Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje pored stambenog zbrinjavanja jedinica u državnom vlasništvu, stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji, zbrinjavanja deficitarnih kadrova, izvanrednog stambenog zbrinjavanja preuzeo je i poslove stambenog zbrinjavanja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. S vlasnicima i korisnicima stambenih jedinica potpisao je Ugovore o najmu s danom 1. siječnja 2018. godine.
Tko su osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom
To su prvenstveno osobe koje se nalaze izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta te koje strahuju od proganjanja rasnog, vjerskog, nacionalnog ili političkog tipa. Takva zaštita se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta. Odobrena međunarodna zaštita nema roka ograničenja već prestaje ili se poništava pod zakonom propisanim uvjetima. O njoj odlučuje i mjerodavno je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 70/15 i 127/17) se također uređuje i primjena Uredbe EU br. 604/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća Europe od 26. lipnja 2013. godine o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva.
Osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom ima pravo na:
1. rad
2. smještaj
3. zdravstvenu zaštitu
4. obrazovanje
5. slobodu vjeroispovijesti
6. besplatnu pravnu pomoć
7. socijalnu skrb
8. spajanje obitelji
9. stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno Zakonu
10. pomoć pri uključivanju u društvo
Oblici međunarodne zaštite koji se mogu ostvariti u RH
To su u prvom redu azil i supsidijarna zaštita. Već smo upoznati s pojmom azil, ali radi shvaćanja cjelokupne situacije napomenuti ću da je status azila propisan člankom 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a on osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti ili pripadnosti određenoj skupini. Međutim, supsidijarna zaštita će se priznati osobi koja ne udovoljava zahtjevima za priznavanje azila, pogotovo ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizicima. Tu je važno reći da postoji ozbiljna nepravda odnosno prijetnja, bilo smrću, mučenjem, nečovječnim ili ponižavajućim postupanjem i kažnjavanjem te ozbiljna individualna prijetnja civilnom stanovništvu.
Prva međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj odobrena je 2006. godine, priznavanjem prava na azil. Republika Hrvatska je u obvezi sudjelovati u realizaciji zajedničkih politika Europske unije stjecanjem statusa članice EU te uključujući migracijsku politiku čini je i integracija stranaca u hrvatsko društvo. To je proces prilagodbe i upoznavanja.
Postupak priznavanja prava na stambeni smještaj
Postupak za priznavanje prava na smještaj se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom centru za socijalnu skrb, koje i donosi rješenje, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je bilo dužno osigurati taj smještaj dok ga nije preuzeo Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Većina tih objekata će se osigurati državnom imovinom koja će biti adaptirana i opremljena, a na raspolaganje će ju staviti Ministarstvo državne imovine kao i državnu imovinu kojom upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Prvo će se naravno, koristiti smještaji u državnom vlasništvu koji su useljivi i namješteni. Središnji državni ured vodi evidenciju takvih slobodnih i raspoloživih stambenih jedinica.
U svakom tom rješenju je naveden datum od kada je osobi ili obitelji odobrena međunarodna zaštita te kraj prava na smještaj, a najduže dvije godine od dana kada je odobrena međunarodna zaštita. Nakon tog proteka imaju eventualno pravo koristiti smještaj sukladno propisima o socijalnoj skrbi.
Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom imaju pravo na smještaj ako nemaju novčana sredstva ili imovinu kojima mogu osigurati uzdržavanje. Ukoliko se utvrdi u tijeku postupka da osoba koja traži međunarodnu zaštitu ima novčana određena sredstva, donosi se Rješenje o priznavanju prava na smještaj te se shodno tome znači određuje iznos s kojim bi takva osoba mogla sudjelovati u plaćanju troškova smještaja i režija.
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava smještaj osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom u stambenim jedinicama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, dakle državnim stanovima ili temeljem ugovora o najmu s trećim osobama.
Iznimke od korištenja prava
Naravno, osim po isteku ugovora o najmu, rješenje se ukida i kada se utvrdi da korisnici bez opravdanog razloga odbiju osigurani smještaj, ako bez opravdanog razloga neprekidno duže vrijeme ne borave na prijavljenoj adresi, ako se utvrdi da ne ispunjavanju uvjete za priznavanje prava na smještaj, ako ne postupaju sa stambenom jedinicom s pažnjom dobrog gospodara sukladno Zakonu o najmu stanova („Narodne novine“ br. 91/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18. i 105/20.), ako se utvrdi da koriste taj osigurani smještaj suprotno njegovoj namjeni te na osobni zahtjev korisnika.
Raspoloživost stambenih jedinica
Ministarstvo državne imovine je 3. srpnja 2017. godine Odlukom o dodjeli na korištenje stambenih jedinica Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje za potrebe obnove i smještaja azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom udijelio istom 21 stambenu jedinicu. Ugovor o dodjeli nekretnina na korištenje je potpisan 3. kolovoza 2017. godine. Od preuzete 21 stambene jedinice, Središnji državni ured je započeo obnovu i opremanje 18 stambenih jedinica. Radovi obnove i sanacije su u tijeku. Međutim tri stambene jedinice su bile vraćene Ministarstvu državne imovine zbog previsokih troškova koji trebaju za njihovu obnovu.
Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017.-2019.)
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje 2017. do 2019. godine.1 U akcijskom planu za integraciju osoba definirane su obveze tijela državne uprave u ostvarivanju prava iz sustava zdravstvene zaštite, stanovanja, obrazovanja i socijalne skrbi. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je zadužen za provedbu tog plana koji prati i integrira osobe kojima treba zaštita u hrvatsko društvo.
Republika Hrvatska sudjeluje u Europskom programu premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite te će provesti zbrinjavanje takvih osoba. U tijeku toga, osnovana je međuresorna Radna skupina koja je izradila nacrt Operativnog plana za provedbu Republike Hrvatske u Europskom programu premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Do listopada 2017. godine, sukladno programu premještanja i preseljenja, u Republiku Hrvatsku premješteno je ukupno 78 osoba od ukupno 1583 na koje se država obvezala. Glavni povod ovog Akcijskog plana je ta posebna ranjivost osoba kojima je zapravo i odobrena međunarodna zaštita, a glavni cilj je lakše izlaženje iz krize koja ih je pogodila te osigurati im potrebnu zaštitu i pomoć.
Kao što je u uvodu spomenuto, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) osigurat će smještaje i smještajne objekte prema navedenim modelima:
a) korištenjem raspoloživih, useljivih i namještenih smještajnih objekata u državnom vlasništvu,
b) prikupljanjem ponuda na slobodnom tržištu putem Javnog poziva za prikupljanje ponuda za najam smještajnih objekata i korištenjem ponuda za smještajne objekte oglašene u tiskovnim i elektronskim medijima te
c) agencijama koja se bave iznajmljivanjem tih objekata.
SDUOSZ nije imao potrebe za objavljivanjem javnih poziva budući da nije bilo velikog broja izbjeglica. Stanovi za smještaj izbjeglica su se pronalazili putem ponuda u tiskovnim i elektroničkim medijima te je ukupno sklopljeno 188 ugovora o najmu, točnije za 422 osobe. Iznajmljivači rijetko žele iznajmiti nekretnine za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Međutim, stavljanjem tih stanova u državno vlasništvo taj problem se uvelike riješio.
Središnji državni ured će u Javnom pozivu tražiti useljive i namještene objekte te će s vlasnicima sklapati Ugovore o najmu.2 Tu sada uskače i suradnja drugih institucija kao što je Ministarstvo zdravstva jer ima jako puno onih sa zdravstvenim smetnjama. Tada SDUOSZ, također vodi evidenciju slobodnih i raspoloživih stambenih objekata, vrlo sličnu onoj za stambeno zbrinjavanje osoba na potpomognutim područjima sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima („Narodne novine“ br. 106/18. i 98/19.).
Postavlja se pitanje koliko vremenski može proći od zaprimanja rješenja o pravu na smještaj do useljenja u stambenu jedinicu. Odgovor je mjesec dana. Otkada je djelokrug takvih poslova stavljen u nadležnost Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje rokovi su znatno kraći odnosno vremensko razdoblje čekanja do useljenja u stambenu jedinicu. Razlog tome je korištenje državnih stanova za baš tu svrhu.
Postoje još neke stvari koje su nužne za dobru i uspješnu integraciju, a tu treba pripomoći i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) koji će ih uputiti na tečaj hrvatskog jezika, profesionalno ih usmjeravati te im pomoći u traženju posla naravno uz dodijeljenog savjetnika za zapošljavanje. Takvim ljudima je potrebno i da se uključe u mjere aktivne politike zapošljavanja, jer nažalost trenutna situacija u Republici Hrvatskoj što se tiče zaposlenja nije nimalo jednostavna niti obećavajuća. SDUOSZ nije provodio mjere iz Akcijskog plana za 2017. godinu jer je preuzeo nadležnost u obavljanju ovih poslova tek od 1. siječnja 2018. godine.
Problem pronalaska adekvatnih objekata u državnom vlasništvu
Dakle, država je u ovakvim slučajevima dužna osigurati smještaj. Međutim, u praksi se pokazalo da je teško pronaći adekvatne objekte u državnom vlasništvu. Većina državnih stanova je u derutnom stanju i baš zbog toga češće u obzir dolazi najam stanova. Budući da državni stanovi i nisu baš odmah useljivi, jer im je potrebna adaptacija i opremanje, akcijski spomenuti plan predstavlja još i da će država s vremenom osposobiti vlastite nekretnine za stanovanje i to bi u budućnosti zapravo bio prevladavajući model smještaja.
Odluka o osnivanju Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo
Na temelju članka 24. stavaka 1. i 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 150/11.,119/14., 93/16. i 116/18.), a u vezi s člankom 76. stavkom 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15. i 127/17.) donesena je Odluka o osnivanju stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo („Narodne novine“ br. 110/19.) te kasnije i Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Stalnog povjerenstva („Narodne novine“ br. 119/20.). Bilo je potrebno osnivanje takvog međuresornog tijela koje bi svojim djelovanjem integriralo osobe u hrvatsko društvo.
Stalno povjerenstvo provodi koordinaciju rada svih ministarstava, nevladinih organizacija i drugih tijela koja sudjeluju u postupku uključivanja u društvo azilanata ili stranaca pod supsidijarnom zaštitom. Već gore spomenuto, osnovana je radna skupina Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo te ona izrađuje prijedloge nacionalnih strategija u području integracije, osigurava operativnu provedbu planiranih zadaća, u skladu s time i obavještava Stalno povjerenstvo o samom tijeku provedbe i napretku ili mogućim poteškoćama koje se pojave. Stalno povjerenstvo podnosi jednom godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske o svom radu.
Projekt „Podrška integraciji državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita“
Samostalni sektor za šengensku koordinaciju i fondove Europske Unije, Ministarstva unutarnjih poslova RH i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje potpisali su Sporazum povodom projekta „ Adaptacija i opremanja stanova za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita“ u okviru spomenutog Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) 3. kolovoza 2017. godine. Dogovoren je utrošak sredstava za financiranje opravdanih troškova projekta u iznosu od najviše 375 tisuća eura iz sredstava spomenutog fonda. Cilj tog projekta je učiniti postojeći integracijski sustav učinkovitijim i prilagodljivijim stvarnim potrebama njegovih korisnika putem podizanja svijesti stručne i opće javnosti o integracijskim izazovima u Republici Hrvatskoj. Opća svrha projekta je pružanje podrške jedinicama lokalne i područne samouprave u prepoznavanju potreba i izazova integracije državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita.3 Očekivani rezultat projekta su adaptirani i opremljeni stanovi za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita.
Stambeno zbrinjavanje je postalo veoma važan i ključan čimbenik opstanka. Kako i u drugim područjima, stambeno zbrinjavanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom ima za svrhu uključiti te osobe u naše društvo, smjestiti ih, pronaći im zajednički jezik, kulturološki ih obrazovati, socijalno uključiti u sve druge sfere života i ovog društva gdje će u našoj zemlji moći ostvariti ono što u svojoj nisu mogli ili su se bojali ostvariti. Država je ovdje ipak pokazala da je pravna država te da brine o temeljnim ljudskim pravima i vrijednostima štiteći Ustav prije svega. S obzirom na trenutno stanje u Ukrajini možemo predvidjeti da će takvih stambenih zbrinjavanja biti dosta i da će izbjeglice trebati negdje smjestiti. Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju gdje će se onima koji ustupe svoju stambenu jedinicu potrebitima podmirivati troškovi korištenja tih stambenih jedinica. Pružajući im ono osnovno što je prijeko potrebno da bi funkcionirali koliko toliko normalnim životom i mi radimo veliki doprinos društvu i zajednici. Danas su to oni, a sutra na njihovom mjestu možemo biti mi, u nekoj drugoj dalekoj zemlji.
Ivana Glogoški, dipl. iur.
_____________________________________________
^ 1 Vlada Rh, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, „Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita od 2017. -2019.godine „
^ 2 „Action plan for integration of persons who have been grauted internacional protecion for the period from 2017.-2019. „
^ 3 Završeni projekti, https://www.imin.hr/tag/završeni-projekti/)
„Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti“ (NN br. 70/15 i 127/17)
„Odluka o osnivanju Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo“ („NN broj 110/2019)
https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2021/Medjunarodna_zastita/Statisticki-pokazatelji-osoba-kojima-je-odobrena-medjunarodna-zastita-2Q-2021.pdf
https://sduosz.gov.hr/ucestala-pitanja-i-odgovori/stambeno-zbrinjavanje-osoba-s-odobrenom-medjunarodnom-zastitom-hr-eng-arabic/1194
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32013R0604
