Sabor je većinom glasova izmijenio dosadašnji Zakon o strancima („Narodne novine“ broj 133/20., 114/22. i 151/22.), čije izmjene je Vlada Republike Hrvatske predložila prošle godine. Cilj novog Zakona je uvođenje reda u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj te bolje reguliranje pravnog okvira za strane radnike. Potrebno je istaknuti da se izmjenama pristupilo najviše radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja i to u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, sustav poznatiji kao Plava karta, čija valjanost se produžuje sa 24 mjeseca na novih 48 mjeseci i kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga. Zakon donosi pojačana i stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike.
Prilikom iznošenja nacrta prijedloga Zakona, prošle godine, bilo je predstavljeno da se treba omogućiti reguliranje boravka državljana trećih zemalja kojih je statistički gledano sve više u Republici Hrvatskoj te članova njihovih obitelji, kako je i propisano Direktivom Europske unije 2021/1883 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu njihovog zapošljavanja, posebice visokokvalificiranih. Bitno je za istaknuti da je važeći model zapošljavanja, model izdavanja dozvole za boravak i rad, još od 2021. godine onaj koji uključuje zaposlenje domaće radne snage i tek ako ona izostaje ili je nema dovoljno, predviđa se i omogućava zaposlenje inozemne radne snage odnosno stranih radnika.
Novim Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske te imaju državljanstvo treće zemlje ili su pak bez državljanstva. Produžuje se trajanje plave karte EU-a s dvije na četiri godine, a ona je istodobno i uvjet za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.
Stroža pravila za poslodavce
Zakon donosi stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike kao što su uvjeti za dobivanje radne dozvole, njihov smještaj i dr. Propisuje se da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Tu vještinu će morati dokazati radnim iskustvom, a takvo iskustvo će procjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad, a nositelj radne i boravišne dozvole koja se naziva „plava karta EU-a”, a koja ovlašćuje imatelja na boravak i rad u državi članici koja ju je odobrila morat će imati mjesečno jednu i pol prosječnu brutoplaću u Hrvatskoj.
Što se tiče sustava kažnjavanja, traži se i odgodni učinak do 1. siječnja 2026. godine za prekršajnopravne sankcije poslodavca kao zaprjke za izdavanje dozvole za boravak i rad, sve to radi lakše prilagodbe.
Stranog radnika neće moći zaposliti onaj poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnog odnosa, zatim socijalnog osiguranja, a isto tako i onaj koji dospije na „crnu“ listu zbog neprijavljenog rada, kao ni onaj koji je kažnjen ili odgovoran za kaznena djela protiv čovječnosti, posebice ako gledamo da je bilo slučajeva izrabljivanja i iskorištavanja radnika u posve nehumanim i lošim socijalnim uvjetima.
Zakonom se uvode regulacije za strane radnike na način da se poslodavcima uvodi obveza davanja jamstva državi u novcu u slučaju da naknadno odustanu od radnika za kojeg su ishodili radnu dozvolu i tada će se kazniti u iznosu jedne prosječne bruto plaće. Zabranjuje se i obavljanje djelatnosti preko digitalnih platformi, kao što su Bolt ili Wolt, posebice ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike. Ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili je na popisu poslodavaca za koje je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada, kao i prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku granice, i takvom poslodavcu će se automatski ukinuti dozvola za boravak i rad. Sve su to nove odredbe koje će uvelike spriječiti daljnja nepoštivanja i igranja sustavom u kojem je otežano pratiti toliki broj stranih radnika koji iz dana u dan sve više dolaze u našu državu.
Za konstatirati je da strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za ranije spomenute prekršaje, ali i ako ima određena dugovanja prema državi, što sasvim jasno proizlazi iz navedene odredbe o sankcioniranju prekršajnopravnih djela. Novina zakona je i da poslodavac u zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati promet koji iznosi ukupno za pravnu osobu – 10.000 eura mjesečno, a za fizičku osobu – 15.000 eura mjesečno, i to u vremenu od šest mjeseci.
Nadalje, posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika, pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o tome da je on primjeren. Zapravo, dokaz o osiguranom primjerenom smještaju ili da je on primjeren potvrđuje npr. ugovor o najmu ili istovrijedan dokument u kojem mora biti naveden iznos najamnine, podaci o površini prostora i broj osoba koje koriste taj prostor. Primjerenim smještajem se smatra i smještaj koji stranom radniku osigurava primjereni životni standard, odnosno prostor u čvrstom objektu u kojem stambeni prostor mora imati sanitarni čvor, koji mora biti fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje, onaj u kojem je osigurano grijanje i električna energija, tekuća voda te koji ispunjava ostale zdravstvene i higijenske uvjete za stanovanje i to sve prema posebnim propisima. Prostorije za spavanje moraju biti odvojene za muške i ženske osobe, osim ako se radi o članovima obitelji. Najmanja osigurana kvadratura za smještaj treba iznositi 14 m2 po osobi uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije.
Kazne koje će plaćati poslodavci kod kojih rade stranci, a koji su nezakonito u Republici Hrvatskoj, nemaju dozvolu za boravak i rad ili rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi kreću se od 5.000 eura do 20.000 eura - ako govorimo o pravnim osobama, a od 2.000 eura do 6.000 eura – ako govorimo o fizičkim osobama.
Regulira se i to da se dozvole za boravak i rad izdaju za period do najviše tri godine umjesto dosadašnje jedne godine, a dozvole za boravak i sezonski rad izdavat će se za period do devet mjeseci umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Ograničen će biti i broj zahtjeva za izdavanje dozvola, a određene institucije poput Ministarstva unutarnjih poslova i drugih inspekcija će imati više posla i zahtjevniju ulogu jer će morati pratiti primjenu i biti u svakom trenutku spremni na moguće dorade, jer je potrebno uspostaviti red prilikom zapošljavanja stranaca. Provedbom ovog Zakona, osigurat će se administrativno rasterećenje poslodavaca te službenika policijskih uprava, učinkovitije provođenje postupaka te zaštita radnika - državljana trećih zemalja i zadržavanje postojeće strane radne snage.
Samo prošle, 2024. godine, je podneseno 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, što bi statistički označavalo 22 % više nego u 2023. godini, kada je naposljetku izdano 206.529 dozvola, što bi sada davalo ogromnu brojku od čak 210 % više nego primjerice, 2020. godine, kada je bilo izdano 66.655 dozvola za boravak i rad, što je zapanjujuće gledamo li to kao odmak od 4 godine. Najviše takvih dozvola izdano je u djelatnostima poput turizma, zatim graditeljstva, industrije, prometa i trgovine. Danas postoji brojka od 113.504 stranih radnika koji na današnji dan imaju važeću dozvolu za boravak i rad te prijavljenu adresu boravka u Republici Hrvatskoj. Bitno je reći i da broj predanih zahtjeva za radne dozvole ne predstavlja broj stranih radnika koji se nalaze u Hrvatskoj, jer svaka promjena poslodavca predstavlja novi zahtjev, a također za jednu osobu može biti podneseno više zahtjeva od strane različitih poslodavaca, a za jednu osobu može biti tijekom godine izdano i više dozvola za boravak i rad.
Prošle godine bilo je također iskazano da je najveći broj dozvola za boravak u 2024. godini izdan državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), a zatim i Srbije (28.000) te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (14.000), Bangladeša (13.600), Kosova (8.000), Uzbekistana (7.000) i Egipta (7.000). Na statistici je da pokaže kako će to biti do kraja ove kalendarske godine.
Odredba Zakona koja izjednačava strane radnike s domaćim radnicima je to da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj na sličnim radnim mjestima. To je izazvalo određena nezadovoljstva, ali potrebno je postaviti takvo upravljanje kako bi se takva radna snaga i zadržala na potrebitim mjestima, posebice jer domaće radne snage nedostaje na određenim poslovima.
Privremeni boravak i područje zapošljavanja stranaca
Privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja se uvodi kao određena privremena kategorija te se oni više neće tretirati kao stranci nego će odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, dok će se zapošljavati i samozapošljavati bez dozvole za boravak i rad, kao i što će moći pohađati programe obrazovanja te studirati. To se može smatrati i posebnom kategorijom privremenog boravka u svrhu useljavanja jer je dosad uvijek takav boravak bio odobravan najviše iz humanitarnih razloga. Sada je to sve u nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva. Svrha takvog privremenog boravka je i spajanje obitelji, studiranje, obrazovanje, životno partnerstvo, rad, kao i rad upućenog radnika, istraživanje, humanitarn razlog itd. Od siječnja ove godine su također oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od 5 godina.
Što se tiče stalnog boravka, novim Zakonom će im se dozvoliti ako imaju potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva, ako su imali neprekidno odobren privremeni boravak u kontinuitetu od 3 godine u Hrvatskoj, za razliku od dosadašnjeg važećeg zakona kada se utvrđivalo da se državljanin treće zemlje vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj.
Razmatrajući novine u Zakonu o strancima možemo zaključiti da će Hrvatska odlučno sprječavati zlouporabe u zapošljavanju stranaca, štititi gospodarstvo i sigurnost Hrvatske te će se ključnim koracima osigurati da ovdje dolaze strani radnici koji zaista imaju namjeru raditi, a samim time će se i povećati nadzor nad agencijama za privremeno zapošljavanje.
Ivana Zadro, mag. iur.
Izvori:
"Zakon o strancima" ("Narodne novine" broj 133/20., 114/22. i 151/22.)
https://esavjetovanja.gov.hr - Izvješće o provedenom savjetovanju - "Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima"
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26636, "Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima"
