Zakon je od svojeg prvotnog donošenja 2008. godine doživio nekoliko izmjena i dopuna. Potreba za novim izmjenama i dopunama Zakona proizlazi između ostalog, radi stvaranja uvjeta za povećanje materijalnih prava, odnosno unapređenja prava svih skupina korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, detaljnijeg uređenja prava na udomiteljski dopust, produžavanja vremenskog trajanja prava na očinski dopust i dopust drugog posvojitelja... Podizanje novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđeno je Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama objavljen je u Narodnim novinama,1 te je stupio na snagu 01. ožujka 2025. godine.
Shodno tome, u nastavku teksta, na sažeti način istaknut će se najznačajnije zakonske izmjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
Status udomitelja
Prema novim zakonskim izmjenama udomitelj se definira kao korisnik prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da je zdravstveno osiguran i ako djetetu pruža uslugu smještaja. Udomitelji na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj ostvaruju sljedeća prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora: na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, na roditeljski dopust, na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, te na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.
Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života, odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.
U slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju, udomiteljski dopust produžuje se za 60 dana.
Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava, u roku od tri mjeseca od dana smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj.
Zaposleni i samozaposleni udomitelj koji namjerava koristiti pravo na udomiteljski dopust obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.
Propisuje se prekršajna sankcija za poslodavce u slučaju sprečavanja ili onemogućavanja korištenja prava na udomiteljski dopust. Naime, poslodavac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura ako priječi zaposlenom udomitelju korištenje prava na udomiteljski dopust te sva druga prava zaposlenog udomitelja prema Zakonu.
Očinski dopust
Produžava se vremensko trajanje prava na očinski dopust i dopust drugog posvojitelja. Naime, zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:
Zaposleni i samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u neprekidnom trajanju od:
Na taj način očeve se nastoji potaknuti na veće korištenje dopusta, radi njihovog aktivnijeg uključivanja u rani odgoj djece.
Dopust u slučaju smrti djeteta
Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust, odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta, odnosno od dana smrti djeteta, a najduže do isteka osme godine od dana rođenja djeteta.
Navedeno se primjenjuje i na zaposlenog i samozaposlenog oca djeteta koji u trenutku smrti djeteta koristi rodiljni ili roditeljski dopust.
Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je istekao očinski dopust ili prije nego što je započeo koristiti očinski dopust, ima pravo na očinski dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju najkasnije do isteka šest mjeseci od rođenja djeteta, s time da pravo koristi računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta, odnosno od dana smrti djeteta.
Naknada plaće, odnosno novčana naknada zaposlenog ili samozaposlenog roditelja
Kao značajnija novina ističe se povećanje iznosa novčane potpore za zaposlene ili samozaposlene roditelje za vrijeme korištenja:
Također, povećava se iznos novčane potpore sa 70 % proračunske osnovice (309,01 eura) na 114 % proračunske osnovice (503,24 eura) za vrijeme korištenja za sljedeće korisnike:
Na jednak način propisuje se i novčana naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili na posvojiteljsku brigu o djetetu.
Treba istaknuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po službenoj dužnosti utvrđuje povećanu naknadu. Stoga nije potrebno podnositi zahtjev radi isplate nove povećane naknade, odnosno potpore.
Povećava se i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete za sve skupine korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora sa dosadašnjih 309,01 eura na 618,02 eura.
Korisnicima kojima je već isplaćena novčana potpora za novorođeno dijete u iznosu od 309,01 eura, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po službenoj dužnosti obračunati će i isplatiti razliku novčane potpore do 618,02 eura i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakonskih izmjena.
U konačnici, nove zakonske izmjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prvenstveno će se pozitivno odraziti na poboljšanje materijalnog položaja korisnika tog sustava, te potaknuti na zasnivanje i proširivanje obitelji, a što bi trebalo pridonijeti demografskom oporavku Republike Hrvatske.
Izvori:
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, Vlada Republike Hrvatske, 24. siječnja 2025. godine
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN, br. 34/25.
Bernard Ilazović
^ 1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN, br. 34/25.
^ 2 Ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.
^ 3 Poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac, odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva, te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu.
^ 4 U skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe.
