Pregled izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima

Uvođenje rodne ravnoteže između muškaraca i žena

Temeljno pravilo koje se uspostavlja novoformiranim čl. 272.s ZTD-a, a koje se odnosi na dionička društva je da u nadzornom odnosno upravnom odboru društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu žene i muškarci moraju biti uravnoteženo zastupljeni. Ona se ostvaruje ako broj pripadnika spola koji je u nadzornom odboru podzastupljen odgovara onome što je u tom pogledu predviđeno samim Zakonom, a kako je navedeno u prilogu 7. Uravnotežena zastupljenost u upravnom odboru ostvarena je ako broj članova podzastupljenog spola među članovima upravnog odbora koji ujedno nisu izvršni direktori odgovara onome što je u tom pogledu također predviđeno Prilogom 7. Zastupljenost žena odnosno muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru ne računa se prema broju članova nadzornog odnosno upravnog odbora kako je on određen statutom, već prema ukupnom broju izabranih i imenovanih članova nadzornog odbora, odnosno takvih članova upravnog odbora koji ujedno nisu i izvršni direktori.

Da Prilog 7. ne bi ostao kao misaona imenica, prikazat ćemo na jednostavan način: ovisno o broju imenovanih i izabranih članova nadzornog odbora  odnosno takvih članova upravnog odbora koji nisu ujedno i izvršni direktori, broj muškaraca i žena kojima se osigurava uravnotežena zastupljenost oba spola se evidentira u postotku koji ovisi od 25% do 44,4%. Primjerice, ako je broj imenovanih i izabranih članova NO-a tri, tada se s jednim članom suprotnog spola ostvaruje ravnoteža. Ako je broj članova NO-a devet, deset ili jedanaest, tada se ravnoteža ostvaruje s četiri člana suprotnog spola, itd.

Društvo nema obvezu uspostaviti uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka ako su žene i muškarci uravnoteženo zastupljeni s obzirom na ukupan broj članova uprave i nadzornog odbora društva odnosno s obzirom na ukupan broj članova upravnog odbora i izvršnih direktora društva. Smatrat će se da je tome udovoljeno ako broj pripadnika spola koji je podzastupljen u upravi i nadzornom odboru odnosno između svih članova upravnog odbora i izvršnih direktora odgovara onome što je u tom pogledu predviđeno Prilogom 8. ovoga Zakona. Ukupna zastupljenost žena odnosno muškaraca u upravi i nadzornom odboru odnosno između članova upravnog odbora i izvršnih direktora ne računa se prema broju članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora kako su ti brojevi određeni statutom, već prema ukupnom broju izabranih i imenovanih članova nadzornog odnosno upravnog odbora, uprave i izvršnih direktora društva.

Plastično prikazano (ne i jedino), ako ukupan broj članova uprave i NO-a odnosno ukupni broj upravnog odbora i izvršnih direktora je tri ili četiri, s jednim se ostvaruje rodna ravnopravnost. Pet, šest i sedam članova uprave i NO-a odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora znači da će ravnoteža biti zadovoljena ako je broj njih dva suprotnog spola.

Ako društvo ne ispunjava predmetne kriterije, tada nadzorni odnosno upravni odbor mora donijeti posebna pravila o odabiru kandidata za članove nadzornog odbora odnosno za članove upravnog odbora koji nisu izvršni direktori. Ako je pak društvo ispunjavalo barem jedan od tih kriterija, ali je do neispunjenja tih kriterija došlo zbog toga što je nekom od prijašnjih članova nadzornog odbora prestalo članstvo u nadzornom odnosno upravnom odboru, ili je član upravnog odbora imenovan izvršnim direktorom, ili je do narušavanja ravnoteže između žena i muškaraca došlo zbog promjene predstavnika radnika u nadzornom odboru ili promjene člana nadzornog odnosno upravnog odbora kojeg je, ostvarujući svoje pravo, imenovao pojedini dioničar, društvo nije dužno donijeti pravila o odabiru kandidata ako se prilikom prvog idućeg izbora člana nadzornog odnosno upravnog odbora iznova uspostavi narušena ravnoteža.

Ta pravila bi trebala osigurati da se tijekom čitavog postupka odabira kandidata i njegova predlaganja za izbor primjenjuju jasni, neutralni i nedvosmisleni kriteriji koji sprječavaju diskriminaciju i omogućuju odabir kandidata na temelju objektivno procjenjivih kvalifikacija.

Prije daljnjeg navođenja, autor će si dozvoliti i kritizirati navedeni model, jer iz konačnog prijedloga ZID ZTD-a ne proizlazi je li uopće rađena ikakva provjera kolika je doista rodna uravnoteženost, bez obzira na to što on nomenklaturno pokušava biti rodno neutralan (u smislu da društvo koje ima većinski žensku upravu i nadzorni odbor mora imenovati muškarce u svoja tijela).

Stječe se dojam da su predmetne izmjene i dopune uvedene isključivo radi zadovoljavanja obaveza iz Direktive 2022/2381, a da je tome tako proizlazio iz jednog od prvih članaka ZID ZTD-a koji propisuje obavezu Ministarstva vanjskih i europskih poslova da na temelju podataka dobivenih od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa do 29. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga obvezno Europskoj komisiji dostavljati izvješće o provedbi Direktive (EU) 2022/2381. To izvješće sadržava sveobuhvatne informacije o mjerama poduzetima radi postizanja ciljeva rodne ravnoteže i reprezentativne informacije o pojedinačnim kvantitativnim ciljevima koje uvrštena trgovačka društva postave u skladu s novim obvezama iz ZID ZTD-a.

Postavlja se pitanje – što ako je kandidat za člana uprave, NO-a, upravnog odbora ili izvršnog direktora kvalitetniji od onog suprotnog spola koji je izabran, poštujući kriterije rodne uravnoteženosti? ZID ZTD tome pokušava „doskočiti“ na način da na nezadovoljnog kandidata stavlja teret pokretanja prekršajnog postupka podnošenjem optužnog prijedloga u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak. Učini li kandidat vjerojatnim da je jednako kvalificiran kao i kandidat suprotnog spola koji je izabran za člana nadzornog odnosno upravnog odbora, na društvu je teret dokaza da ovlaštenom tužitelju nije neopravdano oduzeta prednost.

Najmanje svake dvije godine nadzorni odnosno upravni odbor društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu dužan je postaviti ciljeve za sudjelovanje pripadnika podzastupljenog spola u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva i ono ih slobodno određuje. Ciljevi se iskazuju brojem i udjelom pripadnika podzastupljenog spola koji se namjerava dostići u planiranom razdoblju. U odluci se moraju navesti mjere kojima se namjeravaju ostvariti postavljeni ciljevi kao i rok za njihovo ostvarenje. Rok ne smije biti duži od 18 mjeseci.

Pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objavljuje popis svih društava dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu koja ispunjavaju barem jedan od kriterija rodne ravnoteže.

Važno je naglasiti da obaveza o rodnoj ravnoteži ne obvezuje društva koja zapošljavaju manje od 250 radnika, a godišnji prihod im ne prelazi 50.000.000,00 eura, niti im je iznos ukupne aktive iskazane u bilanci veći od 43.000.000,00 eura.

Sudjelovanje dioničara u glavnoj skupštini

Druga bitna novina, a proizlazi iz preporuka OECD-a je da se olakšava održavanje glavnih skupština na daljinu. To se može predvidjeti statutom ili poslovnikom glavne skupštine. Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da osobno ili putem punomoćnika sudjeluju u radu glavne skupštine i svoja prava na glavnoj skupštini ostvaruju elektroničkom komunikacijom i kada ne sudjeluju na njoj u mjestu gdje se održava (hibridna glavna skupština). Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da odrede da će se glavna skupština održati isključivo elektroničkom komunikacijom te da će dioničari osobno ili putem punomoćnika moći isključivo elektroničkom komunikacijom sudjelovati u radu glavne skupštine i na njoj ostvarivati svoja prava (virtualna glavna skupština). Može se predvidjeti na isti način i dopisno glasovanje.

Ako netko koristi takvo pravo, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas. Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru.

Dioničarski sporazumi

Preporuka OECD-a je da su dioničari pisano obavijestiti društvo o sklapanju dioničarskog sporazuma. To su sporazumi koji se tiču, između ostalog o vezanju glasova iz dionica koje pripadaju dioničaru ili društvu koje je o njemu ovisno, ili iz dionica koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o ograničenjima slobode raspolaganja dionicama koje pripadaju dioničaru, društvu koje je o njemu ovisno, ili dionicama koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o tome da će dioničari zajednički, posredno ili neposredno, ostvarivati prevladavajući utjecaj u društvu, ili sporazum na temelju kojega dioničari mogu tako ostvariti prevladavajući utjecaj u društvu.

Društvo je dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka da je takav sporazum sklopljen, tko su njegove ugovorne strane, koja je temeljna svrha sklopljenog sporazuma i kako se ona ostvaruje. Bitno je naglasiti da se sporazum dioničara ne prilaže prijavi.

Dioničari su bez odgađanja dužni obavijestiti društvo o prestanku ili izmjeni sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, a društvo je čim zaprimi tu obavijesti dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka o tome da je on prestao ili da je izmijenjen. Dok se društvo ne obavijesti o sporazumu, dioničar ne može ostvarivati prava iz dionica.

Porezna dugovanja kao prepreka za osnivanje društva

Promjena koja također bi trebala „olakšati“ osnivanje društava je i podizanje limita dugovanja po osnovi javnih davanja. Tako se sada iznos od 26,54 EUR povisuje na okruglih 30,00 EUR. Stoga se u skladu s načelom „de minimis non curat praetor“ uvodi limit od 30,00 eura do kojeg iznosa dugovanja s osnova javnih davanja neće biti prepreka za osnivanje društva, stjecanje članstva u društvu odnosno imenovanja na poziciju direktora u društvu.

Poticanje neovisnosti odbora (uprava)

Navedeno je također preporuka OECD-a, da se dodatno potakne neovisnost članova uprava i nadzornih odbora. Tako u društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti neovisan o društvu, s društvom povezanim društvom, njihovim dioničarima i članovima uprave. Kriteriji ovisnosti su članstvo u upravi društva ili povezanog društva u posljednje tri godine; imenovanje za predstavnika radnika u nadzornom odboru; primici iz poslovnog odnosa s društvom pored naknade za članstvo u nadzornom odboru, itd.

Godišnje izvješće o transakcijama sa povezanim osobama

Nova obaveza uprava je da jednom godišnje izradi izvješće o transakcijama s povezanim osobama. U izvješću se moraju dodatno obuhvatiti i redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Na izradu izvješća, njegovu reviziju i ispitivanje od strane nadzornog odnosno upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje reguliraju generalne obaveze uprave ovisnih društava o odnosima sa povezanim društvima.

Umjesto zaključka

Predmetne izmjene i dopune su, neupitno je, posljedica implementacija Direktiva Europske Unije te preporuka OECD-a. U praksi će svakako najviše utjecaja imati sporazumi dioničara i osiguravanje glasanja na glavnim skupštinama na daljinu, kao i ostvarivanja prava glasa, dok će polemike u javnosti potencijalno izazvati dijelovi zakonskog teksta koji se odnose na rodnu uravnoteženost, zbog čega će mnoga najveća trgovačka društva morati raditi izvjesne „rošade“ kako bi zadovoljili zakonske pretpostavke i izbjegli potencijalne prekršajne sankcije.

Filip Galić, odvjetnik