U ožujku ove godine stupila je na snagu europska uredba o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP), koja ima za cilj mobilizirati ulaganja u digitalnu tehnologiju, čiste tehnologije i biotehnologije, u općem cilju jačanja suvereniteta i dugoročne konkurentnosti Europske unije u području ključnih tehnologija.
U tom kontekstu, pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić, Europska komisija je nadopunila Smjernice za regionalne državne potpore, prema kojima je za ulaganje u STEP projekte moguće povećati maksimalni intenzitet potpore za deset posto na područjima "a", što uključuje Jadransku, Sjevernu i Panonsku Hrvatsku, a za do pet posto na području "c", u koje spada Grad Zagreb. "Ove izmjene će kartu regionalnih potpora učiniti još pravednijom, s mogućnosti još više potpora", izjavio je Plenković, podsjetivši da je Vlada 2022. godine izmijenila "dotadašnji nepravedni sustav regionalnih potpora" te usvojila pravedniju podjelu statističkih regija. "Današnjom odlukom (...) inovativni STEP projekti malih poduzetnika moći će dobiti potpore u intenzitetu od 60 do 75 posto, ovisno u kojem su kraju", istaknuo je predsjednik Vlade.
Državna tajnica Bilić je između ostalog podsjetila na izmjenu Karte regionalnih potpora 2014. - 2020., koja se pokazala "izrazito nepravednom" jer je nadprosječno razvijeni Grad Zagreb bio uključen u statističku NUTS-2 regiju Kontinentalna Hrvatska, čime su ispaštale ispodprosječno razvijene slavonske županije, jer je Zagreb podizao ukupnu razinu razvijenosti regije, pa su poduzetnici imali pravo na manji intenzitet potpora. Svojevremenom odlukom Vlade, umjesto na dvije, Kontinentalnu i Jadransku, Hrvatska je tako podijeljena na četiri NUTS-2 regije - Panonsku Hrvatsku, Sjevernu Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb, što je rezultiralo povećanjem maksimalnih intenziteta potpora na području cijele Hrvatske, podsjetila je Bilić.
Odluka o osnivanju Nacionalnog koordinacijskog odbora za fondove EU-a
Vlada je donijela i odluku o osnivanju Nacionalnog koordinacijskog odbora (NKO) za fondove Europske unije, koju je, sukladno Zakonu o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU-a u RH, pripremilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. S obzirom da je u tijeku provedba financijskog razdoblja 2021. - 2027., proširen je obuhvat postojeće odluke o osnivanju NKO-a, kako bi se obuhvatile zadaće i aktivnosti za navedeno razdoblje.
"Prijedlogom ove odluke proširen je sastav članstva NKO-a, te su prilagođene njegove zadaće u odnosu na financijsko razdoblje 2021. - 2027., odnosno, u odnosu na sva buduća razdoblja", rekla je Bilić, dodajući da je, pored osnivanja NKO-a, odlukom predviđeno i uspostavljanje njegovih tematskih pododbora sa zadaćama i članstvom. "Prijedlogom ove odluke ostvaruje se nužna prilagodba za ostvarivanje kontinuiteta rada NKO-a u cilju sveukupne koordinacije, korištenja i praćenja provedba sredstava koja su na raspolaganju u Republici Hrvatskoj", istaknula je Bilić.
