Vodni doprinos jedan je od parafiskalnih nameta čije je ukidanje ili smanjenje predviđeno Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja. U članku pročitajte o više vodnom doprinosu i izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva kojima se on ukida.
Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva (NN br. 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16., 127/17., 66/19., 36/24.) utvrđuju se izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznike, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava. Cijene vodnih usluga uređuju se Zakonom o vodama (NN, br. 66/19, 84/21, 47/23.).
Izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva jesu: vodne naknade, cijena vodne usluge, državni proračun, proračuni jedinica lokalnih i/ili područnih (regionalnih) samouprava i ostali izvori.
Vodne naknade su: naknada za uređenje voda, naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, naknada za melioracijsku odvodnju, naknada za navodnjavanje i naknada za razvoj.
Intencija zakonodavca za promjenama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva proizlazi, između ostalog, radi provedbe Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2024. godinu. Jedna od predloženih mjera rasterećenja određena Akcijskim planom je i ukidanje vodnoga doprinosa, jedne od vodnih naknada koje su propisane Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva.
Stoga je u tu svrhu u zakonodavnu proceduru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je nakon rasprave, usvojen u Hrvatskom saboru te je stupio na snagu 1. srpnja 2024. godine.
Vodni doprinos
Jedna od vodnih naknada koja je propisana Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva jest vodni doprinos koji se plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada. Ta naknada je prihod Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama.
Obveznik plaćanja vodnoga doprinosa je investitor građevine za koju se donosi ili je donesen akt za građenje odnosno podnositelj zahtjeva u postupku ozakonjenja građevine na čije ime je izdan izvršni akt kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine. Ta naknada koristi se za: gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave; sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te namjene iz članka 21. stavka 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva koje se odnose na financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava (provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava; gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; gradnja građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju; gradnja mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode; gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju; uklanjanje riječnog nanosa u pomorskom dobru; financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda).
Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 % od naplaćenog vodnoga doprinosa na njezinom području. Ta sredstva koriste namjenski za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Ukidanje vodnog doprinosa
Novim izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva ukida se vodni doprinos.
Prihod od vodnog doprinosa se posljednjih godina smanjivao, tako da će ukidanjem vodnog doprinosa ukupno rasterećenje iznositi godišnje 16.573.272 eura. Ukidanjem vodnoga doprinosa ukinut će se i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnoga doprinosa. Naime, vodni doprinos je služio za financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava. S obzirom na to da jedinicama lokalne samouprave pripada 8 % od naplaćenog vodnoga doprinosa na njezinom području, a koji se ukida, efekt smanjenja prihoda tih jedinica iznosit će 812.905 eura godišnje, koliko su jedinice lokalne samouprave ukupno prihodovale u 2022. godini.
Dopunom Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te će se na taj način kompenzirati dio prema jedinicama lokalne samouprave u odnosu na gubitak prihoda od vodnoga doprinosa. Financiranje gradnje građevina obrane od poplave i mjera obrane od poplava financirat će se i dalje iz prihoda od naknade za uređenje voda.
Vezano za ukidanje namjene financiranja gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu županija, u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osiguravaju se sredstva za izradu projektne dokumentacije za sustave javnog navodnjavanja, čija se izgradnja financira EU sredstvima, osiguranim u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. U programskom razdoblju 2023.-2027. za realizaciju projekata javnog navodnjavanja osigurano je 72,3 milijuna eura.
Prekršajne odredbe Zakona
U svrhu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je propisati iznose u eurima za prekršajne odredbe.
Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako na primjer:
Za navedeni prekršaj, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura. Za navedeni prekršaj, koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.
Novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba uključujući i jedinice lokalne samouprave ako:
Za navedeni prekršaj, odgovorna osoba u pravnoj osobi uključujući i gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 130,00 eura. Za navedeni prekršaj, koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 130,00 eura.
U konačnici, ukidanjem vodnog doprinosa pridonijeti će se smanjenju parafiskalnih nameta, što će se pozitivno odraziti na poslovanje poduzetnika. Na taj način će se rasteretiti nepotrebnih troškova, a financijska sredstva moći iskoristiti za daljnja ulaganja kojim će unaprijediti poslovanje te tako indirektno utjecati i na gospodarski razvoj države.
Bernard Iljazović
