Kako je istaknuto na konferenciji, hrvatsko gospodarstvo je tijekom 2024. zadržalo snažnu dinamiku slijedom oporavka zabilježenog u 2022. i 2023. Međutim, kako se u novim geopolitičkim okolnostima povećala i konkurencija, hitnost poduzimanja daljnjih mjera sve je izraženija, kako u EU, tako i u Hrvatskoj.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je poručio da je investiranje u inovacije i poboljšanje konkurentnosti ključno za daljnji razvoj Hrvatske. Podsjetio je da je Hrvatska zadnjih godina među najbrže rastućim gospodarstvima Unije, a među liderima je i po rastu investicija, privatnih i javnih, koje rastu oko deset posto godišnje.
No, tu je potreba financiranja rasta inovativnih poduzeća i startupova, putem i "private equity" i "venture capital" investicija, u čijem sufinanciranju Europska investicijska banka (EIB) ima značajnu ulogu. "Kako bi hrvatske tvrtke uspješno iskoristile prilike za rast, potrebno im je omogućiti pristup rizičnom kapitalu i alternativnim izvorima sredstava te učvrstiti spone među europskim tržištima kapitala", poručio je Vujčić.
Na tragu Vujčićevih riječi bio je i govor potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca, koji je kazao da korporativni sektor ima povoljan pristup financiranju, pa tako i u pogledu bankovnih zajmova, a između ostalog na raspolaganju su mu i europski fondovi, iz kojih je Vlada proteklih godina osigurala rekordno financiranje.
Hrvatski financijski sustav je bankocentričan
No, s obzirom na bankocentričnost hrvatskog financijskog sustava, izazov ostaje financiranje nekih specifičnijih projekata i startupova, koji ne mogu dobiti podršku banaka, kazao je između ostalog Primorac.
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska je istaknula da radi popunjavanja "praznine" u financiranju tvrtki u fazi širenja, EIB poduzećima nudi šaroliku lepezu financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetničkog duga i rizičnog kapitala. "Kada je riječ o Hrvatskoj, tijekom 2024. ojačali smo inovacijski ekosustav ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 (CVCi 2) i Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama startup tvrtki i brzorastućih poduzeća”, navela je Czerwińska.
Inače, sukladno danas potpisanim sporazumima o savjetodavnoj podršci s Ministarstvom financija i HAMAG-BICRO-om, EIB će Hrvatskoj pružiti i smjernice o politici prerastanja u regionalno središte za financijske tehnologije i tržišta kapitala, kao i savjetovati je kako malim i srednjim poduzećima te startup tvrtkama pomoći u jačanju spremnosti za ulaganja i dobivanju pristupa sredstvima koja su im potrebna u ranoj fazi razvoja.
Govoreći o ulozi EIB-a, Czerwińska je apostrofirala i angažman te banke EU-a u financiranju segmenta obrane i sigurnosti, koje je samo lani iznosilo milijardu eura. Plan u ovoj godini je najmanje udvostručiti financiranje u tom području, a trenutno postoji 14 projekata na kojima se radi s partnerima. "Spremni smo iskoračiti u ovom području i poduprijeti zemlje članice u financiranju sigurnosti i obrane", poručila je.
Hrvatske tvrtke "kaskaju" u uvođenju naprednih digitalnih tehnologija
Glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella je rekla da bi Europa, u okolnostima sve većeg pritiska međunarodne konkurencije, u svijetu mogla učvrstiti položaj tehnološkog predvodnika stavljanjem težišta na tri područja - integraciju tržišta, pojednostavljenje i velika ulaganja u inovacije.
"Za velika ulaganja u inovacije i preobrazbu, europskim tvrtkama treba tržište odgovarajuće veličine da bi zadržale konkurentnost na svjetskoj razini. Šira i dublja tržišta kapitala od presudne su važnosti za poticanje rizičnijeg financiranja inovacija i zelene preobrazbe", kazala je Revoltella.
Predstavila je i glavne zaključke EIB-ova lanjskog istraživanja o ulaganjima hrvatskih poduzeća, koje je pokazalo da su raspoloživost kvalificirane radne snage, neizvjesna budućnost i troškovi energije još uvijek tri glavne prepreke ulaganjima. Uz to, 84 posto hrvatskih izvoznika navodi i potrebu pridržavanja različitih nacionalnih propisa u Uniji, u odnosu na prosjek EU-a od 60 posto.
EIB-ova anketa je pokazala i da je još uvijek prisutna potreba za transformativnim ulaganjima jer, kad je riječ o uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, hrvatske tvrtke "kaskaju" za svojim pandanima iz EU-a. Naime, udio hrvatskih poduzeća koja su uvela napredne digitalne tehnologije iznosi 62 posto, dok prosjek EU-a iznosi 74 posto. Pored toga, premda je većina hrvatskih tvrtki, njih 87 posto, poduzela mjere radi smanjenja emisija stakleničkih plinova, što je u skladu s prosjekom EU-a, pred svim zemljama Unije još je dosta posla, kažu iz EIB-a.
Istraživanje je pokazalo i da oko 30 posto tvrtki u EU i Hrvatskoj zelenu tranziciju vidi kao priliku, dok je, s druge strane, među hrvatskim tvrtkama manja vjerojatnost da su uložile u održiva rješenja u području prijevoza i energetsku učinkovitost.
