Fleksibilizacijom tržišta rada i zakonskim uređenjem boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (RH) otvaraju se brojne mogućnosti za život i rad stranaca. Novim Zakonom o strancima ("Narodne novine" br. 133/20.) omogućen je i reguliran privremeni boravak digitalnim nomadima. Istim Zakonom uveo se pojam “digitalnog nomada” koji podrazumijeva stranca, državljanina treće zemlje, koji je zaposlen ili obavlja poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz RH za stranu tvrtku ili vlastitu tvrtku koje nisu registrirane na području RH, i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Nastavno na to, otvaraju se pitanja oko oporezivanja njihovih primitaka za vrijeme boravka u RH, postupka dobivanja poslovnih viza i stjecanja statusa, a o čemu više možete pročitati u samome članku.
Kako bi bolje razumjeli tko su zapravo digitalni nomadi možda je najbolje za početak pojasniti bitna obilježja i karakteristike njihova načina rada, odnosno stila života, s obzirom da se u njihovom slučaju rad i stil života međusobno nadovezuju. U novom izvješću o digitalnim nomadima globalnog udruženja pustolovnih/avanturističkih putovanja ATTA (The Adventure Travel Trade Association), možemo vidjeti da iako digitalni nomadi nisu tipični pustolovni putnici ni turisti, ipak se njihov način života i ponašanje može dijelom svrstati i u tu kategoriju.
Jedna od posljedica pandemije uzrokovana koronavirusom je i sve češća pojava digitalnih nomada. Riječ je o osobama koje posao mogu obavljati gdje god imaju dostupan i brz internet, nisu vezani za jedno mjesto rada već svoj posao mogu obavljati s bilo kojeg djela svijeta gdje za to postoje uvjeti. Takav način rada i životni stil često biraju zaposleni u digitalnoj agenciji ili IT sektoru koji pojedincima omogućavaju fleksibilnost oko raspodjele radnog i slobodnog vremena.
Prema ATTA-inom istraživanju digitalni nomadi dijele nekoliko zajedničkih karakteristika gdje god se nalazili. Prije svega, u određenoj zemlji zadržavaju se onoliko koliko žele i mogu, a zbog posla na prvom im je mjestu pouzdani i brzi internet, što znači i kvalitetna telekomunikacijska infrastruktura koju odredište mora imati. To je imperativ bez kojeg nije moguć rad digitalnih nomada. Nadalje, tu svakako ulaze i lijepo vrijeme, niski troškovi života, izgrađena infrastruktura i ostali potrebni sadržaji koji njihov rad i boravak čine ugodnijim i kvalitetnijim u državi koju odaberu.
Većina digitalnih nomada koji su odgovorili na ATTA-inu anketu kazali su da rade samostalno za više tvrtki, njih 36%, ili da vode vlastiti posao, njih 33%. Gotovo svi su naveli mogućnost neprestanog putovanja, slobodu, doživljavanja različitih kultura i upoznavanje lokalnog stanovništva kao glavne razloge za nomadski način života, a 20% ih je reklo da su digitalni nomadi postali tijekom 2020., upravo zbog pandemije koronavirusa.
Digitalni nomadi često biraju egzotične destinacije za svoja nova radna mjesta gdje uživaju u ljepotama prirode, što poboljšava kvalitetu života. Putovanja su odlični izvori inspiracije zbog čega se pojedinci osjećaju motiviranijima za obavljanje posla. Promjena okruženja, novi ljudi, druga klima i prehrambene navike projiciraju se na efikasnije i bolje obavljanje posla. Osim pouzdane internetske usluge, lijepog vremena/klime i niskih troškova života, digitalnim nomadima je, kako je pokazalo istraživanja, iznimno važno da za odredišta ne moraju ishoditi vizu, a ako već moraju da ju je lako dobiti i obnoviti.
Na temelju podataka od veljače 2021. iz ATTA-inog istraživanja može se vidjeti da već sada mnoge zemlje u svijetu nude fleksibilnije vize koje nadilaze odredbe turističke vize i omogućavaju posjetiteljima rad unutar njihovih granica, među kojima su brojne zemlje na američkom kontinentu i u Aziji, koje predstavljaju primarni izbor za dugi boravak digitalnih nomada. Također, mnoge zemlje EU nude pojedini oblik vize ili programa za digitalne nomade, a Schengen ili EU zona bez putovnica koja pokriva većinu europskih zemalja ima vizu za kratkoročni boravak koja putnicima omogućuje kretanje unutar tog područja za boravke do 90 dana u turističke ili poslovne svrhe.
Stupanjem na snagu novog Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., dalje u tekstu; Zakon) prvog dana 2021. godine, Republika Hrvatska je uhvatila korak s globalnim trendom reguliranja statusa digitalnih nomada. Nomadi modernog, digitalnog doba su osobe koje koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za rad koji mogu obavljati bilo gdje na svijetu, što im pruža luksuz slobodno odabrati svoje boravište. Digitalni nomad je poduzetnik ili zaposlenik koji gotovo isključivo rabi digitalne tehnologije za obavljanje svog posla te je istodobno neovisan i vodi svoj život na više različitih mjesta. U pravilu se bave zanimanjima koja, zahvaljujući internetu, mogu obavljati neovisno o mjestu rada, a najčešće su to visokokvalificirani IT stručnjaci, pisci, novinari, dizajneri i ostale slične profesije. Koristeći prednosti tehnologije te zahvaljujući razvoju tehnologije i širenju interneta, dobar dio poslova obavlja se izvan ureda i nerijetko se odlučuju svoj „ured“ u nekom većem gradu zamijeniti nekom drugom destinacijom. Takvi pojedinci uz prijenosno računalo, mobilne uređaje i internetsku vezu slobodno biraju mjesto rada i života. RH kao jedna od zemalja kojoj je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana, prepoznala je digitalno nomadstvo kao oblik gospodarstva i turizma kao jednu od budućih orijentacija te će se uspostavom zakonskog okvira promovirati u izvrsnu destinaciju za digitalne nomade.
Uz schengensku vizu, neke zemlje EU-a imaju i vlastite programe s dodatnim pogodnostima i bez vremenskog ograničenja od 90 dana, pri čemu je najpoznatiji digitalni nomadski program u EU u Estoniji, koja je i sama već visoko digitalno razvijena, s jedinstvenim programom e-boravka, digitalnim identitetom i statusom koji izdaje država koji omogućava pristup estonskom transparentnom digitalnom poslovnom okruženju. Estonija je u lipnju 2020. uvela i jednogodišnju digitalnu nomadsku i slobodnu vizu, omogućujući da stranci smiju živjeti u zemlji dok vode tvrtku koja ne ovisi o lokaciji ili rade na daljinu za tvrtku sa sjedištem izvan Estonije, a tražitelji žitelji vize moraju pokazati zaradu od najmanje približno 4.000 USD mjesečno za šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva.
U Hrvatskoj “novi” Zakon o strancima propisuje uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH te je uveden novi pojam „digitalni nomad“. Zakon definira digitalne nomade kao državljane treće zemlje (države koja nije država članica EGP-a1 niti Švicarska Konfederacija) koji su zaposleni ili obavljaju poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Stupanjem na snagu Zakona, digitalnim nomadi može se odobriti privremeni boravak koji omogućava život i rad u Hrvatskoj do godine dana. Nakon isteka godine dana, digitalni nomadi mogu ponovno podnijeti zahtjev za reguliranje privremenog boravka, a nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka. Primarna ideja reguliranja statusa digitalnih nomada je privlačenje što većeg broja situiranih osoba koji će posredno, svojom potrošnjom, doprinijeti i proračunu RH te prihodima lokalnih poduzetnika te rezultirati i poticanjem dodatnih gospodarskih aktivnosti.
Za odobravanje privremenog boravka digitalni nomad kao državljanin treće zemlje mora ispunjavati opće uvjete, a kao dokaz o svrsi boravka, kao digitalnog nomada, priznaje se dokaz da osoba obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije (izjava poslodavca ili državljanina treće zemlja). Stoga, potrebno je priložiti, primjerice, ugovor o radu ili obavljanju posla za stranog poslodavca, presliku registraciju vlastite tvrtke i dokaz da putem vlastite tvrtke obavlja navedene poslove. Na temelju Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u RH ("Narodne novine" br. 14/21., dalje u tekstu; Uredba) državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu boravka digitalnog nomada, mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, a za svakog daljnjeg člana obitelji ili životnog ili neformalnog životnog partnera iznos se uvećava za dodatnih 10 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini. Državljanin treće zemlje sredstva za uzdržavanje u visinama propisanim Uredbom, dokazuje dokumentacijom propisanom pravilnikom kojim se uređuju boravci državljana trećih zemalja u RH. Kao dokaz priznaje se izvod bankovnog računa ili dokaza o redovitom priljevu sredstava.
Na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova mogu se pronaći obrasci i koraci za podnošenje zahtjeva za privremeni boravak. Privremeni boravak odobrava se do godine dana (moguće i kraće) međutim privremeni boravak nije moguće produžiti. Nakon isteka roka od 6 mjeseci od isteka važenja privremenog boravka digitalnog nomada, može se podnijeti zahtjev za ponovno reguliranje boravka digitalnog nomada. Digitalnom nomadu kojem je odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj mogu se u Republici Hrvatskoj pridružiti članovi uže obitelji.
Zahtjev se može podnijeti online, a biti će proslijeđen nadležnoj policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka u Republici Hrvatskoj. Zahtjev se može podnijeti i nadležnom tijelu ovisno o tome je li državljaninu treće zemlje potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku ili ne.
Podnošenje zahtjeva i dokumentacija
Presliku dokumentacije potrebno je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku. Kao dokaz za utvrđivanje svrhe boravka digitalnog nomada u RH potrebna je sljedeća dokumentacija:
− preslika valjane putne isprave (rok važenja putne isprave mora biti tri mjeseca duži od razdoblja valjanosti namjeravanog boravka),
− dokaz o zdravstvenom osiguranju (putno ili privatno zdravstveno osiguranje mora pokrivati područje Republike Hrvatske),
− dokaz o svrsi (ugovor o radu ili drugi dokument kojim se dokazuje da se radi o obavljanju poslova putem komunikacijske tehnologije za stranog poslodavaca ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH), odnosno
− dokaz o sredstvima za uzdržavanje za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj. Kao dokaz priznaje se izvod bankovnog računa ili dokaza o redovnom priljevu sredstava. Sukladno Uredbi koja je stupila na snagu 13. veljače 2021. godine, državljanin treće zemlje koji regulira privremeni boravak u svrhu boravka digitalnih nomada mora raspolagati sredstvima u visini od najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće za prethodnu godinu na temelju službeno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku, a za svakog daljnjeg člana obitelji ili životnog ili neformalnog životnog partnera iznos se uvećava za dodatnih 10% prosječne mjesečne neto isplaćene plaće. U ovom trenutku iznos potrebnih sredstva na mjesečnoj osnovi je minimalno 16.907,5 kn, odnosno ako je namjeravani period boravka u Republici Hrvatskoj 12 mjeseci, potrebno je dokazati da osoba raspolaže sredstvima u iznosu minimalno od 202.890,00 kn.
− dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatske,
− navesti adresu u Republici Hrvatskoj. Prilikom podnošenja zahtjeva zahtijevat će se na obrascu navesti adresu boravka ili namjeravanog boravka u Republici Hrvatskoj. Ovo je važno iz razloga određivanja mjesno nadležne PU/PP koja će rješavati zahtjev. Ako se radi o podnošenju prvog zahtjeva i osoba nema adresu u Republici Hrvatskoj, moguće je kao adresu namjeravanog boravka navesti privremenu adresu (hostela/hotela ako je rezerviran/potvrđena rezervacija smještaj).
Digitalni nomadi imaju povlašteni porezni tretman, sukladno čl. 9. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20.) u kojem se navodi kako se porez na dohodak ne plaća na primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu. Navedeni zakon izmijenjen je na inicijativu koja proizlazi iz privatnog tj. poduzetničkog sektora, a osnovana je i udruga digitalnih nomada (Digital Nomads Association) s ciljem privlačenja digitalnih nomada u Republiku Hrvatsku kao i pomoći pri ishođenju vize.
S obzirom da je digitalni nomad državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH, propisano je porezno oslobođenje za primitke koji će isti ostvarivati. U temeljnim odredbama Zakona o porezu na dohodak proširen je obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom, između ostalih i za primitke fizičkih osoba ostvarene temeljem stečenog statusa digitalnih nomada sukladno posebnom propisu (Zakonu o strancima).
Stoga je za primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati temeljem tako stečenog statusa propisano porezno oslobođenje za ostvarene primitke temeljem te osnove, ne bi postojala obveza izvješćivanja putem JOPPD-a, a porezno oslobođenje je propisano kako bi se olakšala odluka istih o odabiru RH kao mjesta njihovog boravka i rada.
Digitalni nomad nije obvezan podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, no tada je obvezan sam snositi troškove korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili drugog provoditelja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Digitalni nomad je zaposlen ili obavlja poslove za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH, ne stječe status u osiguranju kod nadležnih zavoda (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) po osnovi zaposlenja ili samozaposlenja te ne postoji obveza za plaćanjem obveznih doprinosa.
Status u osiguranju stranaca se regulira sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH ("Narodne novine" 80/13., 15/18., 26/21.), te se istim zakonom regulira i način ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu digitalnih nomada. Navedenim Zakonom se propisuje da državljanin treće zemlje na privremenom boravku u RH, koji u RH boravi u svrhu boravka digitalnog nomada, nije obvezan podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje niti plaćati doprinose po toj osnovi, zbog čega je obvezan sam snositi troškove korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili drugog provoditelja zdravstvene zaštite u RH.
Zaključno, od početka 2021. godine u Hrvatskoj mogu raditi stranci iz trećih zemalja, ovdje mogu živjeti i raditi za tvrtku u inozemstvu i istodobno imati povlašten porezni tretman. Novi Zakon o strancima, koji je na snagu stupio 1. siječnja, propisuje da su digitalni nomadi koji borave u RH oslobođeni poreza za primitke koje će ostvarivati po osnovi stečenog statusa. Prema evidenciji, čije je vođenje u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. siječnja do 1. ožujka zaprimljeno je 18 zahtjeva za nomadske vize. Radi se o državljanima SAD-a, Velike Britanije, Koreje, Novog Zelanda i Kanade. Od navedena broja zaprimljenih zahtjeva, privremeni boravak digitalnih nomada odobren je dvama državljanima SAD-a, i to u Policijskoj upravi istarskoj i Policijskoj upravi zagrebačkoj. Uspostavljen je sustav za elektroničku predaju zahtjeva za privremeni boravak, isključivo namijenjen digitalnim nomadima. Interes za nomadske vize u budućnosti će sigurno biti veći.
Uvođenjem novog pojma digitalnih nomada u Zakonu o strancima propisani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz RH, ali ne poslodavcima na području RH već u inozemstvu. Hrvatsku su već neki prepoznali kao destinaciju za digitalne nomade. Od toga što je Hrvatska zakonodavnim okvirom regulirala ovakav način rada, gospodarstvo neće imati prevelike financijske koristi, ali benefit je svakako promocija odredišta. Hrvatska se može brendirati kao poželjna destinacija digitalnih nomada i privlačiti obrazovane strance da ovdje dođu boraviti i raditi.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Literatura:
^ 1 Europskog gospodarskog prostora
