Uoči potpisivanja premijer Plenković je ocijenio kako te time zaokružuje veliki proces reforme sustava plaća u Hrvatskoj.
Podsjetio je na donošenje Zakona o plaćama te na dijalog o uredbama o koeficijentima u javnim i državnoj službi čime je, istaknuo je, osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244.000 zaposlenika u državnoj i javnim službama, prosječno od 31,9 posto. "Vi mnogi imate puno više iskustva nego mi s ove strane stola u pregovorima između Vlade i sindikata i jako dobro znate da se ovo nije dogodilo nikada", poručio je sindikalcima.
Jako sam zadovoljan da smo ovo zajednički ostvarili i molio bih vas da ovo doživimo kao zajedničko postignuće jer ste svjesni da Vlada nije pristupila uredbama (o koeficijentima) jednostrano, rekao je premijer.
Vidjet će se postoje li razlozi za izmjene
"Da smo to napravili sigurno bismo pogriješili. Sad smo malo pametniji i iskusniji nego što smo bili prije par godina pa smo vodili, rekao bih, vrlo detaljan dijalog". Poručio je da će se kroz vrijeme i kroz dijalog sa sindikatima vidjeti postoje li razlozi za njihovu doradu odnosno izmjenu.
Plenković je ponovio kako je ovo prva Vlada koja kroz donošenje zakona i kroz uredbe nakon niza godina pokušala sintetizirati broj radnih mjesta i ispuniti načelo da se za otprilike isti posao, neovisno o resoru, dobije ista plaća. Znali smo da je tu reformu nemoguće provesti, a da svi budu zadovoljni, ali znali smo i da smo našim politikama u proteklih nekoliko godina osnažili ekonomski, socijalni i financijski položaj Hrvatske i "mogli smo si ovu reformu priuštiti".
"Da nismo, ne bi je bilo, u smislu financijske izvodljivosti, a da smo si ju mogli priuštiti plod je sada dugotrajne osmogodišnje politike, pozicioniranja Hrvatske u samo srce europske integracije (EU, schengen, Europski stabilizacijski mehanizam)", istaknuo je.
Inflacija nije pojela plaće
Podsjetio je da je u zadnjih godinu dana Vlada povećala regres s 200 na 300 eura, božićnicu s 232 na 300 eura, uz dar za dijete od 100 eura uvedeno je i novo pravo – uskrsnica od 100 eura, podignuta je osnovica za 5 posto što je, istaknuo je, značilo da je osnovica koja je u 2016. godine bila 678 eura danas 947 eura. "To je 40 postotno povećanje osnovice. Bilo je vlada i vremena, i ne tako davno, kad osnovica u cijelom mandatu raste – nula, a sad raste za više od 300 eura. I to je ogromna razlika", rekao je.
Naglasio je i da se povećanje plaća i primanja ljudi više ne može diskvalificirati floskulom – inflacija pojela plaće. "Nije. Jednostavno nije. Kumulativna inflacija je manja od ukupnog povećanja plaća u našem mandatu. I to jako puno manja i u biti imamo visok realni rast plaća", naglasio je premijer te tim brojkama dodao još i "korist koju imaju svi" kroz to što država tri godine subvencionira cijenu plina, struje i naftnih derivata.
Piletić: Za plaće i materijalna prava dodatnih 1,6 milijardi eura
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Piletić također je zahvalio sindikatima na konstruktivnom dijalogu tijekom izrade o Zakonu o plaćama te tekstu i prijedloga uredbi o koeficijentima, te izjavio kako da će se za materijalna prava i veću plaću i vrednovanje zaposlenih u državnim i javnim službama dati dodatnih nešto više od 1,6 milijardu eura. Kruna svega toga jest današnje potpisivanje novog TKU-a i dodatka KU, dodao je.
TKU za javne službe trebalo je potpisati temeljem odredbi Zakona o reprezentativnosti i "novog prebrojavanja" odnosno zbog toga što postoji novi reprezentativni sindikat u javnim službama – Zajedno, kao i zbog usklađivanja sa Zakonom o plaćama odnosno radi novih uredbi o koeficijentima, kao i zbog usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je zadovoljstvo postignutim u razgovorima s Vladom o novim koeficijentima, a predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sandra Šprem napomenula da na jesen, temeljem TKU-a, slijede ponovno pregovori o osnovici plaća.
"Tako da se kontinuitet pregovora na dobrobit zaposlenika sustavno obavlja i možemo zaključiti da permanentni socijalni dijalog itekako postoji u Hrvatskoj. A dokaz tome je i to što je danas ovdje svih 11 reprezentativnih za sklapanje TKU", istaknula je.
Stipić: Htjeli ste nas jeftino kupiti, a ovo bi vas moglo skupo koštati
Na prosvjedu u organizaciji sindikata Preporod i nastavničkih grupa, zaposleni u školama zatražili su u subotu veće i poštenije koeficijente u tom sektoru, a sindikalni čelnik Željko Stipić istaknuo je da ih je Vlada htjela jeftino kupiti, no da bi ih ovo moglo skupo koštati.
“Vi gospodo, koji ste uredbu donosili, zbrojite se, htjeli ste nas jeftino kupiti, a ovo bi vas moglo jako skupo koštati”, poručio je Stipić na Europskom trgu gdje se u subotu okupio veći broj zaposlenih u sustavu obrazovanja iz svih dijelova Hrvatske.
Prosvjednici su zviždanjem, uzvicima tražili povećanja koeficijenata za svoj sektor. Transparentima su poručili da Vlada nije donijela uredbu, nego uvredu zaposlenicima škola, da umjesto koeficijenta 2,01 za nastavnike, traže koeficijent 2,35, ali i da traže isto ono što je Vlada reformom obećala - istu plaću za isti rad.
Prosvjed je počeo šetnjom s Europskog trga do Trga bana Jelačića i nazad. Iako je Vlada već usvojila uredbu kojima se uređuju radna mjesta i koeficijenti u državnim i javnim službama, čelnik Preporoda poručio je da oni neće odustati od svojih zahtjeva.
Zaposleni u školama dobili mrvice
Kazao je da je Vlada utrošila milijarde eura u povećanje plaća u državnom i javnom sektoru, od kojeg su zaposleni u školama dobili manje od drugih. “Dobili su mrvice”, rekao je i nabrojio koeficijente u školama, uspoređujući ih s onima u drugim službama.
“Učitelj 2,01, a voditelj voznog parka u policiji 2,35. Spremačica u školi 1,06, a spremačica drugdje 1,15. Tajnik škole 2,01, a tajnik drugdje 2,35. Ali ima još, učitelj, 2,01, a čuvar prirode 2,10. I opet, učitelj 2.01, nastavnik u policijskoj školi - 2,30”, nabrojio je Stipić, dok su prosvjednici držali transparentne na kojima su bili istaknute te razlike u koeficijentima. Poručio je da se nakon primjene uredbe, plaće u obrazovanju neće povećati za 30 posto, kako to tvrdi Vlada, već za “jedva 15 posto”.
Prosvjed na Europskom trgu suorganizirali su sindikat Preporod i nastavničke grupe Nastavnici organizirano, Školska zbornica i 45 minuta, a Tamara Šoić se u njihovo obratila budućim ministrima ili ministricama u Vladi, istaknuvši da su ovi do sada iskoristili svoju priliku i da “nema smisla da se njima obraća”.
“Dragi budući ministri, tko god da ste, pogledajte ove ljude koji su se ispred vas i zapamtite ovu sliku i nemojte nas u budućem mandatu opet slati na ulicu. (...) Izloženi smo pritiscima agencija, inspekcija, ravnatelja, roditelja, javnost... Jednom želimo nekoga tko će biti na našoj strani. Želimo ministra koji zna kakvi nas problemi muče”, istaknula je Šoić.
Vlada diskriminira sustav obrazovanja
U dvosatnom prosvjedu, obratili su se i zaposleni u školama tvrdeći da je Vlada u reformi, zakinula i diskriminira sustav obrazovanja.
Zvonimir Fortuna, tajnik Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, upitao je zašto tajnici, voditelji računovodstva, čistačice i kuhari u školama vrijede manje nego drugdje, a Dajana Prekodravac iz Osnovne škole Šećerana pitala je moraju li radnici u školama svako malo izlaziti na ulice i trgove kako bi se izborili za poštenu plaću.
Prosvjed je došao podržati i glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin, koji je bio suorganizator prijašnjeg prosvjeda zajedno s Preporodom na Markovom trgu. U izjavi medijima poručio je da ovaj put od članova svojeg sindikata nisu imali podršku za organizaciju prosvjeda, ali da to ne znači da su i u tom sektoru zadovoljni Uredbom.
U ponedjeljak ćemo najaviti aktivnosti koje ćemo provoditi da bismo pokušali utjecati na uredbu. Premijer je sam rekao da uredba nije uklesana u kamen”, istaknuo je Kroflin, dok su na kraju prosvjeda, organizatori posebno pozdravili ostale sindikate u obrazovanju koji se nisu bunili protiv ovakve Vladine uredbe.
