c S
U središtu

U čemu su sličnosti i razlike između prava redovitih članova HAZU-a i osvajača olimpijskih medalja?

04.10.2024

Republiku Hrvatsku zadužili su mnogi pojedinci, pa  je u cijelosti opravdano da im se ona oduži na prikladan način. Oblici zahvalnosti su različiti: dodjela imena ulicama, trgovima, ustanovama, zakladama, zatim dodjela državnih ordena, novčanih naknada i sl. Za razvoj i promociju znanstvene djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva redoviti članovi Akademije primaju stalnu mjesečnu nagradu odnosno dodatak mirovini sukladno Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. U posljednjih 10-ak godina hrvatska država kroz institut trajne mjesečne novčane naknade iz Zakonu o sportu javno zahvaljuje sportašima za vrhunska postignuća na olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima. O tome više u nastavku članka.        

1. Uvod

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (u daljnjem tekstu: HAZU) najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. HAZU nastavlja rad i pravni je sljednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti osnovane 1866., najviše znanstvene ustanove svih južnoslavenskih naroda, HAZU-a od 1941-1945, a od 1947. do 1991. ponovno Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Neposrednu akciju za osnivanje Akademije u Zagrebu započeo je 1860. đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer... S druge strane, olimpizam i olimpijski pokret na području današnje Republike Hrvatske formalno se vežu uz osnivanje Jugoslavenskog olimpijskog odbora u Zagrebu 1919. te dr. Franju Bučara koji je bio njegov prvi predsjednik (1919.-1927.). Od 10. rujna 1991. formalno postoji Hrvatski olimpijski odbor kao nacionalni olimpijski odbor i najviša nevladina nacionalna sportska udruga u Republici Hrvatskoj. 

Kriteriji za izbor redovitog člana HAZU-a su relativno strogi. Naime, redoviti član HAZU-a je znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito poznati. Još su stroži kriteriji koje mora ispuniti slavodobitnik na olimpijskim igrama. Osvajač olimpijske medalje (zlatne, srebrne, brončane) je vrhunski sportaš, državljanin Republike Hrvatske  koji je  na olimpijskim igrama kao natjecanju najboljih olimpijaca (sudionika olimpijskih igara) svijeta postigao relevantan rezultat. Između rezultata i dometa redovitih članova HAZU-a i osvajača olimpijskih medalja postoje sličnosti i razlike.

2. Sličnosti i razlike između prava redovitih članova HAZU-a i osvajača olimpijskih medalja   

U „Narodnim novinama“, br. 34/91. objavljen je Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (u daljnjem tekstu: Zakon o HAZU)1. Redoviti članovi primaju stalnu mjesečnu naknadu u visini prosječnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj za prethodno tromjesečje (čl. 19. Zakona o HAZU). Osim toga, redoviti članovi imaju pravo na dodatak mirovini u visini utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini u kojoj se  ostvaruje pravo na mirovinu (čl. 20. st.1. Zakona o HAZU).  

Pravo na trajnu novčanu naknadu je institut koji je u hrvatsku legislativu uveden znatno kasnije od spomenutih prava redovitih članova HAZU-a i to kroz Zakon o sportu iz 2006 (DIO XII. DRŽAVNE NAGRADE U SPORTU).2  Ratio legis odnosno razlog i svrha donošenja ovog Zakona je javna zahvala vrhunskim sportašima za stvaranje  ugleda Republike Hrvatske u svijetu. Naime, sportaši iz socijalističke  Republike Hrvatske su, u pojedinačnoj konkurenciji ili u ekipnim sportovima osvojili 41 od ukupno 83 medalje na olimpijskim igrama za vrijeme bivše socijalističke Jugoslavije (razdoblje 1948.-1988.), od čega u pojedinačnoj konkurenciji ukupno 14 medalja, a kao članovi ekipnih sportova ukupno 27 medalja u 40 godina. Nakon osamostaljenja i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja 1992.) hrvatski sportaši su nastavili niz sjajnih rezultata te osvajanja olimpijskih medalja već na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992.

Konkretno, sportaš koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, kao državno priznanje za poseban ugled Republike Hrvatske (istaknuo autor), ostvaruje na vlastiti zahtjev pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu, ako ima ispunjene kumulativno sljedeće uvjete: - hrvatsko državljanstvo, - prebivalište u Republici Hrvatskoj, - navršenih 45 godina života, - nije pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora za počinjeno kazneno djelo (čl. 81.a st. 1. Zakona o sportu 2006). Iznos trajne novčane naknade sportašu u neto iznosu ravna se prema prosječnoj neto plaći po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi pravu na naknadu prema objavi (u rasponu od 100% do 40% od te osnovice, u zavisnosti od toga je li medalja s olimpijskih igara ili svjetskog prvenstva).

Pitanja vezana za neposredno dodjeljivanje trajnih novčanih naknada, zapravo praktičnu provedbu njihovih isplata uredila je Vlada Republike Hrvatske putem Uredbe o dodjeljivanju trajnih novčanih mjesečnih naknada osvajačima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama.3 

2.1. Sličnosti

Zajedničke karakteristike mjesečnih nagrada redovitim članovima HAZU-a i trajnih mjesečnih novčanih naknada sportašima su: 1. doživotnost isplate, 2. osiguravaju se u  proračunu Republike Hrvatske, 3. HAZU je od osobite nacionalne važnosti za Republiku Hrvatsku, dok su sportske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, 4. veliki međunarodni ugled - hrvatski  olimpijci su na 33. Olimpijskim igrama u Parizu osvojili ukupno 7 medalja -  na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi 82 hrvatskih znanstvenika, među kojima je 18 članova HAZU, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2023. nalazi se 116 hrvatskih znanstvenika, među kojima je 13 članova HAZU-a.4

2.2. Razlike

Razlike se sastoje u tome što: 1. sportaš ostvaruje pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu s navršenih 45 godina života, dok životna dob redovitog člana HAZU-a koji ima pravo na nagradu nije zakonom određena, 2. pravo na dodatak mirovini imaju i članovi obitelji redovitog člana HAZU-a5, dok trajna mjesečna novčana naknada ne može biti predmet nasljeđivanja, 3. pravo na trajnu mjesečnu novčanu naknadu gubi se ako sportaš više ne ispunjava sva četiri spomenuta uvjeta (hrvatsko državljanstvo, prebivalište u Republici Hrvatskoj, navršenih 45 godina života, nije pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora za počinjeno kazneno djelo), 4. HAZU može imati do 160 redovitih članova, dok broj sportaša koji imaju pravo na trajnu mjesečnu naknadu nije određen, što znači da je članstvo u HAZU zatvoren broj (numerus clausus), a članstvo u krugu primatelja naknade otvoren broj, 5. novim Zakonom o sportu 6 pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu ostvaruje sportaš koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama/paraolimpijskim igrama/olimpijskim igrama gluhih i svjetskim prvenstvima u olimpijskom/paraolimpijskom  sportu i disciplini te olimpijskom sportu i disciplini gluhih i izbornik u ekipnim sportovima odnosno trener u pojedinačnim sportovima s navršenih 55 godina života, za zasluge što je sportaša pripremao za vrhunsko natjecanje te ga je vodio na tom natjecanju7, 6. temeljem Pravilnika o dodjeli državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ i državne nagrade za vrhunska sportska postignuća 8 i  Pravilnika o izmjeni Pravilnika o dodjeli državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ i državne nagrade za vrhunska sportska postignuća 9 Republika Hrvatska daje jednokratne visoke novčane nagrade sportašima, izbornicima i trenerima, 7. vrhunski sportaš može ostvariti pravo na nacionalnu sportsku mirovinu, a vrhunski sportaš I. kategorije ima pravo na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.   


3. Zaključak

Je li pretjerano uspoređivati rezultate i domete osvajača olimpijskih medalja s rezultatima i dometima redovitih članova HAZU-a? Smatramo da nije, jer se naslov redovitog člana HAZU-a stječe na neodređenim, subjektivnim i objektivnim mjerilima koja su „po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznata“, dok su učinci osvajača olimpijske medalje određeni objektivno, sukladno postignutim ishodima u najjačoj međunarodnoj konkurenciji.

Međutim, znanost i sport imaju jednaku misiju – promocija Republike Hrvatske u svijetu.



dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju  prava



^ 1  U “Narodnim novinama“, br. 43/96., 150/02., 65/09 objavljene su izmjene i dopune Zakona o HAZU

^ 2 “Narodne novine“, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16., 98/19., 47/20., 77/10. U daljnjem tekstu: Zakon o sportu 2006.

^ 3 Narodne novine, br.113/13.

^ 5 Pravo na dodatak mirovini imaju i članovi obitelji poslije smrti redovitog člana Akademije koji su ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju. Visina dodatka mirovine određuje se uz primjenu mirovinskog faktora utvrđenog rješenjem o pravu na obiteljsku mirovinu (čl. 20. st. Zakona o HAZU).

^ 6 “Narodne novine“, br. 141/22.

^ 7 „Primjerice, sportaši koji su osvojili olimpijske ili svjetske medalje dobili su od države novčanu naknadu ili bolje rečeno sportsku penziju, a mi treneri, koji smo za te olimpijske i svjetske medalje itekako zaslužni, kao da ne postojimo. Ispada kako je dvanaesti igrač reprezentacije zaslužniji od mene kao trenera? Naravno da sam ogorčen zbog takvog tretmana trenera, a o to tome sam nedavno razgovarao s Ratkom Rudićem, koji je također osvojio pregršt medalja.“  Mirko Novosel za tportal. Dostupno na: https://www.tportal.hr/sport/clanak/premijer-plenkovic-o-statusu-vrhunskih-trenera-ogorceni-mirko-novosel-rekao-je-veliku-istinu-o-tome-foto-20181221

^ 8 “Narodne novine“, br. 91/23.

^ 9 “Narodne novine“, br. 85/24.