S obzirom na aferu 'plin za cent', sve antene nam se upale kad vidimo da je tu HEP, rekla je Anka Mrak Taritaš (Glas) u raspravi o potvrđivanju ugovora o projektu Sunčane elektrane Korlat. Kaže da se samom projektu nema što prigovoriti, ali s obzirom na to da država jamči za njegovo financiranje, zastupnici imaju pravo na zadršku i tražiti da sve bude transparentno i pod lupom javnosti.
Na istom je tragu i promišljanje SDP-ova Borisa Piližote koji podsjeća da ukupni troškovi povezani s projektom iznose 62 milijuna eura. Od toga će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora između Europske investicijske banke i HEP-a, a 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, u oba slučaja, uz državno jamstvo.
SDP podržava obnovljive izvore, ali kad država preuzima rizik, hoćemo i odgovor na pitanje, zašto zajam prati državno jamstvo ako je projekt komercijalno isplativ, je li provedena ozbiljna analiza rizika, tko su izvođači i podizvođači i tko će zaraditi na toj investiciji, zanima Piližotu.
Piližota: Ako HEP ne otplati kredit, dug ide državi
Ne otplati li HEP kredit, dug prelazi na državu, ne samo da ćemo plaćati kamate, nego i proviziju za neiskorišteni novac, upozorava zastupnik i poručuje da će SDP podržati zakone kojima se potvrđuju ugovori za SE Korlat, ali uz nadzor, transparentnost i odgovornost.
HEP se obvezao redovito i u potpunosti ispunjavati sve financijske obveze i podmirivati sve troškove u vezi s provedbom projekta, odgovara mu Goran Kaniški, koji kao i ostali HDZ-ovi zastupnici ističe pozitivne strane tog projekta. Ovom sunčanom elektranom zadovoljit će se potrebe za oko 100 tisuća kućanstava, kaže Magdalena Komes.
Taj projekt nije samo ulaganje u infrastrukturu, nego i u znanje, tehnologiju, domaću industriju, to je ključ za dugoročnu konkurentnost našeg energetskog sektor, dodaje Ante Babić. S obzirom na to da će se sunčana elektrana nalaziti pored vjetroparka Korlat, koji je u rad pušten 2021., Antu Sanadera (HDZ) zanima je li novi trend da se na području vjetroelektrane gradi i solarna elektrana, odnosno je li to poruka i drugim područjima koja su već iskorištena za vjetroelektranu, da će se graditi i solarna.
Troskot: Vlasnici vjetro i solarnih elektrana su privatnici poput Ante Ćurovića ili strani vlasnici
Očito je to trend, odgovara državni tajnik Vedran Špehar i objašnjava kako je mreža ograničena, te kako se, kad postoji priključak na mrežu svaki mora maksimalno iskoristiti. Nije lako odgovoriti na to pitanje, s obzirom na vlasništvo zemljišta, ali gdje god postoji mogućnost, zašto ne, kazao je Špehar.
Sanader je pitao i hoće li prihodi iz solarne elektrane biti takvi da će se moći sama sebe financirati. "Da, inače ne bi ulazili u projekt“, odgovorio je državni tajnik. Temu o SE Korlat, Zvonimir Troskot (Most) iskoristio je kako bi upitao tko su vlasnici vjetro i solarnih elektrana u Hrvatskoj i odgovorio kako su to „privatnici poput Ante Ćurovića ili strani vlasnici“.
Mi strancima dajemo nešto što nam je bogomdano i od čega naš narod nema apsolutno nikakve koristi, kaže zastupnik i dodaje kako lokalne jedinice od tih elektrana „nemaju apsolutno nikakve koristi“, jer su koncesije za njih bagatelne. Kao moguće rješenje vidi ulazak lokalnih jedinica u vlasničku strukturu tih projekata za koje općine i gradovi daju zemljišta.
