c S
U središtu

Kaznena osuda kao zapreka kandidaturi na lokalnim izborima

22.04.2025

Potencijalni kandidat na lokalnim izborima za odgovarajuću javnu funkciju u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave po posebnom zakonu dužan je u dokumentaciji koju predaje radi kandidature, uvrstiti potvrdu s podacima iz kaznene evidencije. Posebni propisi istog, zakonskog ranga, utvrđuju relativno brojne i različite zahtjeve u pogledu dokazivanja činjenice je li kandidat na lokalnim izborima (ne) osuđivana osoba i predstavlja li eventualna pravomoćna sudska presuda, garnirana osudom na kaznu zatvora zbog određenog kaznenog djela, nepremostivu zapreku za valjanu kandidaturu.

1. Zahtjev za izdavanje podataka iz kaznene evidencije radi kandidiranja na izborima

Osoba može u sjedištu općinskog suda ili u njegovim stalnim službama ili preko sustava e-Građani za sebe zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika, kao i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda (čl. 14.d st. 1. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji; dalje u tekstu: ZPPOKER). Od 7. travnja 2017., sukladno odredbama čl. 3. Zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji1 („Narodne novine“ br. 32/17.), svaki građanin koji se želi kandidirati za odgovarajuću funkciju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mora prethodno zatražiti izdavanje potvrde s podacima iz kaznene evidencije, kako je to propisano čl. 14.d st. 1. ZPPOKER-a.

2. Razdoblje kada se može tražiti izdavanje potvrde

Izdavanje potvrde iz kaznene evidencije u svrhu kandidature  može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i kandidatura za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda (čl. 14.d st. 2. ZPPOKER-a). Odlukom Vlade Republike Hrvatske kojom se raspisuju izbori određuje se dan njihove provedbe (čl. 6. st. 1. Zakona o lokalnim izborima, „Narodne novine“ 144/12., 121/16., 98/19., 42/20., 144/20., 37/21.; dalje u tekstu: ZLI). Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana (čl. 6. st. 2. ZLI-ja). Odluka o raspisivanju izbora i odluka o stavljanju izvan snage odluke o raspisivanju prijevremenih izbora dostavljaju se Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske istog dana kada su donesene (čl. 6. st. 4. ZLI-ja). Redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine (čl. 7. st. 1. ZLI-ja). Prethodno navedenim odredbama omeđeno je razdoblje kroz koje je moguće zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije. Budući da je odluka Vlade RH o raspisivanju lokalnih izbora po pravnoj prirodi akt protiv kojega nije moguće ulaganje redovnog pravnog lijeka, u sadržaju se određuje dan kada stupa na snagu, i to je konstitutivni moment za nastupanje brojnih posljedica (prestanak mandata članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na redovnim izborima, pravo predlaganja kandidacijskih lista i kandidata, počinje teći rok od 14 dana za prispijeće kandidacijskih lista i kandidatura nadležnom izbornom povjerenstvu, počinje teći rok od osam dana za određivanje proširenog sastava izbornog povjerenstva, izborna povjerenstva moraju se imenovati odmah) povezanih s provedbom lokalnih izbora.

3. Provjera podataka u kaznenoj evidenciji i izdavanje potvrde

Općinski sud odnosno stalna služba će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud i stalna služba izdaju potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolažu na dan izdavanja potvrde. Odredba čl. 14.d st. 3. ZPPOKER-a upućuje da se sadržaj potvrde propisuje Pravilnikom iz članka 35. ZPPOKER-a. Odredbe čl. 14.d st. 3. ZPPOKER-a nesuglasne su odrednicama Sudskog poslovnika, a i čl. 9. st. 1. ZPPOKER-a, gdje je propisano da „ministarstvo osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili prekršaj za koji se može izreći kazna zatvora“, premda ih je moguće tumačiti kao iznimku, odnosno posebne odrednice propisane isključivo i samo za postupak utvrđivanja postojanja zapreka za kandidiranje na izborima. Kaznenu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe koje je ujedno i središnje tijelo za razmjenu tih podataka s drugim državama (čl. 5. st. 1. ZPPOKER-a). Sudovi mogu izvršiti uvid u kaznenu evidenciju, i to neposredno, ali nisu tijelo koje vodi tu evidenciju. Upravo suprotno, sudovi dostavljaju ministarstvu relevantne podatke radi upisa u kaznenu evidenciju, tako da bi onda resorno ministarstvo nadležno za pravosuđe moralo vršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati traženu potvrdu. Suprotno odredbi čl. 14.d st. 3. ZPPOKER-a proizlazi i iz odredbe čl. 17. st. 2. ZLI-ja, koja norma razrađuje postupak (pravovaljane) kandidature i zahtijeva da se uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostavi očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na listi, odnosno kandidaturi, ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva te potvrda o podacima iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa. Izrijekom je u posebnom zakonu koji uređuje proces kandidature na lokalnim izborima propisano tijelo koje izdaje potvrdu o podacima iz kaznene evidencije, logično propisujući da je to ministarstvo nadležno za pravosuđe, jer ono, a ne sudovi, raspolaže podacima i vodi evidenciju o pravomoćnim osudama počinitelja kaznenih djela. Općinski sud i stalna služba ne mogu izdati potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije, jer prema odredbama Sudskog poslovnika („Narodne novine“ 37/14., 49/14., 08/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22., 12/23., 122/23., 55/24., 136/24.; dalje u tekstu: Sudski poslovnik) mogu izdati samo uvjerenje da se ne vodi postupak, što je nešto posve drugo. Općinski sud i njegove stalne službe izdaju uvjerenje da se protiv fizičke ili pravne osobe koja podnosi zahtjev u Republici Hrvatskoj ne vodi kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti (čl. 91. st. 1. Poslovnika). Poveznica s čl. 14.d st. 1. ZPPOKER-a proizlazi iz činjenice da se zahtjev za izdavanje „potvrde“ radi kandidiranja na lokalnim izborima može podnijeti i preko sustava e-Građani, što propisuje i odredba čl. 91. st. 3. Sudskog poslovnika, u pogledu uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak.

3. 1. Uvjerenje da se ne vodi postupak

Nije moguće izjednačiti po pravim učincima i pravnoj snazi potvrdu o podacima iz kaznene evidencije i uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak protiv podnositelja zahtjeva koji ima namjeru kandidirati se na lokalnim izborima. Svrhe izdavanja potvrde i uvjerenja su također različite, budući da se potvrda izdaje osobama koje nisu kazneno osuđivane dok se uvjerenjem da se ne vodi postupak dokazuje da protiv osobe koja je zatražila izdavanje uvjerenje, još nije u tijeku kazneni postupak. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24.; dalje u tekstu: ZKP) u čl. 17. st. 1. definira četiri slučaja kada kazneni postupak započinje. To su sljedeći slučajevi: pravomoćnost rješenja o provođenju istrage, potvrđivanje optužnice2 ako istraga nije provedena, određivanje rasprave na temelju privatne tužbe i donošenje presude kojom se izdaje kazneni nalog.3

4. Dostavljanje podataka iz kaznene evidencije

Ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja i potvrda o podacima iz kaznene evidencije (čl. 10. st. 1. ZPPOKER-a). Uvjerenje sadržava cjelovite podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (opće uvjerenje) ili djelomične podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (posebno uvjerenje). Potvrda sadržava cjelovite podatke iz Kaznene evidencije za određenu osobu, a izdaje se u svrhu ostvarivanja prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji (čl. 10. st. 2. ZPPOKER-a). U ovom dijelu vidljivo je barem djelomično nesuglasje zakonskih odrednica unutar sadržaja ZPPOKER-a, u pogledu izdavanja potvrde u svrhu4 kandidature na lokalnim izborima5. Kandidiranje za obavljanje javne funkcije, odnosno poslova čelnika jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave nije ostvarivanje prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji. Proizlazi stoga da su odrednice čl. 14.d st. 1. ZPPOKER-a u koliziji s odredbama čl. 10. st. 2. ZPPOKER-a. Dalje, povuče li se paralela s postupkom kandidiranja na lokalnim izborima te zaprekama koje su tim, posebnim, zakonom propisane kao smetnja za pravovaljanu kandidaturu, ali i za obavljanje dužnosti primjerice gradonačelnika ili župana, jasno je da bi trebalo izdati posebno uvjerenje sa djelomičnim podacima iz kaznene evidencije, obzirom da samo određene kaznene osude predstavljaju zapreku za kandidaturu. Moguće je da je zakonodavac vodio računa da se izbjegne nepotrebno administriranje u slučaju da je potencijalni kandidat neosuđivan i za njega ne postoje zapreke za kandidaturu pa je stoga propisao da se izdaje samo potvrda. Podaci iz kaznene evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu6 koji određuje to pravo (čl. 10. st. 3. ZPPOKER-a). Takav postupak bio bi u skladu sa čl. 13. st. 1. ZPPOKER-a, gdje je propisano da posebno uvjerenje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom. Ograničeni podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraženi ili koji su predviđeni u posebnom zakonu. U slučaju lokalnih izbora, imamo upravo takav poseban zakon i njime propisanu svrhu (čl. 13. ZLI-ja) – osuđivanosti kao zapreke za kandidiranje na izborima - u koju se traže podaci iz kaznene evidencije.

5. Evidentiranost u kaznenoj evidenciji kao zapreka za predlaganje kandidata

Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud i stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 13. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima7. Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva (čl. 14.d st. 4. ZPPOKER-a). Birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom (čl. 13. st. 2. ZLI-ja). Zapreka za obnašanje funkcije, odnosno obavljanje poslova člana predstavničkog tijela jedinice općinskog načelnika, gradonačelnika i župana ili njihovih zamjenika, jest pravomoćna osuda za (bilo koje) kazneno djelo počinjeno s namjerom, na zatvorsku kaznu u trajanju od minimalno šest mjeseci ili da im je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci ili više zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Kazne zatvora do šest mjeseci i ona na točno šest mjeseci zatvora jesu tzv. kratkotrajne kazne zatvora i predstavljaju iznimku, a sud ih može izreći samo ako se može očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro neće moći izvršiti ili ako se novčanom kaznom, radom za opće dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postići svrha kažnjavanja (čl. 45. st. 1. Kaznenog zakona, „Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24.). Zabrana kandidiranja propisana odredbama čl. 13. ZLI-ja ne odnosi se na potencijalne kandidate na izborima za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pravomoćno osuđenima za počinjeno kazneno djelo iz nehaja na zatvorsku kaznu ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom (čl. 13. st. 3. ZLI-ja).

6. Propisani obrasci zahtjeva i potvrde prema Pravilniku o kaznenoj evidenciji

U čl. 14.d st. 5. ZPPOKER-a propisano je da se zahtjev za izdavanje potvrde iz kaznene evidencije, predviđen čl. 14.d st. 1. ZPPOKER-a, podnosi na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ZPPOKER-a. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže. Pravilnik o kaznenoj evidenciji („Narodne novine“ 37/21. i 39/21.; dalje u tekstu: PKE) je propis tehničke prirode, koji utvrđuje sadržaj obrazaca kojima se traži izdavanje odgovarajućeg uvjerenja ili potvrde o podacima iz kaznene evidencije. Čl. 10. PKE-a propisano je da se zahtjev za izdavanje potvrde o podacima iz kaznene evidencije iz članka 14.d stavka 1. ZPPOKER-a podnosi na propisanom obrascu VII a. Sadržaj potvrde iz članka 14.d stavka 3. Zakona koju će općinski sud odnosno stalna služba izdati podnositelju zahtjeva u svrhu kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, kao i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda propisan je na obrascu VII b (čl. 11. PKE-a). Obrazac VII a podnosi se ministarstvu nadležnom za pravosuđe8, Upravi za kazneno pravo, Sektoru za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Odjelu za kaznene evidencije. Obvezni podaci u zahtjevu jesu: OIB podnositelja zahtjeva, prezime, rođeno prezime, ime, ime i prezime oca, datum (dan, mjesec i godina) rođenja, mjesto i država rođenja te broj primjeraka potvrde koji se traži, s tim da je maksimum tri potvrde koje se izdaju na temelju jednog zahtjeva. Zahtjev mora biti potpisan, a podnositelj mora priložiti fotokopiju osobne iskaznice ili putovnice. Obrazac VII a sadrži i rubriku za naznaku mjesta i dana podnošenja zahtjeva, pretpostavljano radi utvrđenja da li je podnesen u zakonskom roku, premda nije posebno naznačeno da je navedeni podatak obvezni dio sadržaja zahtjeva. Obrazac VII b služi nadležnom sudu kao predložak za izdavanje potvrde o podacima iz kaznene evidencije. Jednostavne je konstrukcije i kratkog sadržaja, gdje se naznačuje da na određeni dan, individualno određena osoba prema imenu i prezimenu, OIB-u, datumu i mjestu rođenja te imenu oca, nije evidentirana u kaznenoj evidenciji ministarstva nadležnog za pravosuđe, sve garnirano potpisom ovlaštene osobe9. Potvrda se izdaje sukladno članku 13. stavcima 2. i 3. ZLI. Potonjim je determinirana svrha izdavanja potvrde i kao takva, ne smije se koristiti u druge svrhe izuzev prilikom kandidature na lokalnim izborima.

6. 1. Suglasnost za izdavanje posebnog uvjerenja sukladno čl. 13. st. 2. i 3. ZLI-ja

Obrazac VII a sadrži i rubriku „suglasnost za izdavanje posebnog uvjerenja sukladno članku 13. stavcima 2. i 3. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12., 121/16., 98/19., 42/20., 144/2.0 i 37/21.)“. Riječ je o pisanoj privoli kandidata na lokalnim izborima za pribavljanje posebnog uvjerenja o djelomičnim podacima iz kaznene evidencije. Podloga za traženje je izdavanje uvjerenja za posebnu svrhu, na temelju čl. 13. st. 1. ZPPOKER-a, u situaciji kada je to predviđeno posebnim zakonom, konkretno čl. 13. st. 2. ZLI-ja. U praksi će pribavljanje posebnog uvjerenja biti potrebno kada se utvrdi da je potencijalni kandidat na lokalnim izborima osuđivana osoba pa nije moguće izdati potvrdu s podacima iz kaznene evidencije. Tada se mora utvrditi predstavlja li pravomoćna presuda zapreku za kandidiranje, je li kandidatu izrečena zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci ili dužem za počinjeno namjerno kazneno djelo, ili da li im je kazna zatvora u navedenom trajanju zamijenjena radom za opće dobro na slobodi ili je na tako utvrđenu kaznu zatvora izrečena uvjetna osuda. Općinski sud ili njegova stalna služba koja provodi postupak izdavanja potvrde iz kaznene evidencije mora na zahtjev osobe koja se namjerava kandidirati na lokalnim izborima, zatražiti bez odgode izdavanje posebnog uvjerenja (čl. 14.d st. 4. ZPPOKER-a). Nejasno je zašto se tu ne primjenjuje odredba čl. 13. st. 5. ZPPOKER-a, o neposrednom uvidu suda elektroničkim putem podacima iz kaznene evidencije, jer eklatantno je da sud u postupku utvrđivanja činjenica važnih za podnošenje kandidature na lokalnim izborima postupa po posebnom zakonu, ZLI-ju.

7. Posebne zakonske odrednice o izdavanju uvjerenja u slučaju kandidature na lokalnim izborima

Ministarstvo izdaje uvjerenje iz članka 14.d ovoga Zakona prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja (čl. 14.e ZPPOKER-a). Odredba čl. 14. e. ZPPOKER-a veže se uz odredbe čl. 14.d st. 2. ZPPOKER-a, budući da je precizno određeno razdoblje kroz koje je zainteresirana osoba ovlaštena tražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije, na što slijedi ograda da resorno ministarstvo izdaje potvrdu na temelju podataka kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja. To ostavlja mali prostor za manipulacije, jer potencijalni kandidat raspolaže saznanjima kada je donesena sudska odluka koja predstavlja zapreku za kandidaturu, pa može podnijeti zahtjev u međuvremenu dok odluka, uvjetno rečeno, ne bude provedena u evidenciji. S druge strane, tijelo koje izdaje uvjerenje iz kaznene evidencije zaštićeno je zakonskom ogradom da uvjerenje izdaje prema podacima kojima raspolaže u danom trenutku. S obzirom na žurnost postupka, to će u pravilu biti sljedeći radni dan nakon zaprimanja zahtjeva potencijalnog kandidata na lokalnim izborima ili u nekom kraćem roku mjerljivom u danima. Upis podataka u kaznenu evidenciju Ministarstvo obavlja na temelju podataka iz pravomoćnih sudskih odluka i drugih akata (čl. 7. ZPPOKER-a). Dostavljene podatke Ministarstvo će upisati u bazu podataka kaznene evidencije u najkraćem mogućem roku (čl. 8. st. 4. ZPPOKER-a). S obzirom na to da mora odlučiti o zahtjevu stranke, pri čemu ZPPOKER ne propisuje (?) poseban rok za donošenje odluke, izuzev u slučaju kada je podnositelj zahtjeva za izdavanje uvjerenja osuđivan. Naime, ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud i stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 13. stavkom 2. ZLI-ja. Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva (čl. 14.d st. 4. ZPPOKER-a).

8. Pristojbe za izdavanje potvrde i uvjerenja

Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi (čl. 14.d st. 6. ZPPOKER-a). Navedena odredba u skladu je sa ustaljenom praksom da se za zasnivanje radnog odnosa ne plaćaju upravne pristojbe kada se traži dokumentacija u svrhu sklapanja ugovora o radu ili zaposlenja, bez obzira na specifičan karakter. U slučaju lokalnih izbora, nije nužno da uistinu dođe do zapošljavanja, jer je moguće određenu funkciju u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave obnašati i volonterski, ali zakonodavac je očito želio izbjeći suvišno administriranje i poštivao u punoj mjeri ustavno jamstvo dostupnosti javnih službi svim građanima (čl. 44. Ustava Republike Hrvatske, „Narodne novine“ br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 5/14.).

Zaključak

Osuda za kazneno djelo počinjeno s namjerom na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili zamjena kazne zatvora u navedenom ili dužem trajanju radom za opće dobro ili uvjetnom osudom predstavlja zapreku za kandidaturu na lokalnim izborima. Jednako tako, u slučaju izbora osobe na određenu javnu funkciju općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana te zamjenika gradonačelnika i župana, predstavlja zakonski razlog za prestanak mandata članu predstavničkog tijela (čl. 80. st. 1. t. 3. ZLI-ja) odnosno općinskom načelniku, gradonačelniku i županu, odnosno njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona (čl. 93. st. 1. t. 3. ZLI-ja). Kaznena osuda zbog kaznenog djela počinjenog iz nehaja na kaznu zatvora, pod uvjetom da je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom, ne predstavlja zapreku za kandidaturu, bez obzira na dužinu izrečene kazne zatvora (čl. 13. st. 3. ZLI-ja). Posljedično, ne predstavlja razlog za prestanak mandata članu predstavničkog tijela, niti je zakonski temelj za prestanak mandata po sili zakona općinskom načelniku, gradonačelniku i županu, odnosno njihovim zamjenicima. Procedura dokazivanja (ne)osuđivanosti, relevantne za kandidaturu, relativno je složena, a procesna pravila propisana su posebnim propisom zakonskog ranga što uređuje materiju ustrojstva, vođenja, dostupnosti, davanja i brisanja podataka iz kaznene evidencije te povezanim podzakonskim propisima. Svaki građanin koji se želi kandidirati za odgovarajuću funkciju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, mora prethodno zatražiti izdavanje potvrde s podacima iz kaznene evidencije. Stupanje na snagu odluke o raspisivanju izbora konstitutivni je trenutak za brojne tehničke odluke što se moraju donijeti u vezi neposredne provedbe izbora, a od tada do predlaganja kandidacijskih lista traje razdoblje u kojemu se može podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde iz kaznene evidencije. U pogledu provjere podataka postoji određeno nesuglasje između odredbi ZPPOKER-a, po pitanju provjere u kaznenoj evidenciji, budući da specijalna norma čl. 14.d st. 3. ZPPOKER-a propisuje da to radi općinski sud, dok opća norma (čl. 10. ZPPOKER-a) istog propisa zakonske snage utvrđuje generalno pravilo da podatke iz kaznene evidencije daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Dodatni je problem što i čl. 17. st. 2. ZLI-ja izrijekom traži da potvrda o podacima iz kaznene evidencije, koja se prilaže prilikom kandidiranja, bude izdana od strane ministarstva nadležnog za pravosuđe. Pretpostavljano, zakonodavac je izbjegavao nepotrebno administriranje u slučaju neosuđivanosti potencijalnog kandidata na lokalnim izborima, pa je propisao da se zahtjev (najlakše i najbrže) podnosi preko sustava e-Građani i zatim izdaje na jednostavnom formularu potvrda da nema zapreka za kandidiranje, ali je sporno tijelo koje izdaje potvrdu o podacima iz kaznene evidencije. Sudovi nesporno imaju pravo neposrednog uvida u podatke iz kaznene evidencije, ali u drugu svrhu, ne u svrhu potvrde da kandidat na lokalnim izborima nema evidentiranu kaznenu osudu za kazneno djelo počinjeno s namjerom i da mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci ili dulja. Ako se podnositelj zahtjeva koji ima namjeru kandidirati se na lokalnim izborima nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud i stalna služba će bez odgode zatražiti od resornog ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja (čl. 10. st. 2. ZPPOKER-a) iz kaznene evidencije u svrhu zabrane kandidiranja (čl. 13. st. 2. ZLI-ja). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva. Radi pravne sigurnosti, trebalo bi de lege ferenda propisati da i potvrdu o podacima iz kaznene evidencije, na obrascu VII b izdaje ministarstvo nadležno za pravosuđe, ne općinski sud, jer ovako se stječe dojam da tijelo koje vodi većinu kaznenih postupaka potvrđuje da potencijalni kandidat na izborima nema zabranu kandidiranja. Cjelovite podatke o osuđivanosti bilo koje osobe posjeduje samo ministarstvo, koje vodi propisanu evidenciju o navedenim činjenicama. Uvid u kaznenu evidenciju koji je omogućen sudovima i državnim odvjetništvima služi u druge svrhe, ne za potrebe izdavanja uvjerenja da li je podnositelj zahtjeva osuđivana osoba. Dodatno, uslijed zakonskog zahtjeva da nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti (čl. 14. st. 1. ZPPOKER-a), potencijalni kandidat na lokalnim izborima mora na zahtjevu za izdavanje potvrde iz kaznene evidencije dati i suglasnost za izdavanje posebnog uvjerenja, jer ono sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije i izdaje se za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom, poput norme iz čl. 13. st. 2. i 3. ZLI-ja. Tijelo koje izdaje uvjerenje iz kaznene evidencije zaštićeno je zakonskom ogradom da uvjerenje izdaje prema podacima kojima raspolaže u danom trenutku, a postupak izdavanja, premda nije definiran zakonski rok za izdavanje potvrde, u načelu je žuran. Izdavanje potvrde i uvjerenja oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.

dr. sc. Bruno Moslavac 10


^ 1 „Ovim zakonskim prijedlogom uvedene su i neke izmjene u postupku zahtijevanja i davanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije, primarno iz razloga što se veći broj osoba kandidira na lokalnim izborima nego na izborima za Hrvatski sabor, ali i zbog razlika u samoj proceduri kandidiranja propisanoj Zakonom o lokalnim izborima. Slijedom navedenog, ovim zakonskim prijedlogom se uvodi mogućnost traženja i izdavanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije, ne samo u sjedištima općinskih sudova, već i u stalnim službama i putem sustava e-Građani. Također, s obzirom da je Zakonom o lokalnim izborima (članak 17. stavak 1.) propisano obvezno prilaganje izvatka iz kaznene evidencije uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature, te obzirom na činjenicu da je istim Zakonom propisano da pravovaljanost predloženih kandidacijskih lista i kandidatura utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo, nije bilo potrebno osigurati Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju (članak 14.b ZOPPKER-a).“ Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, s Konačnim prijedlogom zakona, Zagreb, ožujak 2017., str. 8.

^ 2 Tzv. neposredna optužnica, čl. 341. st. 3. ZKP-a.

^ 3 Moslavac, B., Kontroverze zapreka za rad u javnim službama zbog kažnjavanosti radnika, Radno pravo br. 11/22, str. 14.

^ 4 Podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su izdani (čl. 10. st. 4. ZPPOKER-a).

^ 5 Lokalni izbori u smislu čl. 1. ZLI-ja su izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se zamjenici biraju sukladno odredbama zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

^ 6 Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ 25/13., 85/15., 69/22.; dalje u tekstu: ZPPI). Zanimljivo je primijetiti da ZPPI ne ograničava pristup informacijama o (pravomoćnoj) kaznenoj osudi, budući da čl. 14. st. 1. ZPPI-ja propisuje da će „tijela javne vlasti ograničit pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.“ Pravomoćna osuda znači da je kazneni postupak završen, nap. a.

^ 7 „Narodne novine“ 144/12., 121/16., 98/19., 42/20., 144/20., 37/21. (dalje u tekstu: ZLI).

^ 8 Na temelju čl. 3. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“ 85/20., 21/23., 57/24.) to je danas Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske.

^ 9 „Sva uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak, bilo da su izdana kroz portal e-Građani bilo u sudu, izdaju se s elektroničkim potpisom te ih stoga više ne potpisuju službenici suda niti se na njih stavlja pečat suda, a vrijede u cijeloj Republici Hrvatskoj.“ https://gov.hr/hr/uvjerenje-da-se-ne-vodi-kazneni-postupak/468 (pristup: 11. 4. 2025.)

^ 10 Bruno Moslavac, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Kazneni odjel. Ovaj rad izrađen je sukladno odredbi čl. 101. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine 67/18, 21/22; dalje u tekstu: ZDO). Svi stavovi i mišljenja izneseni u radu su isključivo stavovi i mišljenja autora i ni na koji način ne predstavljaju stavove i mišljenja pravosudnog tijela u kojem je autor zaposlen, niti to jesu.