Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, izmjenama zakona kojima se domaći propisi usklađuju s europskom direktivom predviđeno je razdvajanje individualnih troškova toplinske energije koje plaća kupac (vlasnik stana) od zajedničkih troškova zgrade koji se plaćaju iz pričuve.
Vlasnici stanova odlučuju hoće li ugraditi razdjelnike. Oni koji već imaju razdjelnike, raspodjela i obračun troškova za toplinsku energiju temeljit će se na očitanjima tih uređaja, a oni koji ih nemaju plaćat će naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja. Pritom se ukidaju prekršajne novčane kazne za krajnje kupce koji nisu ugradili razdjelnike.
Sredstva prikupljena iz naknade za poticanje učinkovitosti grijanja uplaćivati će se na račun zajedničke pričuve i moći se, ako tako odluče suvlasnici, koristiti za ugradnju razdjelnika ili usmjeriti prema nekoj drugoj mjeri energetske učinkovitosti, proizlazi iz zakonskih izmjena.
Koliko će iznositi ta naknada kao i tehnički uvjeti za ugradnju i održavanje mjerila i modeli raspodjele i obračuna toplinske energije propisat će se pravilnikom. Zakonom se kao obveza uvodi i ugradnja mjerila s daljinskim očitanjem.
Želimo osnažiti potrošače i poticati na energetsku učinkovitost, osigurati im transparentno praćenje potrošnje i da sami utječu na svoje račune te potaknuti razvoj novih sustav grijanja koja će za pogon koristiti obnovljive izvore energije, istaknuo je Špehar. „Svaki kupac moći će regulirati potrošnju u svom stanu”, dodao je.
Iako podržava zakon kao i ostali zastupnici, Mirela Ahmetović (Klub SDP-a) smatra da neće ostvariti postavljene ciljeve. Predviđa se podjela ukupnih troškova toplinske energije na individualne i zajedničke, to će se administrativno ostvariti ali neće sadržajno jer individualni troškovi neće odgovarati stvarnima, kazala je Ahmetović upozorivši da razdjelnici netočno mjere potrošnju.
Zastupnici za potvrđivanje Ugovora između Hrvatske i Kosova o socijalnoj sigurnosti
Zastupnici su podržali prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Kosova o socijalnoj sigurnosti kojim se uređuju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja koja obuhvaćaju i osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osoba koje su bile zaposlene i osigurane u obje države.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinko Lukenda podsjetio je da u odnosima između Hrvatske i Kosova do sada nije bila uspostavljena suradnja u području socijalne sigurnosti te zbog toga hrvatski radnici koji rade na području Kosova te kosovski radnici koji rade u našoj zemlji ne mogu u potpunosti ostvariti prava iz sustava socijalne sigurnosti.
Naveo je da je po podacima iz srpnja 2021. utvrđeno kako 6.562 državljanina Kosova imalo reguliran privremeni boravak u Hrvatskoj, od kojih je njih 6.302 imalo odobren privremeni boravak u svrhu rada. Također, u kolovozu 2022. evidentirano je 1.377 hrvatskih državljana koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Kosovo, a 64 naša državljanina bilo je s prijavljenim privremenim odlaskom u Kosovo.
Lukenda je naveo i da je taj ugovor između dviju zemalja potpisan u Zagrebu 13. prosinca 2024. Njegovim potvrđivanjem će kosovski radnici koji rade u Hrvatskoj nekoliko godina moći ostvariti mirovinski staž koji će im se uzimati u obzir prilikom njihova odlaska u mirovinu te će im se i isplatiti razmjerni dio mirovine samo za razdoblje zaposlenja u Hrvatskoj.
"Sklapanjem toga ugovora kosovskim radnicima naše tržište rada postaje još atraktivnije i može olakšati donošenje odluke o zaposlenju u Hrvatskoj. Time doprinosimo rastućim potrebama našeg tržišta i neizravno stvaramo preduvjete za daljnji stabilan gospodarski rast", istaknuo je.
Uz to, štite se i prava hrvatskih radnika zaposlenih na Kosovu. Tijekom kratke rasprave zastupnici su podržali potvrđivanje ugovora, a SDP-ov Ivan Račan rekao je da se njime omogućuje zbrajanje radnog staža za osiguranike koji su radili u obje države te regulira isplatu mirovina neovisno o prebivalištu i osigurava jednak tretman osiguranika.
