Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na snagu je stupio 7. lipnja 2008., osim odredaba članka 15. i 16. koje su na snazi od 1. veljače 2009., a reguliraju postupak za ostvarivanje pravne pomoći te odredaba članka 45. do 52. koje stupaju na snagu na dan prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.
Donošenjem podzakonskih akata, kao što su:
-
Pravilnik o obrascu zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći, obrascu uputnice i evidenciji izdanih uputnica,
-
Pravilnik o kriterijima za vrednovanje projekata udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o izvršenju projekata i
-
Pravilnik o načinu vođenja registra udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći,
podnositelji zahtjeva koji ispunjavaju uvjete, mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Zakonom se uređuju pojam, vrste i opseg besplatne pravne pomoći, korisnici pravne pomoći, nadležnost, postupak i uvjeti za ostvarivanje pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći, pravna pomoć iz razloga pravičnosti, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona.
Pravna pomoć, u smislu članka 2. Zakona, način je olakšavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi Republika Hrvatska, uzimajući u obzir njihov materijalni položaj i okolnost da to pravo ne bi mogli ostvariti bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i uzdržavanja članova svojeg kućanstva.
Pravna pomoć ostvaruje se kao primarna ili sekundarna.
Primarna pravna pomoć obuhvaća:
• opću pravnu informaciju,
• pravni savjet,
• pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti,
• zastupanje u upravnim stvarima,
• pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova,
• zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.
Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
• zastupanje pred sudom,
• pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom,
• sastavljanje pismena u sudskim postupcima.
Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka, a ostvarivanje pravne pomoći odobrit će se u svim postupcima pred sudovima, upravnim tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima, ako se njima rješava o egzistencijalnim pitanjima korisnika.
Korisnici pravne pomoći su hrvatski državljani, stranci na privremenom boravku, stranci na stalnom boravku, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom i stranci pod privremenom zaštitom, koji ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti te djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika. Imovno stanje podnositelja zahtjeva, kao uvjet za odobravanje pravne pomoći, propisano je u
članku 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Pružatelji pravne pomoći su odvjetnici, ovlaštene udruge i visoka učilišta. Primarnu i sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici. Odvjetnik ne smije odbiti pružiti pravnu pomoć u skladu s odredbama
Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, osim u slučajevima predviđenima
Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći.
Udruge pružaju primarnu pravnu pomoć po uvjetom da su upisane u registar udruga koje pružaju pravnu pomoć pri ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Na postupak upisa udruge u registar udruga koje pružaju pravnu pomoć, odgovarajuće se primjenjuju odredbe
Zakona o udrugama.
Postupak za odobravanje pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu uz priložene pisane izjave podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o imovini i o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini i dohotku, potvrdama nadležnog centra za socijalnu skrb o vrsti i visini primljene pomoći odnosno opskrbnine.
Korištenje pravne pomoći odobrava se podnositelju zahtjeva koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć izdavanjem uputnice. Uputnicom se određuje i vrsta i oblik pomoći koji se odobravaju. Po zahtjevu ured odlučuje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako se uputnica izdaje za pravnu stvar u kojoj podnositelj zahtjeva ne bi mogao protekom tog roka ostvariti pravo koje je predmet postupka, te se tada uputnica izdaje odmah.
Financiranje pravne pomoći omogućuje se kontrolom uputnica koje zaprime i obrade pružatelji pravne pomoći.
Način financiranja rada pružatelja pravne pomoći regulira
Uredba o tarifi za utvrđivanje vrijednosti iznosa naknade za pružanje primarne i sekundarne pravne pomoći za 2009. godinu.
Predviđa se kako bi se
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći koristilo oko 65 tisuća osoba slabijeg imovinskog statusa.
Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
