Američke carine spustile europske troškove zaduživanja

SAD je prošli tjedan najavio 10-postotne carine na uvoz iz zemalja širom svijeta, a planiraju i "recipročne carine" trgovinskim partnerima s kojima bilježe veliki manjak u robnoj razmjeni. Od 9. travnja kineski uvoz podlijegat će tako dodatnim 34-postotnim carinama koje će se tako u konačnici popeti na 54 posto.

U petak Peking je uzvratio 34-postotnim carinama na američki uvoz, a priprema i zabranu izvoza tehnoloških minerala. Nagovještaji američko-kineskog trgovinskog rata zabrinuli su ulagače, raspirivši strah od posustajanja svjetskog gospodarstva i val potražnje za imovinom koju smatraju sigurnim utočištem za kapital.    

U takvim su uvjetima prinosi na 10-godišnje njemačke državne obveznice, referentne za eurozonu u cjelini, pali u ponedjeljak na 2,51 posto. Nakratko su se bili spustili i na 2,479 posto, najnižu razinu od 4. ožujka. To znači da su sada niži gotovo za polovinu postotnog boda no što su bili početkom ožujka kada su njemačke stranke postigle dogovor o znatno većim ulaganjima u infrastrukturu i obranu.

Tako su 5. ožujka bili poskočili na čak 2,932 posto, signalizirajući da ulagači traže bolje uvjete za kupnju, što je u konačnici signaliziralo i veće troškove zaduživanja. Prinosi na 10-godišnje talijanske državne obveznice zadržali su se pak više-manje na razini s početka ožujka budući da po mišljenju ulagača nose veći rizik.

Prinosi na 10-godišnje francuske državne obveznice spustili su se pak s 3,6 posto na 3,28 posto. "Za razliku od 1930-ih, ovo nije svjetski trgovinski rat. Kina i EU, primjerice, imaju manje poticaja da se zbog američke politike upuštaju u trgovinska neprijateljstva", smatra glavni ekonomist u UBS Wealth Managementu Paul Donovan.