Doplatak za djecu je instrument populacijske i obiteljske politike koji ima trodimenzionalnu ulogu, od prevencije siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanja ili podizanja kvalitete obiteljskog života do pronalitetne funkcije, odnosno poticanje nataliteta. Na taj način se nastoje poboljšati ekonomski i socijalni uvjeti obitelji, posebice obitelji s više djece.
Općenito o doplatku za djecu
U Republici Hrvatskoj ostvarivanje prava na doplatak za djecu regulirano je Zakonom o doplatku za djecu.
Prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (u nastavku teksta: Zakon), doplatak za djecu definira se kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika i drugih uvjeta utvrđenih Zakonom.
Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak i radi namirenja tražbine po osnovi nepripadne isplate doplatka za djecu.
Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, tada su se dužni sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati. Ako roditelji ne postignu sporazum, pravo na doplatak za djecu ostvaruje roditelj kod kojeg dijete ima prijavljeno prebivalište.
Tko su korisnici doplatka za djecu?
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno na svakodnevnu skrb (u nastavku teksta: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Djeca kojima pripada doplatak za djecu
Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to:
Sukladno članku 10. Zakona, doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. Iznimno, pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimno, za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.
Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, pravo na doplatak za djecu produžuje se i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.
Za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju, doplatak za djecu pripada i nakon navršenih 15 godina života, a najduže do 21. godine života.
Treba istaknuti da doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati školu.
Visina doplatka za djecu u 2025. godini
Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice (dohodovni cenzus). Proračunska osnovica utvrđuje se za svaku godinu Zakonom o izvršavanju državnog proračuna RH, a za 2025. godinu iznosi 441,44 eura. Prema tome, dohodovni cenzus iznosi 618,02 eura.
Zakonom o doplatku za djecu propisano je pet cenzusnih grupa prema kojima se određuju pripadajuće svote doplatka za djecu i to na sljedeći način:
Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost ili su lišeni prava na roditeljsku skrb ili su lišeni poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 25 % (77,25 eura, 68,98 eura, 60,70 eura, 49,66 eura, 38,63 eura).
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, ili je lišen prava na roditeljsku skrb ili je lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 15 %(71,07 eura, 63,46 eura, 55,84 eura, 45,69 eura, 35,54 eura).
Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak za treće i četvrto dijete. Što znači da se uz svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 eura ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 132,72 eura mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i više djece.
Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih Zakonom koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva.
Naime, drugi primici u smislu članka 19. st. 2. Zakona su sljedeći primici: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva, u smislu članka 19. st. 3. Zakona, podrazumijeva se dohodak svih članova kućanstva i drugi primitci svih članova kućanstva, umanjeni za iznos obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima.
Pod kućanstvom korisnika podrazumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva.
Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva.
Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom. Zahtjev se podnosi područnoj službi/područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, osobno ili poštom, putem e-Usluga (e-zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu), s tim da se može besplatno predati i u poštanskim uredima u Republici Hrvatskoj, te u Mirovinskim informativnim centrima.
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. Iznimno, za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Kada je pravo na doplatak za djecu već priznato, u svakoj sljedećoj godini od 1. ožujka ponovo se rješava o pravu na doplatak za djecu za tekuću godinu, koje se, ako postoje zakonski uvjeti, ostvaruje do 1. ožujka sljedeće godine.
O nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1. ožujka rješava se na osnovi novog zahtjeva, koji se podnosi od siječnja do 1. ožujka tekuće godine, odnosno do 1. ožujka 2025. godine kada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovo utvrđuju uvjeti za ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući iznosi doplatka za djecu (postupak prevođenja).
Ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava podnese nakon 1. ožujka 2025. godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen.
Korisnicima kojima u postupku nastavnog ostvarivanja prava na doplatak za djecu u odnosu na prethodnu godinu nije utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, doplatak će se nastaviti isplaćivati na temelju ranije donesenog rješenja. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenja onim korisnicima kojima se visina doplatka u odnosu na prethodnu godinu smanjuje ili povećava.
Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu (npr. rođenje djeteta, razvod braka, preseljenje, stupanje u radni odnos, prebivalište ili boravak djeteta u inozemstvu, zaposlenje korisnika ili bračnog druga u drugoj državi ili članici EU, stjecanje mirovine korisnika ili bračnog druga u drugoj državi članici EU, priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja djetetu, prestanak redovitog školovanja djeteta, stupanje u brak korisnika ili djeteta) ili izmjenu svote doplatka za djecu (npr. zbog prestanka radnog odnosa, umirovljenja, ostvarivanja prava na novčanu naknadu, promjene broja članova kućanstva, stjecanja prihoda u inozemstvu) i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava iznos doplatka za djecu od prvog dana idućeg mjeseca po prijavi nastale promjene.
Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupni dohodak kućanstva koji uvjetuje prestanak prava na doplatak (povećanje broja članova kućanstva koji ostvaruje prihod/dohodak, smanjenje broja članova kućanstva), pravo na doplatak za djecu prestaje od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastala promjena.
Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.
Doplatak za djecu isplaćuje se preko banaka na račun korisnika doplatka u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.
U slučaju da je račun ovršen, korisnik doplatka u poslovnici Financijske agencije (FINA) obavezno treba prijaviti primanje doplatka za djecu i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao uplatitelja, nakon čega FINA otvara poseban račun za isplatu doplatka za djecu.
Treba naglasiti da će korisnik doplatka snositi i prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne u slučaju nepridržavanja zakonskih odredbi.
Tako će se korisnik doplatka kaznit novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura za sljedeće prekršaje:
Bernard Iljazović
Izvori:
- Zakon o doplatku za djecu, NN, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23.
- Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, NN, br. 149/24.
