaznenih prijava, a u tim predmetima su u tijeku istražne radnje ili izvidi.
Pravosuđe
a) Kazneni postupci 8
U 2023. godini u kaznenom postupku optužene su dvije osobe zbog počinjenja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva (povreda žiga). Dvije su osobe proglašene krivima zbog počinjenja navedenog kaznenog djela. Tijekom 2023. godine u kaznenom postupku također je dvjema osobama izrečena je bezuvjetna novčana kazna.
U pogledu trajanja kaznenog postupka od podnošenja optužnog akta do pravomoćne odluke suda, iskazani su podaci za jedan pravomoćno završeni predmet u 2023. godini, koji je riješen u razdoblju od 2 do 4 mjeseca.
b) Prekršajni postupci 9
U 2023. godini 1.700 fizičkih te pravnih i odgovornih osoba okrivljeno je u prekršajnim postupcima zbog povreda propisa o intelektualnom vlasništvu, od čega 1.649 zbog povrede propisa o autorskom pravu, 45 zbog povrede propisa o žigu te 6 zbog povrede propisa o industrijskom dizajnu. Slijedom toga su 1.682 osobe (99%) proglašene krivima odnosno odgovornima za počinjeni prekršaj. Izrečeno je 1.680 novčanih kazni u prekršajnim postupcima protiv fizičkih te pravnih i odgovornih osoba.
U 2023. godini u prekršajnom postupku okrivljeno je ukupno 1.700 fizičkih te pravnih i odgovornih osoba zbog povreda propisa o intelektualnom vlasništvu. Od toga su 1.682 osobe proglašene krivima odnosno odgovornima za počinjeni prekršaj.
U pogledu trajanja prekršajnog postupka od podnošenja prekršajne prijave do pravomoćne odluke suda, iskazani su podaci za 1098 pravomoćno završenih predmeta a iz kojih podataka proizlazi da je tijekom 2023. godine najveći broj predmeta riješen u razdoblju od 6 do 12 mjeseci (425 predmeta, odnosno 39%).
a) Upravni sporovi u prvom stupnju 10
Na dan 1. siječnja 2023. godine u upravnim sporovima u prvom stupnju bilo je u rješavanju 37 predmeta iz područja prava industrijskog vlasništva. Tijekom 2023. godine zaprimljeno je na Upravnom sudu u Zagrebu, kao isključivo nadležnom, 20 novih predmeta. Riješen je ukupno 21 predmet.
Najveći broj predmeta (11, što čini 52,4%) riješeno je u razdoblju od 1 do 2 godine. Na kraju izvještajnog razdoblja ostalo je neriješeno još 36 predmeta. U najvećem broju riješenih predmeta tužba je odbijena (76%).
b) Postupci pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske 11
Na dan 1. siječnja 2023. godine na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske bilo je 11 neriješenih predmeta, a tijekom 2023. godine zaprimljeno je 12 novih predmeta iz područja prava industrijskog vlasništva.
Tijekom 2023. godine riješeno je 14 predmeta, te je na kraju izvještajnog razdoblja ostalo još 9 neriješenih predmeta. U svim riješenim predmetima tužba je odbijena. Najveći broj predmeta riješen je u razdoblju od 6 do 12 mjeseci.
c) Postupci pred trgovačkim sudovima 12
Na dan 1. siječnja 2023. godine nadležni trgovački sudovi imali su u rješavanju ukupno 280 predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva iz prethodnog izvještajnog razdoblja. Tijekom 2023. godine zaprimljeno je 347 novih predmeta, a riješen je 331 predmet (53%). Na dan 31. prosinca 2023. godine pred trgovačkim sudovima ostalo je neriješeno još 296 predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva.
Najveći broj predmeta zaprimljenih na trgovačkim sudovima tijekom 2023. godine odnosio se na područje kolektivnog ostvarivanja autorskog prava (81%), zatim slijede predmeti vezani uz individualno ostvarivanje autorskog prava (12%), pravo žiga (5%) te neznatan broj predmeta iz drugih područja intelektualnog vlasništva.
Broj zaprimljenih predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva na godišnjoj razini na nadležnim trgovačkim sudovima smanjio se sa 368 u 2022. na 347 u 2023. godini, odnosno za 6%.
U 2023. godini na nadležnim trgovačkim sudovima najveći broj predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva riješen je u razdoblju do 6 mjeseci (56%).
d) Postupci pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske
Na dan 1. siječnja 2023. godine Visoki trgovački sud Republike Hrvatske imao je u rješavanju 40 predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva. Tijekom 2023. godine na ovom sudu zaprimljeno je 69 novih predmeta, a riješeno ukupno 77 predmeta (70%).
Na dan 31. prosinca 2023. godine ostalo je neriješeno još 32 predmeta.
U 2023. godini na ovom sudu najveći broj predmeta (40%) riješeno je u razdoblju do 3 mjeseca.
U najvećem broju predmeta riješenih pred ovim sudom odluka prvostupanjskog suda je potvrđena (75%).
Maja Bilić Paulić, odvjetnica
IZVOR: STATISTIČKO IZVJEŠĆE O POVREDAMA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ S PODACIMA ZA 2023. GODINU, dostupno na poveznici.
^ 1 Cjeloviti tekst Statističkog izvješća o povredama prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj s podacima za 2023. godinu dostupan je na poveznici.
^ 2 U Republici Hrvatskoj je 2010. godine uspostavljen mehanizam koordinacije poslova i aktivnosti provedbe prava intelektualnog vlasništva, koji djeluje na nekoliko razina putem stalnih tijela za koordinaciju, te koordinacijskih podskupina i radnih grupa. Na ovaj način omogućena je bolja suradnja između svih tijela nadležnih za provedbu zakonske zaštite prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj i drugih institucija uključenih u sustav zaštite, kao i korisnika sustava zaštite (nositelja prava). Više o koordinaciji provedbe prava intelektualnog vlasništva.
^ 3 Provedbom prava intelektualnog vlasništva osigurava se zaštita prava i interesa nositelja prava u zakonom propisanim postupcima, kad su ta prava povrijeđena od strane neke fizičke ili pravne osobe. Postupke pokreću u prvom redu nositelji prava intelektualnog vlasništva, a za neke vrste povreda prava postupke pokreću nadležna tijela po službenoj dužnosti.
^ 4 Od 1. siječnja 2014. godine poslove Državnog inspektorata koji se odnose na zaštitu intelektualnog vlasništva, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 148/13), preuzelo je Ministarstvo financija. Sukladno navedenom Ministarstvo financija nadzire primjenu propisa iz područja intelektualnog vlasništva na tržištu provodeći inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti, te temeljem prijava koje podnose fizičke i pravne osobe. U inspekcijskom postupku može se izvršiti privremeno oduzimanje predmeta, ako se utvrdi da se u prometu nalazi roba kojom se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, a u slučaju sumnje na povredu, može se izuzeti uzorak spornih proizvoda, koji se dostavlja na ispitivanje ovlaštenoj instituciji. Ako se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa o intelektualnom vlasništvu počinjen prekršaj, podnijet će se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, odnosno podnijet će se kaznena prijava, ako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela.
Carinska uprava Republike Hrvatske pokreće carinske mjere za zaštitu prava intelektualnog vlasništva po službenoj dužnosti ili na temelju zahtjeva nositelja prava. Carinske mjere provode se u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1352/2013 od 4. prosinca 2013. o uspostavi obrazaca utvrđenih Uredbom br. 608/2013, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/582 od 12. travnja 2018. godine o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1352/2013 o uspostavi obrazaca utvrđenih Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, Zakonom o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN 40/2016) i drugim relevantnim propisima.
^ 5 Ministarstvo unutarnjih poslova (policija) prikuplja obavijesti vezane uz povrede prava intelektualnog vlasništva, te ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se kazneni progon vrši po službenoj dužnosti, poduzima odgovarajuće mjere i postupke (prikupljanje potrebnih obavijesti od fizičkih i pravnih osoba, te dokumentacije i drugih dokaznih materijala, kao i poduzimanje određenih hitnih istražnih radnji, kao što je pretraga stana, pretraga računala i sl.). U slučaju postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo kojim se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, MUP upućuje kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
^ 6 Kazneno djelo povrede žiga propisano je člankom 288. Kaznenog zakona kako slijedi:
(1) Tko protivno propisima o zaštiti žiga u trgovačkom prometu rabi znak koji je istovjetan sa zaštićenim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran ili znak koji je istovjetan ili sličan zaštićenom žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični s onima za koje je žig registriran, ističući znak na proizvodima ili njihovim pakiranjima, nudeći ili stavljajući na tržište ili skladišteći u te svrhe proizvod pod tim znakom ili nudeći ili pružajući usluge pod tim znakom ili uvozeći ili izvozeći proizvode obilježene tim znakom ili rabeći znak na poslovnim proizvodima i u reklamiranju, čime javnost može biti dovedena u zabludu o podrijetlu proizvoda i usluga, i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti i uništiti, osim ako sud odluči da će se uporabljeni znak učiniti neraspoznatljivim, a predmete koji su nastali počinjenjem djela uporabiti u humanitarne svrhe.
^ 7 Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ovlašteno je progoniti počinitelje kaznenih djela za koje se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti. DORH poduzima potrebne radnje radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja počinitelja, zaprima kaznene prijave, razmatra njihov sadržaj, prikuplja dodatne potrebne obavijesti, a nakon provedenog postupka donosi odluku povodom kaznene prijave te podiže i zastupa optužnicu. U predmetima kaznenopravne zaštite prava intelektualnog vlasništva stvarno i mjesno nadležno je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu.
^ 8 Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) provode kriminalistička istraživanja vezana uz otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti, pa tako i u vezi s kaznenim djelima koja kao zakonsko obilježje imaju povredu prava intelektualnog vlasništva, propisana u Glavi 27 Kaznenog zakona Republike Hrvatske. U slučaju postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo protiv intelektualnog vlasništva, MUP će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, kao isključivo stvarno i mjesno nadležnom za postupanje u ovim predmetima. Državno odvjetništvo podiže i zastupa optužni akt pred sudom te je ovlašteno podnijeti žalbu protiv nepravomoćnih sudskih odluka.
Kaznenu prijavu također mogu podnijeti pravne ili fizičke osobe koje imaju određena saznanja o počinitelju kaznenog djela i/ili o kaznenom djelu, odnosno osoba koja je oštećena kaznenim djelom. Općinski kazneni sud u Zagrebu isključivo je stvarno i mjesno nadležan za postupanje u predmetima kaznenopravne zaštite intelektualnog vlasništva.
^ 9 Općinski prekršajni sud u Zagrebu isključivo je stvarno i mjesno nadležan za postupanje u predmetima prekršajno pravne zaštite intelektualnog vlasništva. Odredbe o prekršajima nalaze se u zakonima koji uređuju pojedina područja prava intelektualnog vlasništva. Za odlučivanje u drugom stupnju nadležan je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
^ 10 Upravni sudovi odlučuju o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela. Protiv odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo donesenih u postupcima za priznanje/registraciju prava industrijskog vlasništva odnosno u postupcima propisanim Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima nezadovoljna stranka ima pravo pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Upravnom sudu u Zagrebu.
^ 11 Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o žalbama protiv presuda Upravnog suda u Zagrebu.
^ 12 Za provedbu građanskopravne zaštite prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj nadležno je u prvom stupnju pet trgovačkih sudova, sa sjedištem u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku. Parnični postupak, kao redoviti put pravne zaštite u području građanskopravnih odnosa, pokreće u pravilu nositelj prava, podnošenjem tužbe zbog povrede prava intelektualnog vlasništva nadležnom sudu, protiv fizičke ili pravne osobe za koju smatra da povrjeđuje njegova prava. O žalbama protiv presuda trgovačkih sudova odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
Trgovački sud u Zagrebu ujedno je sud žiga Europske unije i dizajna Zajednice nadležan u prvom stupnju za sporove vezane uz žigove Europske unije i dizajn Zajednice na području Republike Hrvatske, dok je za odlučivanje u drugom stupnju u ovim predmetima nadležan Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
