Uvjeti za odobravanje ulaska, boravka i rada stranaca propisani su odredbama Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/20., 114/22., 151/22.), Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 66/19., 53/20., 144/20., 114/22.)
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, to su većinom ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.
Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da podaci ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Potreba za radnom snagom je velika, međutim, postavlja se pitanje učenja hrvatskog jezika te da bi to trebala biti obaveza prvenstveno zbog sigurnosti svih radnika.
Procjene su da će u budućnosti trebati oko 400 tisuća stranih radnika.
Nacrt prijedloga Zakona
Nacrt se sastoji od dvije cjeline. Prva je dio koji se odnosi na državljane trećih država a drugi dio se odnosi na državljane država članica Europskog ekonomskog prostora. Unutar svake te cjeline prati se stranca od ulaska u RH do reguliranja stalnog boravka. To je učinjeno radi bolje preglednosti, a i proširena je kategorija stranaca koji mogu podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Novina je i da državljani trećih država mogu regulirati boravak u roku 90 dana do najduže godinu dana.
Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se reguliranje boravka državljana trećih zemalja i članova njihovih obitelji kako je propisano Direktivom Europske Unije 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu njihovog zapošljavanja, posebice visokokvalificiranih. Time će se izvan snage staviti Direktiva Vijeća 2009/50/EZ do 18. studenog 2023. godine. Oni koji su u Republici Hrvatskoj studirali i stekli kvalifikaciju razine visokog obrazovanja te se zaposlili imat će povoljnije uvjete za stjecanje stalnog boravka.
Predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine koja će biti biometrijska te bi uz određene uvjete dobili privremeno odobrenje boravka, a po dolasku bi sami tražili posao. Strani radnici nakon isteka ugovora imat će dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, jer ako u roku od dva mjeseca od gubitka posla ne nađu novi, gube radnu dozvolu. Olakšat će im se promjena zanimanja pa više neće postojati potreba za izdavanjem nove radne dozvole. Intencija je i da se tim produžavanjem dozvola omogući strancima koji duže borave na našem području da lakše i brže nauče naš jezik, a i na cjelokupan društveno-ekonomski razvoj, jer zbog starenja stanovništva se očekuje nastavni rast potraživanja za stranom radnom snagom i stanovništvom.
Trenutna situacija je da stranci mogu doći u Hrvatsku i raditi isključivo uz ishođenje jednogodišnje ili sezonske dozvole za boravak i rad koju im u strogo propisanoj proceduri preko poslodavaca izdaje MUP, a predviđa se i da bi u budućnosti određen broj državljana trećih zemalja mogao dolaziti i bez takvih dozvola jer će izmjene Zakona omogućiti državljanima trećih zemalja da nakon godine dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, bez ishođenja nove dozvole.
Također, uvodi se novi uvjet da se neće izdati dozvola za boravak i rad poslodavcu kojem je pravomoćno izrečena kaznena sankcija iz područja opće sigurnosti ili prekršajnopravna sankcija iz područja socijalnog osiguranja te zaštite na radu, uvjet je i ostvareni promet u određenom iznosu te da poslodavac ne bude na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada prema posebnom propisu.
Izdaje se i sezonska dozvola, koja se produljuje sa šest na devet mjeseci, produljuje se izdavanje Plave karte s dvije na četiri godine koja se izdaje visoko kvalificiranim državljanima iz trećih zemalja koji će donijeti novu vrijednost na naše tržište rada. Novost je i da će se ona moći izdavati osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije već imaju druge stručne vještine koje moraju biti visoke razine, naravno sukladno Direktivi EU-a. U tom sustavu vrednovati će se i IT zanimanja.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je povodom donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima istaknuo da je cilj postići usklađivanje s novom Direktivom o tzv. plavoj karti Europske unije, čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage.
Postavlja se pitanje zašto se rade dopune Zakona o strancima, a odgovor „leži“ u činjenici da je uvelike porastao broj zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, jer strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog školovanja, studiranja i osnutka obitelji.
Hrvatski zavod za zapošljavanje će provjeravati i kompetencije državljanina treće zemlje za rad u traženom zanimanju, ali i uvjet da ugovor o radu ne smije sadržavati nikakve diskriminatorne odredbe, dakako i uvjet da plaća ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH i to na sličnim radnim mjestima.
Isto tako, uvodi se obveza da će poslodavac morati u zadnjih godinu dana, za razliku od dosadašnje pola godine, imati u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina Republike Hrvatske, odnosno države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području Republike Hrvatske.
Porast stranaca u Republici Hrvatskoj
U 2023. godini izdane su 160.464 dozvole za boravak i rad, a u 2022. godini 124.121, što je povećanje za 51,4 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno 86,2 posto u odnosu na 2020. godinu. Podaci su to koji na prvu ruku pokazuju zašto su i potrebne izmjene i dopune. Sudeći prema sadašnjem stanju, ove godine bi se moglo izdati 180.000 produljenih i novih dozvola.
Nadalje, zakonske izmjene predviđaju obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za neka druga zanimanja poput onih deficitarnih, zatim daleko strože provjere o dugovanjima poslodavaca jer će se odsada provjeravati podmirene obveze poslodavca prema javnim davanjima. To će i za tvrtke značiti da ukoliko žele zaposliti strane radnike moraju imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Primjerice, poslodavac koji zapošljava 50 radnika državljana Hrvatske ili članica EU-a, moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike trećih zemalja, a poslodavac koji zapošljava do 250 radnika moći će zatražiti do 250 dozvola za radnike iz trećih zemalja. A poslodavci s više od 250 zaposlenih neće imati ograničenja.
U 2023. godini Republika Hrvatska je imala zabilježenih čak 28 tisuća radnika iz Bosne i Hercegovine, 24 tisuće iz Srbije, 23 tisuće iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, 10.000 s Kosova, 9 tisuća iz Bangladeša, 5 tisuća iz Turske i 4 tisuće iz Albanije.
Novost i u sankcioniranju poslodavcima
Poslodavcima u Hrvatskoj je odobreno više od 170 tisuća radnih dozvola za one koje dolaze iz trećih zemalja. Ekonomski i financijski stručnjaci smatraju da su te brojke pomalo izvan kontrole te je nemoguće uvesti još toliko tisuća radnih mjesta pored milijun i 600 tisuća zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Nije ni sasvim jasno zašto se lakše zapošljavaju stranci umjesto da se hrvatski radnik motivira boljom plaćom. Novim izmjenama se, kako sam ranije spomenula, neće izdavati dozvola za boravak i rad stranaca poslodavcu kojem je izrečena pravomoćna izrečena kaznena sankcija iz područja opće sigurnosti ili prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa. To znači da bi se Zakonom uvele crne liste i šestogodišnje kazne za poslodavce koji ne prijavljuju strane radnike. Regulacija je prijeko potrebna te bi se i na taj način moglo pratiti kako zapravo poslodavci postupaju prema tim istim radnicima koji dolaze izvana. Tada će državni inspektorat sukladno tom Zakonu, sankcionirati i kazniti takvog poslodavca koji ima neprijavljenog radnika.
Državljani trećih zemalja i njihova prava u RH
Državljani trećih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj na kratkotrajnom boravku do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana kao i na dugotrajnom boravištu odnosno na stalnom boravku. U tom slučaju imaju pravo na rad i samozapošljavanje, stručno usavršavanje, obrazovanje i studentske stipendije, socijalnu skrb, doplatak za djecu, zatim porezne olakšice, pristup tržištu roba i usluga, slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili poslodavce. Državljanin treće zemlje ostvaruje prava sukladno propisima Republike Hrvatske.
Regulacija smještaja radnika
Državljanin treće zemlje na dugotrajnom boravištu, u odnosu na prava i obveze propisane zakonom kojim se propisuje obvezno zdravstveno osiguranje te zakonom kojim se propisuju rodiljne i roditeljske potpore, izjednačen je s državljaninom treće zemlje na stalnom boravku. Naravno, mora imati prijavljen smještaj. Taj smještaj je dužna prijaviti svaka pravna ili fizička osoba koja je državljaninu treće zemlje pružila smještaj putem e-visitora ili prijave nadležnoj policijskoj upravi uz odgovarajući obrazac. Ukoliko samu prijavu ne može obaviti pružatelj smještaja, prijavu smještaja je dužan obaviti državljanin treće zemlje u roku od dva dana od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene smještaja.
Prema Pravilniku o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 20/22., 155/22.), najmanja osigurana kvadratura za smještaj sezonskog radnika iznosi 14 kvadratnih metara po osobi. Za dvije osobe najmanja kvadratura je 20, za tri 26, za četiri 32, za pet osoba 38 odnosno 44 kvadratna metra za šest sezonskih radnika.
Novim izmjenama se povećava zaštita radnika
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Kako bi se napose popunilo tržište rada i da bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države, također su potrebne ove izmjene.
Kako brojke potvrđuju, najviše stranih radnika je iz Bosne i Hercegovine, čak 22%, zatim iz Srbije i Nepala, 14% te ostali s 11%. U Hrvatsku su ukupno doselile 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. 10.340 osoba je s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica Europske unije. Bitno je reći da je dosada najviše dozvola izdano u graditeljstvu, čak njih 40 %, zatim ugostiteljstvo i turizam 26 % te industrija s 14%.
Novim izmjenama se zapravo žele smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca. Predviđeno je i određivanje postotka za hrvatske radnike za nedeficitarna zanimanja od 16%, a za deficitarna zanimanja 8 %, za domaće tvrtke.
Omogućit će se fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika i bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje. Primjerice, ako je radnik po struci limar, za razliku od dosadašnje prakse s kojom je i na taj način se mogla ishoditi radna dozvola, sada će taj isti limar morati dokazati da ima kvalifikacije za propisano zanimanje.
Institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika
Neodgovornosti dijela poslodavaca će se suzbiti na način da će on odsada biti dužan izdati zadužnicu u korist Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova za svakog državljanina treće zemlje koji ulazi u Republiku Hrvatsku temeljem vize, u roku 5 dana nadležnoj policijskoj upravi.
Izmjenom Zakona o strancima pokušava se spriječiti zlouporaba u sustavu zapošljavanja
Novim Zakonom bi se uvela mogućnost da obveznik uzdržavanja isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja državi vrati putem javnog rada. Nadalje, u suradnji s MUP-om Ministarstvo rada je pripremilo izmjene kojima je cilj spriječiti zlouporabe i nepravilnosti uočene tijekom primjene postojećeg modela zapošljavanja stranih radnika i omogućiti učinkovito izdavanje dozvola za njihov boravak. Također, novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti mora biti ekvivalentna u cilju toga da nezaposlena osoba može pronaći i kvalitetno obrazovanje. Svim tim izmjenama bi se zaista mogla učiniti cjelovita reforma koja bi tada imala i svrhu i cilj.
Korigiranje procjena potencijalnog BDP-a za zaposlenost stranaca blago povećava stopu rasta potencijalnog domaćeg proizvoda u razdoblju od 2018. do 2024. kada se povećalo zapošljavanje te se time doprinijelo potencijalnom BDP-u. U trenutku pojave pandemije koronavirusa i svih posljedičnih demografskih promjena, poslodavcima u Hrvatskoj postao je velik izazov pronaći na domaćem tržištu količinu radne snage. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima posebnu kategoriju za strane radnike od 2017. godine, a iz njihove statistike vidljiv je snažan porast prijavljenih stranih radnika nakon liberalizacije tržišta rada. Njome su tada ukinute godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u pojedinim zanimanjima. Broj stranih radnika prikazan u Anketi o radnoj snazi koja je sačinjena još 2022. godine je iznosio samo petinu broja stranih radnika registriranih kod HZMO-a.
Brojkama iskazano, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je od siječnja do studenog 2023. godine obradio 160.445 zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, dok je podneseno još 190.696 zahtjeva. Do 2022. godine taj broj dozvola za boravak i rad stranih radnika kretao se ispod 100 tisuća, a 2022. godine se popeo na 124.121 izdane dozvole. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 104.432 dozvole, 37.402 za produljenje dozvola te 18.630 za sezonske radnike, a najviše u ugostiteljstvu i turizmu, što je praktično.
Negativne reakcije na izmjene Zakona
Novim izmjenama Zakona se izrazio i određeni strah društva koje misli da će se na taj način ograničiti rast plaća i da će se pogodovati onim poslodavcima koji nisu spremni dovoljno platiti domaćeg radnika te da će to donijeti određeni razdor našem društvu. Kako ima onih koji podržavaju Zakon jer će se uvesti visokokvalificirana radna snaga, tako ima i onih koji smatraju da konkretnih problema ima dosta te da se još trebaju određene stvari bolje definirati. Primjerice, bračni drug s privremenim boravkom ne može koristiti zdravstveno osiguranje supruga jer ima privremeni boravak.
Dio oporbe je posebice kritizirao činjenicu da se Vlada novim izmjenama Zakona o strancima uopće ne bavi integracijom stranih državljana te nema viziju hoće li i oni biti dio demografskog boljitka. Traže također da se uvedu kvote da se ne bi rušila cijena rada. Smatraju da strane radnike treba potpuno integrirati u hrvatsko društvo. Poseban problem vide u tome da Vlada nije u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine se osvrnula na potrebe za uvozom radne snage i njihovom integracijom.
Na budućem vremenu je za vidjeti koje sve posljedice će nove izmjene Zakona zapravo i donijeti hrvatskom društvu.
Ivana Glogoški, mag. iur.
Izvori:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26636
https://vlada.gov.hr/vijesti/predstavljene-izmjene-zakona-o-strancima/42032
