Zbog financijske krize koja je zahvatila svijet, a odrazila se na i Hrvatsku, Vlada je
Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke poreznim obveznicima uvela dodatni porez od 2% ili 4%, razmjerno visini njihovih primanja. Taj porez uveden je za ograničen period od 1. kolovoza 2009. do 31. prosinca 2010., a u istom je razdoblju određena i obustava usklađivanja mirovina prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Novi Zakon, kojim se broj obveznika plaćanja posebnog poreza znatno uvećao, primjenjivat će se kroz jednako vremensko razdoblje kao i Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (17 mjeseci), te će zbog kasnijeg stupanja na snagu, na snazi biti do 28. veljače 2010. Razlog tome nalazi se i u obvezi samostalnih djelatnika na podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak, što su dužni učiniti do kraja veljače tekuće godine, za prethodnu godinu. Porezna se prijava, prema
Zakonu o porezu na dohodak, obračunava godišnje, na način da se od utvrđenog godišnjeg poreza odbijaju iznosi plaćenog predujma poreza u tijeku godine dana, te se na osnovi toga utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza na dohodak.
Novim „kriznim“ porezom obuhvaćeni su sljedeći primici:
1. primitak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te od djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, a prema Zakonu o porezu na dohodak,
2. po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova od kojih se, prema Zakonu o porezu na dohodak, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvrđuju i plaćaju prema rješenju Porezne uprave,
3. primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava od kojih se, prema Zakonu o porezu na dohodak, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvrđuju i plaćaju prema rješenju Porezne uprave,
4. primitak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava prema Zakonu o porezu na dohodak,
5. po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjela u dobiti ostvarenih dodjelom ili kupnjom vlastitih dionica, a koji čine izvor oporezivog dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak,
6. u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prema Zakonu o porezu na dohodak.
Primitkom se, prema
članku 5. Zakona, smatra ostvareni ukupni dohodak od samostalne djelatnosti za koji je podnesena godišnja prijava poreza na dohodak, umanjen za propisana umanjenja dohotka, za preneseni porezni gubitak, te umanjen za konačnu godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od samostalne djelatnosti prema Zakonu o porezu na dohodak.
Poseban porez obračunava se i plaća na iznos prosječnog mjesečnog primitka koji se utvrđuje od prethodno opisanog primitka, razmjerno broju mjeseci poreznog razdoblja u kojem se obavlja samostalna djelatnost, a članak 5. detaljnije uređuje način plaćanja poreza ovisno o razdobljima u kojima su primici ostvareni.
Poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke plaća se po stopi od 2% na ukupni iznos
prosječnog mjesečnog primitka iz članka 5. i
članka 6. stavka 2. Zakona ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji ili jednak iznosu od 6.000,00 kuna, ukupno u tijeku jednog mjeseca, odnosno stopi od 4% ako je iznos veći od 6.000,00 kuna, ukupno u tijeku jednog mjeseca.
Po stopi od 2% posebni porez plaća se na ukupni iznos primitka iz članka 6. stavka 1. i
članka 7. do 10. Zakona ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji ili jednak iznosu od 6.000,00 kuna,
ukupno u tijeku jednog mjeseca, odnosno po stopi od 4% na ukupan iznos primitka ako je iznos veći od 6.000,00 kuna, ukupno u tijeku jednog mjeseca.
Ovaj Zakon donesen je kako bi se ispravila nepravda, budući da prvim zakonom o „kriznom porezu“ nije bila obuhvaćena značajna skupina poreznih obveznika, uz naknadno objašnjenje kako za to nema legalne osnove. No, kako to obično biva, gdje ima volje ima i načina, pa će tako samostalne djelatnosti porez morati plaćati unaprijed, u obliku predujma na temelju procjene na mjesečnoj osnovi uz korekciju na kraju godine pri prijavi godišnjih prihoda.
Obveznici plaćanja novog poreza određenu nadu mogu pronaći u dijelu Prijedloga Zakona koji navodi kako je ovaj porez uveden isključivo s ciljem prevladavanja tereta postojeće ekonomske i financijske krize zbog čega nije isključena mogućnost prestanka njegovog važenja i prije 28. veljače 2011., ovisno o kretanjima u gospodarstvu RH i stanju državnih financija.
Pripremila: Karla Štingl, dipl.iur.
