“Trenutno važećom Uredbom se ne propisuju ni radna mjesta niti koeficijenti primalja u zdravstvenim ustanovama, a prema neslužbenom prijedlogu nove Uredbe, ona ne čini iznimku te ne spominje primalje niti jednom riječi što čini izuzetno velik problem u praksi”, istaknuli su u priopćenju.
Problem je, kažu, što se starom Uredbom, a niti ovom u izradi, ne prepoznaje magisterij primaljstva. Stoga sedam primalja koje, prema podacima ustanova, rade u hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, imaju koeficijente prvostupnica primaljstva, jer Uredba ne predviđa koeficijent za višu razinu obrazovanja. Zbog istog problema, primalje na vodećim pozicijama ne mogu se kandidirati za radna mjesta na isti način kao, primjerice, medicinske sestre s obzirom na to da se magisterij primaljstva ne prepoznaje, upozorili su.
“Unatoč tome što je magistra primaljstva definirana Zakonom o primaljstvu, ista nije dodana u prijedlog Uredbe, a kako vidimo i druge struke imaju sličan problem”, istaknuli su u priopćenju te apelirali da se "hitno djeluje" kako bi se očuvala primaljska skrb u Hrvatskoj. “Evidentan je značajan pad broja primalja koje napuštaju struku. Neusklađenost između rada i primanja ne samo da demotivira postojeće primalje, već odvraća i potencijalne nove primalje”, poručili su iz Hrvatske komore primalja.
