Postoji li pozitivna diskriminacija sportskih luka u odnosu na luke nautičkog turizma u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama?

1. Uvod

U primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. („Narodne novine,  br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16., 98/19.) sporno je bilo korištenje vezova u sportskim lukama u komercijalne svrhe, a što je osnovna djelatnost luka nautičkog turizma. Je li novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. („Narodne novine“, br. 83/23., dalje: ZPDML), konačno napravio suptilnu razliku između djelatnosti koje mogu obavljati luke nautičkog turizma, a ne mogu sportske luke? Postoji li pozitivna diskriminacija sportskih luka u odnosu na luke nautičkog turizma u ovom Zakonu? O tome više u nastavku ovog članka. 

2. Pojam sportska luka

Sportska luka je luka posebne namjene, a ta namjena je određena dokumentima prostornog uređenja. To je isključivo pristajanje, čuvanje i održavanje brodica upisanih u hrvatski Upisnik brodova s namjenom za osobne upotrebe, u vlasništvu članova i koncesionara sportske luke (čl. 142. st. 1. ZPDML-a). Pojam brodice za osobne potrebe regulira Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama („Narodne novine“, br. 13/20.) na način da je definira kao brodicu za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske namjene, odnosno rekreacijsko plovilo duljine između 2,5 i 15 metara, uključujući i osobno plovilo na vodomlazni pogon, bez obzira na duljinu trupa. Ako brodica nije upisana u Upisnik brodova Republike Hrvatske, argumentum a contrario, ona se ne može nalaziti u sportskoj luci radi pristajanja, čuvanja i održavanja. Također, ZPDML je restriktivan i u odnosu na vlasništvo brodica. Naime, brodica mora biti u vlasništvu članova i koncesionara, pa su sve treće osobe isključenje iz korištenja sportske luke.    

3. Upravljanje sportskom lukom

Koncesijom se upravljanje sportskom lukom daje koncesionaru luke. Koncesija za sportsku luku daje se pravnim osobama u sustavu sporta, neovisno o njihovu organizacijskom obliku, koje se bave sportovima na ili u moru i koje imaju aktivne natjecatelje u najmanje tri dobne kategorije (čl. 142. st. 2. ZPDML-a). Koncesionar koji je dobio koncesiju za sportsku luku ovlašten je, a što je velika novina u ovom Zakonu, na kopnenom dijelu luke pružati komercijalne usluge: održavanje brodica, ugostiteljske usluge, usluge dizanja i spuštanja brodica, usluge smještaja sportaša, usluge prodaje opreme za plovila i sportska natjecanja, te drugo u funkciji razvoja sporta i u skladu s prostornim planom (čl. 142. st. 3. ZPDML-a). Koncesionar koji je dobio koncesiju za sportsku luku dužan je ostvareni prihod namjenski koristiti za razvoj sporta te održavanje i unaprjeđenje lučke suprastrukture i infrastrukture, bez ostvarivanja dobiti (čl. 142. st. 4. ZPDML-a).

Pored koncesije koja se dodjeljuje putem javnog natječaja, postoje i koncesije na zahtjev za sportske luke u sustavu vrhunskog sporta (čl. 63. ZPDML-a). Na žalost, hrvatski zakonodavac pojmovno ne određuje koja je to vrsta luke posebne namjene, ali regulira da se koncesija na zahtjev može dati na rok od najdulje pet (5) godina. Proizlazi da se ovom vrstom koncesije potpomaže vrhunski sport u i na moru, odnosno izvrsnost koja se veže uz vrhunska postignuća sportaša pojedinog sportskog kluba u natjecateljskom sportu u i na moru (na primjer, osvajanje olimpijskih medalja, uspjesi na svjetskim i europskim prvenstvima i sl.). Izvrsnost pak isključuje svaki oblik diskriminacije jer se temelji na jasnim i mjerljivim rezultatima sportaša i sportskih klubova u nacionalnoj i međunarodnoj konkurenciji.

4. Razlike između koncesija za luku nautičkog turizma i sportsku luku

Luka nautičkog turizma Marina Kaštela i sportska luka Špinut, po broju vezova su među najvećim lukama posebne namjene u Republici Hrvatskoj.

Tablica br.1. Analiza odluka o koncesijama za luku nautičkog turizma Marina Kaštela i sportsku luku Špinut

Izvor: „Narodne novine“ br. 136/13., 11/18., 46/24.

Zaključci: 1. Koncesija za luku nautičkog  turizma i sportsku luku obuhvaća, pored gospodarskog korištenja pomorskog dobra, i radove (građenje odnosno rekonstrukciju luke) i pružanje usluga, pa se radi o mješovitim koncesijama, 2. Vlada Republike Hrvatske je procijenila da je za Marinu Kaštela rok od 30 godina, a za sportsku luku Špinut rok od 25 godina dovoljno dugo vremensko razdoblje potrebno za amortizaciju stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, 3. Koncesijska naknada koju plaća koncesionar sportske luke Špinut uključuje i prihode koje on ostvaruje iz obavljanja gospodarskih djelatnosti kojima se potpomaže sportski pogon sportskog kluba, a koja obveza ne postoji  u još uvijek važećoj Uredbi o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne novine“, br. 23/04., 101/04., 39/06., 63/08., 125/10., 102/11., 83/12., 10/17. ).

5. Postoji li pozitivna diskriminacija sportskih luka u odnosu na luke nautičkog turizma u ZPDML-u?

Pozitivna diskriminacija znači povlašteni tretman osoba s posebnim karakteristikama koje su u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge osobe. Imaju li u ZPDML-u  sportske luke povlašteni tretman u odnosu na luke nautičkog turizma i ako ga imaju je li taj tretman opravdan?

Prije odgovora na ovo pitanje potrebno je istaknuti sljedeće: 1. Radi se o dvije različite luke posebne namjene, a differentia specifica  sastoji se u tome što se koncesije za sportske luke daju u svrhu razvoja sporta, dok se koncesije na luke nautičkog turizma daju u svrhu razvoja nautičkog turizma; 2. Koncesionari sportskih luka su pravne osobe osnovane, djeluju te prestaju postojati temeljem Zakona o udrugama („Narodne novine“, br. 74/14., 70/17., 98/19., 151/22.), dok su koncesionari luka nautičkog turizma pravne osobe osnovane, posluju i prestaju na temelju Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23.); 3. Udruge mogu obavljati i gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu, ali s ciljem zabrane stjecanja dobiti za svoje članove. Djelovanje trgovačkih društava temelji se na načelu profitabilnosti, s ciljem stjecanja dobiti za svoje članove iz gospodarskih djelatnosti; 4. Udruga je, za prihode i rashode ostvarene od obavljanja gospodarskih djelatnosti na tržištu roba i usluga, obveznik svih javnih davanja kao svako  drugo trgovačko društvo (PDV, porez na dobit i dr.); 5. Koncesionar sportske luke uz: a) stalni dio u visini zauzete površine pomorskog dobra, te  b) promjenjivi dio  u visini od 20% od ukupnog iznosa svih ubranih godišnjih članarina,  dodatno plaća i c) promjenjivi dio koncesijske naknade u visini od 3% prihoda od obavljanja gospodarskih djelatnosti; 6. Koncesionar sportske luke prihode i dobit ostvarene na pomorskom dobru mora uložiti u uređenje i održavanje pomorskog dobra, dok iste obveze ne postoje za koncesionara luka nautičkog turizma; 7. Prema Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene („Narodne novine“, br. 110/04., 82/07.), od značaja za Republiku Hrvatsku su luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet 200 vezova u moru i veći  te sportske luke koje imaju kapacitet 200 vezova i više, dok su županijskog značaja luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet do 200 vezova u moru te sportske luke koje imaju kapacitet do 200 vezova. U tom su smislu luke nautičkog turizma i sportske luke od jednake važnosti za pomorsko dobro Republike Hrvatske. Osim toga, za sve sportske klubove koncesionare sportskih luka vrijede posebna načela iz Zakona o sportu („Narodne novine“, 141/22.): 1. Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, 2. Vrhunski sport je najbolji način promocije Republike Hrvatske u svijetu.

6. Zaključak

Daju li se u važećem ZPDML-u sportskim lukama različite prednosti u odnosu na luke nautičkog turizma? Smatramo da se ne daju. Ovu tvrdnju temeljimo na sljedećim stajalištima: 1. Koncesija za sportsku luku ne stvara nelojalnu konkurenciju lukama nautičkog turizma (marinama) jer su one ograničene samo na pristajanje, čuvanje i održavanje brodica, dok su luke nautičkog turizma (marine) namijenjene za prihvat, smještaj i održavanje šireg kruga plovila (čamci, brodice i jahte), 2. Koncesionar sportske luke ovlašten je na kopnenom dijelu luke pružati usluge održavanja brodica, ugostiteljske usluge, usluge dizanja i spuštanja brodica, usluge smještaja sportaša, usluge prodaje opreme za plovila i sportska natjecanja te drugo u funkciji razvoja sporta, dok koncesionar luke nautičkog turizma (marine) ima puno raznovrsniji i  širi predmet poslovanja u funkciji stvaranja zarade. To što su vezovi u sportskim lukama za vrijeme ranije važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, dijelom korišteni u lukrativne svrhe svakako jest bio problem koncesionara sportske luke, ali je jednako tako ili možda čak i više bio problem davatelja koncesije te nadzornih službi koje su, kroz “dobacivanja” nadležnosti, dopuštale takve nezakonitosti na tom dijelu pomorskog dobra Republike Hrvatske.  

  dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava