No osim zadužnice u poslovnoj praksi se sve više koristi bjanko zadužnica kao instrument osiguranja novčanih potraživanja. Stoga će u nastavku teksta biti više riječi o bjanko zadužnici i njezinoj primjeni.
Što je bjanko zadužnica?
Bjanko zadužnica je privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan.
Ključna razlika između zadužnice i bjanko zadužnice je u tome da se kod bjanko zadužnice u trenutku izdavanja ne unosi točan iznos koji zadužnica osigurava, a niti se mora točno naznačiti vjerovnik potraživanja.
Bjanko zadužnica izdaje se u jednom primjerku i nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Izvornik bjanko zadužnice s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku, Agenciji s učincima dostave sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom, neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Dostavom bjanko zadužnice zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.
Treba naglasiti da je bjanko zadužnica istinita u pogledu svojeg sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kada je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku.
Na bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika.
Vjerovnik može svoja prava iz bjanko zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik. Na prijenos tražbine iz bjanko zadužnice na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 185. stavka 1. Ovršnog zakona 1, iz koje proizlazi da tražbina koja se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svojem punom iznosu.
Vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan Ovršnim zakonom, od Agencije, naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca ili i od dužnika i jamaca plataca.
Također, vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati bjanko zadužnicu, ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena. U tom će slučaju Agencija naznačiti na bjanko zadužnici iznos troškova, kamata i glavnice koji je naplaćen. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema bjanko zadužnici, tada će Agencija o tome obavijestiti dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati. Bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.
Upis bjanko zadužnice u Registar zadužnica i bjanko zadužnica
Treba istaknuti da sve izdane bjanko zadužnice moraju biti upisane u Registar zadužnica i bjanko zadužnica, a što se postavlja i kao uvjet naplate potraživanja pred Agencijom. Naime, Registar zadužnica i bjanko zadužnica je elektronička baza podataka koji sadrži podatke o osobi koja ih je izdala, vrsti zadužnice, u čiju je korist izdana ako je riječ o zadužnici, je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužnice ili bjanko zadužnice i tko ga je preuzeo, koji je iznos tražbine za koju je izdana, odnosno koji se najviši iznos u nju može upisati, te podatke o javnom bilježniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde.
Podaci iz Registra su povjerljivi i njima se može koristiti samo Agencija radi provjere istinitosti zadužnica kad se na temelju njih zatraži naplata tražbina koje su u njima utvrđene.
Gdje se primjenjuje bjanko zadužnica?
Učestalo se u poslovnoj praksi koristi bjanko zadužnica kod ostvarivanja potpora za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i kod provedbe projekata koji se sufinanciraju iz EU-a i inozemnih fondova.
Naime, kao uvjet isplate potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zahtjeva se dostava potvrđene (solemnizirane) bjanko zadužnice od strane javnog bilježnika, izdane na prvi veći iznos od iznosa koji će biti isplaćen podnositelju zahtjeva, sukladno ugovoru o dodjeli potpore.
Bjanko zadužnice mogu se izdati na iznose do 1.000,00 eura, do 2.000,00 eura, do 10.000,00 eura, do 20.000,00 eura, do 75.000,00 eura i do 150.000,00 eura.
Ako je korisnik potpore trgovačko društvo, tada uz korisnika potpore kao dužnika, bjanko zadužnicu treba/ju potpisati i član/ovi društva i osobe ovlaštene za zastupanje kao jamci-platci.
Ako je korisnik potpore drugog pravnog oblika, uz korisnika potpore kao dužnika, bjanko zadužnicu obvezna je potpisati i druga fizička osoba kao jamac platac. Jamac platac mora biti državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Ugovorom o dodjeli potpore određuje se da su odredbe o bjanko zadužnici bitan sastojak ugovora te da će te odredbe vrijediti među strankama ugovora i u slučaju njegovog otkaza ili raskida. Hrvatski zavod za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod) ima pravo po svojoj ocjeni ispuniti i podnijeti bjanko zadužnicu na naplatu protiv podnositelja zahtjeva (i/ili jamaca-plataca) radi namirenja bilo kojeg potraživanja iz ugovora o dodjeli potpore, uključujući osobito i potraživanje s osnova naknade štete, povrata isplaćenog po raskidu ugovora ili stečenog bez osnove. Zavod nije dužan posebno obavijestiti podnositelja zahtjeva (i/ili jamca-platca) prije podnošenja bjanko zadužnice na naplatu. Po iskorištenju zadužnice (u cijelosti ili djelomično), podnositelj zahtjeva (i jamci-platci, ako ih ima) dužni su predati Zavodu novu bjanko zadužnicu.
Zavod je ovlašten zadržati bjanko zadužnicu u svom posjedu (kao i pravo na naplatu bjanko zadužnice) sve do okončanja naknadne provjere i revizije predmetnog zahtjeva, pripadajuće dokumentacije i isplate sredstava po sklopljenom ugovoru o dodjeli potpore. Navedeno se ne primjenjuje ukoliko (i) je Zavod podnio bjanko zadužnicu na naplatu ili (ii) Zavod utvrdi postojanje takve tražbine prema podnositelju zahtjeva, u kojem slučaju Zavod ima pravo zadržati bjanko zadužnicu sve dok se njegove tražbine u cijelosti ne namire.
Shodno navedenom, Zavod koristi bjanko zadužnicu kao instrument osiguranja u slučaju nepridržavanja ugovornih obveza kao na primjer u slučaju nenamjenskog trošenja financijskih sredstava.
Bernard Iljazović
Izvori:
Ovršni zakon (Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24.)
Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (Narodne novine, br. 115/12., 82/17., 154/22.)
Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica (Narodne novine, br. 115/12., 125/14., 82/17.)
Ministarstvo pravosuđa i uprave, Poslovi ovršnog prava, www.mpu.gov.hr.
^ 1 Ovršni zakon (Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24.
