c S
U središtu

Što donose nove izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama?

10.03.2025 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (u nastavku teksta: Zakon) temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Osnovna svrha Zakona je zaštita materinstva, njega i podizanje novorođenog djeteta, ravnopravna podjela prava i obveza skrbi o djetetu između oba roditelja, te usklađenost obiteljskog i poslovnog života.

Zakon je od svojeg prvotnog donošenja 2008. godine doživio nekoliko izmjena i dopuna. Potreba za novim izmjenama i dopunama Zakona proizlazi između ostalog, radi stvaranja uvjeta za povećanje materijalnih prava, odnosno unapređenja prava svih skupina korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, detaljnijeg uređenja prava na udomiteljski dopust, produžavanja vremenskog trajanja prava na očinski dopust i dopust drugog posvojitelja... Podizanje novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđeno je Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama objavljen je u Narodnim novinama,1 te je stupio na snagu 01. ožujka 2025. godine.

Shodno tome, u nastavku teksta, na sažeti način istaknut će se najznačajnije zakonske izmjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.

Status udomitelja

Prema novim zakonskim izmjenama udomitelj se definira kao korisnik prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da je zdravstveno osiguran i ako djetetu pruža uslugu smještaja. Udomitelji na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj ostvaruju sljedeća prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora: na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, na roditeljski dopust, na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, te na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.

Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života, odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.

U slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju, udomiteljski dopust produžuje se za 60 dana.

Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava, u roku od tri mjeseca od dana smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj.

Zaposleni i samozaposleni udomitelj koji namjerava koristiti pravo na udomiteljski dopust obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

Propisuje se prekršajna sankcija za poslodavce u slučaju sprečavanja ili onemogućavanja korištenja prava na udomiteljski dopust. Naime, poslodavac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura ako priječi zaposlenom udomitelju korištenje prava na udomiteljski dopust te sva druga prava zaposlenog udomitelja prema Zakonu.

Očinski dopust

Produžava se vremensko trajanje prava na očinski dopust i dopust drugog posvojitelja. Naime, zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

  • od dvadeset radnih dana za jedno dijete (umjesto dosadašnjih deset radnih dana)
  • od trideset radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece (umjesto dosadašnjih petnaest radnih dana).

Zaposleni i samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u neprekidnom trajanju od:

  • dvadeset radnih dana u slučaju posvojenja jednog djeteta (umjesto dosadašnjih deset radnih dana)
  • trideset radnih dana u slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili posvojenja djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju (umjesto dosadašnjih petnaest radnih dana).

Na taj način očeve se nastoji potaknuti na veće korištenje dopusta, radi njihovog aktivnijeg uključivanja u rani odgoj djece.

Dopust u slučaju smrti djeteta

Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust, odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta, odnosno od dana smrti djeteta, a najduže do isteka osme godine od dana rođenja djeteta.

Navedeno se primjenjuje i na zaposlenog i samozaposlenog oca djeteta koji u trenutku smrti djeteta koristi rodiljni ili roditeljski dopust.

Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je istekao očinski dopust ili prije nego što je započeo koristiti očinski dopust, ima pravo na očinski dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju najkasnije do isteka šest mjeseci od rođenja djeteta, s time da pravo koristi računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta, odnosno od dana smrti djeteta.

Naknada plaće, odnosno novčana naknada zaposlenog ili samozaposlenog roditelja

Kao značajnija novina ističe se povećanje iznosa novčane potpore za zaposlene ili samozaposlene roditelje za vrijeme korištenja:

  • prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, na način da se maksimalni iznos naknade plaće povećava sa 225,5 % proračunske osnovice (995,45 eura) na 680 % proračunske osnovice mjesečno (3.001,79 eura). Na jednak način propisuje se i naknada plaće za dopust u slučaju smrti djeteta.
  • prava na roditeljski dopust koji se koristi u polovici punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta za prvo i drugo rođeno dijete sa 110 % proračunske osnovice (485,58 eura) na 220 % proračunske osnovice mjesečno (971,17 eura)
  • prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 125 % proračunske osnovice (551,80 eura) na 159 % proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura)
  • u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) sa 125 % proračunske osnovice (551,80 eura) na 159 % proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura)
  • prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta u slučaju smrti djeteta osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata (koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju) sa 125 % proračunske osnovice (551,80 eura) na 159 % proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura
  • prava na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete (u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta), te dopusta u slučaju smrti djeteta ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava sa 125 % proračunske osnovice (551,80 eura) na 182 % proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura)
  • prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena koje se koristi u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete sa 110 % proračunske osnovice (485,58 eura) na 136 % proračunske osnovice mjesečno (600,36 eura)
  • prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju do navršene osme godine djetetova života sa 125 % proračunske osnovice (551,80 eura) na 182 % proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura)
  • prava propisanih Zakonom na način da novčane naknade ne mogu iznositi manje od 159 % proračunske osnovice (701,89 eura) umjesto 70 % proračunske osnovice (309,01 eura) pod uvjetom rada u punom radnom vremenu.

Također, povećava se iznos novčane potpore sa 70 % proračunske osnovice (309,01 eura) na 114 % proračunske osnovice (503,24 eura) za vrijeme korištenja za sljedeće korisnike:

  • prava na rodiljnu (do navršenih šest mjeseci života djeteta) i roditeljsku poštedu od rada (do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, te do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete) korisnika koji ostvaruje drugi dohodak,2 roditelja poljoprivrednika3 i nezaposlenog roditelja.4 Na jednak način propisuje se i novčana naknada za slučaj smrti djeteta.
  • prava na rodiljnu (do navršenih šest mjeseci života djeteta) i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu (do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, te do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete) korisnika izvan sustava rada. Na jednak način propisuje se i novčana naknada za slučaj smrti djeteta.

Na jednak način propisuje se i novčana naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili na posvojiteljsku brigu o djetetu.

Treba istaknuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po službenoj dužnosti utvrđuje povećanu naknadu. Stoga nije potrebno podnositi zahtjev radi isplate nove povećane naknade, odnosno potpore.

Povećava se i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete za sve skupine korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora sa dosadašnjih 309,01 eura na 618,02 eura.

Korisnicima kojima je već isplaćena novčana potpora za novorođeno dijete u iznosu od 309,01 eura, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po službenoj dužnosti obračunati će i isplatiti razliku novčane potpore do 618,02 eura i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakonskih izmjena.

U konačnici, nove zakonske izmjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prvenstveno će se pozitivno odraziti na poboljšanje materijalnog položaja korisnika tog sustava, te potaknuti na zasnivanje i proširivanje obitelji, a što bi trebalo pridonijeti demografskom oporavku Republike Hrvatske.

Izvori:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, Vlada Republike Hrvatske, 24. siječnja 2025. godine

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN, br. 34/25.

Bernard Ilazović


^ 2 Ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

^ 3 Poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac, odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva, te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu.

^ 4 U skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe.