Intervencije Vlade Republike Hrvatske u stečajnim postupcima Orljava d.o.o. i Dalmacijavino d.d.

1. Vjerovnici stečajnog dužnika

Vjerovnici stečajnog dužnika su: a) izlučni vjerovnici, b) razlučni vjerovnici, c) vjerovnici stečajne mase, te d) stečajni vjerovnici.

Izlučni vjerovnik je osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu. Razlučni vjerovnik je vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje iz određenih dijelova stečajne mase. Vjerovnici stečajne mase su obveze stečajne mase (troškovi stečajnog postupka i ostale obveze stečajne mase) koje se prioritetno namiruju u odnosu na tražbine stečajnih vjerovnika i to redom kojim one dospjevaju. U troškove stečajnog postupka pripadaju: 1. sudski troškovi stečajnog postupka, 2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva, 3. nagrade i izdaci privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika, 4. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnog postupka. Među ostale obveze stečajne mase pripadaju i tražbine radnika stečajnog dužnika nastale nakon otvaranja stečajnog postupka. I konačno, četvrtu skupinu vjerovnika stečajne mase čine stečajni vjerovnici radi čijih se tražbina i provodi stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, sukladno odredbama Stečajnog zakona.¹

2. Stečajni vjerovnici

Stečajni vjerovnik je vjerovnik gdje kumulativno: a) ima imovinskopravnu tražbinu prema stečajnom dužniku, b) tražbina je nastala prije otvaranja stečajnog postupka, te c) osobni je vjerovnik dužnika. Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove (tražbine viših isplatnih redova i stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova). Tražbine viših isplatnih redova dijele se na tražbine prvog višeg isplatnog reda (tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti) i tražbine drugog višeg isplatnog reda (opći isplatni red) u koje ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koji su razvrstani u niže isplatne redove.² Vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda, a stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. U dijelu SZ-a koji se odnosi na stečajne vjerovnike (čl. 137. - 146.) su i odredbe o otuđenju tražbina nakon otvaranja stečajnog postupka. Otuđenje tražbina uključuje i ustup tražbine (cesiju) prema čl. 80. – 89. Zakona o obveznim odnosima.³

3. Stečajni postupci nad stečajnim dužnicima Orljava d.o.o. u stečaju i Dalmacijavino d.d. u stečaju

Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, poslovni broj 3/St-600/2021-24 od 13. srpnja 2021. otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Orljava d.o.o. Požega (Grad Požega). Prijedlog za provedbu stečajnog postupku podnio je predsjednik uprave dužnika zbog insolventnosti jer dužnik nije isplatio tri dospjele uzastopne plaće radnicima. U trenutku otvaranja stečajnog postupka na radu je zatečeno 172 radnika kojima su otkazani ugovori o radu, a potraživanje I. višeg isplatnog reda se odnosi na ukupno prijavljenih 237 potraživanja radnika (bivši radnici kojima je radni odnos prestao prije otvaranja stečajnog postupka). Iznos nepodmirenih radničkih potraživanja I. višeg isplatnog reda iznosi 475.787,87 eura. Prije otvaranja stečaja, Agencija za osiguranje radničkih tražbina, sukladno Zakonu o osiguranju radničkih tražbina⁴ isplatila je radnicima tri plaće u ukupnom iznosu od 325.912,52 eura, a nakon otvaranja stečajnog postupka još jednu plaću, naknadu za neiskorišteni godišnji odmor i dio otpremnine  u visini 3 prosječne bruto plaće u ukupnom iznosu od 317.029,75 eura. 

Odlukom o sklapanju ugovora o prijenosu tražbina radnika društva Orljava d.o.o. u stečaju kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda prema stečajnom dužniku Orljava d.o.o. u stečaju Vlade Republike Hrvatske⁵: a) Republika Hrvatska preuzet će utvrđene nepodmirene tražbine radnika trgovačkog društva Orljava d.o.o. u stečaju kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog najviše do iznosa 491.074,40 eura, kako je utvrđeno rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, od 19. listopada 2021., b) zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju (dalje: CERP) s radnicima kao stečajnim vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda u stečajnom postupku nad Orljava d.o.o. u stečaju i na njihov zahtjev sklopiti ugovor o ustupu njihovih utvrđenih nepodmirenih tražbina Republici Hrvatskoj, c) zadužuje se Ministarstvo financija da sredstva za podmirenje navedenih tražbina doznači CERP-u na njegov zahtjev, a koji će potom izvršiti prijenos sredstava na račune radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda, d) sklapanjem ugovora o ustupu utvrđenih nepodmirenih tražbina Republika Hrvatska stupa u pravni položaj radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda u stečajnom postupku nad dužnikom Orljava d.o.o. u stečaju. Zatim je CERP obavijestio Trgovački sud u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, da je sa 201 radnikom stečajnog dužnika zaključio ugovore o ustupu tražbina te mu dostavio 201 ugovor o ustupu tražbina od 28. ožujka 2023. za  sveukupni iznos od 469.146,71 eura ili 3.534.785,89 kuna. Konačno,  Republika Hrvatska, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, uputila je gore navedenom Sudu podnesak kojim predlaže izmjenu tablica I. rješenja o utvrđenim tražbinama, pri čemu navodi:” (…) S obzirom da je Republika Hrvatska otkupila tražbine radnika, došlo je do zakonske subrogacije te je Republika Hrvatska stupila na mjesto navedenih vjerovnika - radnika stečajnog dužnika s utvrđenim tražbinama u prvom višem isplatnom redu.”

S druge strane, rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj 7. St-49/2012 od 10. svibnja 2012. otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Dalmacijavino d.d. za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih pića, Split. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijela je kao vjerovnik Republika Hrvatska, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, zbog potraživanja po osnovi javnih davanja u iznosu od čak 893.091.772,25 kuna.⁶ Stečajni razlozi bili su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost dužnika. Nakon otvaranja stečajnog postupka tijela stečajnog dužnika  donijela su odluku o nastavku proizvodnje, pa je radi navedenog  stečajni upravitelj sa 232 radnika zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme. Tijekom stečaja s Agencijom za upravljanje državnom imovinom zaključen je ugovor o zajmu za iznos od 3.574.500,00 kuna, koja su sredstva iskorištena za nastavak poslovanja dužnika. Međutim, nastavak proizvodnje generirao je nove obveze stečajnog dužnika radi čijeg namirenja su pokrenuti ovršni postupci, što je u konačnici rezultiralo blokadom žiro računa stečajnog dužnika od strane vjerovnika stečajne mase. Stečaj nad dužnikom Dalmacijavino d.d. u stečaju još uvijek nije zaključen.⁷ Tijekom stečajnog postupka, Agencija za zaštitu radničkih potraživanja je isplatila radnicima ukupan iznos od 10.999.044,83 kune.

Odlukom o sklapanju ugovora o ustupu tražbina radnika društva Dalmacijavino d.d. u stečaju kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda prema stečajnom dužniku Dalmacija d.d. u stečaju Vlade Republike Hrvatske: a) Republika Hrvatska preuzet će utvrđene nepodmirene tražbine radnika Dalmacijavino d.d. u stečaju kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda najviše do iznosa od 8.650.000,00 eura / 65.173.425,00 kuna, kako je utvrđeno rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj St-49/2012-1963 od 19. siječnja 2021. godine⁸; b) zadužuje se CERP da s radnicima, kao stečajnim vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda u stečajnom postupku nad Dalmacijavinom d.d. u stečaju, i na njihov zahtjev, sklopi ugovor o ustupu njihovih utvrđenih nepodmirenih tražbina Republici Hrvatskoj; c) zadužuje se ministarstvo financija da navedena sredstva za podmirenje tražbina doznači CERP-u na njegov zahtjev, a koji će potom izvršiti prijenos sredstava na račune radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda; d) sklapanjem ugovora o ustupu utvrđenih nepodmirenih tražbina, Republika Hrvatska stupa u pravni položaj radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda u stečajnom postupku nad dužnikom Dalmacijavino d.d. u stečaju.⁹

4. Otvorena pitanja

Osnivač i jedini vlasnik Orljave d.o.o. u stečaju je Republika Hrvatska, dok iz stečajne dokumentacije nije moguće utvrditi tko sve ima članska prava u Dalmacijavino d.d. u stečaju.  

S obzirom  na to da udjeli odnosno dionice ovih stečajnih dužnika nemaju tržišnu vrijednost te da postojeća stečajna masa nije dovoljna za namirenje svih vjerovnika stečajnih dužnika, otvoreno je pitanje razloga intervencija Vlade Republike Hrvatske.    

U slučaju Orljava d.o.o. u stečaju, Vlada Republike Hrvatske se pozvala na odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom.¹⁰ U stečajnom postupku nad Dalmacijavino d.d. u stečaju, situacija je bitno drukčija jer se Vlada Republike Hrvatske u obrazloženju spomenute Odluke nije pozvala na Zakon o upravljanju državnom imovinom već se samo navode činjenice “(…) uzimajući u obzir protek vremena od otvaranja stečajnog postupka i nemogućnost namirenja tražbina radnika iz unovčene imovine stečajnog dužnika”.

Međutim, poduzete mjere Vlade Republike Hrvatske nisu iz domene socijalne pomoći zato što je Agencija za osiguranje radničkih tražbina već ispunila svrhu svoga postojanja te radnicima stečajnih dužnika isplatila pripadajuće novčane iznose.

Iz  Odluka pak proizlazi da se one temelje na odredbama čl. 8. i čl. 31. st. 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske¹¹, a u svezi s čl. 22. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom, koje su  općenite naravi.     

5. Zaključak

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj svoga prednika. Prijenos tražbine može se dokazati u stečajnom postupku samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnog vjerovnika danom pred sudom. Stjecatelj ustupljene tražbine legitimno očekuje da će iz ovoga pravnog posla, prilikom diobe stečajne mase, dobiti veći novčani iznos od onoga kojeg je platio stečajnom vjerovniku ustupitelju tražbine. Republika Hrvatska je u stečajevima nad tvrtkama Orljava d.o.o. u stečaju i Dalmacijavino d.d. u stečaju postupala suprotno ekonomskoj logici jer se ugovorno obvezala snositi teret od 9.119.146,71 eura, a za uloženi novac za otkup tražbina neće dobiti odgovarajuću materijalnu protuvrijednost zato što stečajne mase u oba stečajna postupka nisu dostatne za namirenje stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda.

Pitanje je hoće li hrvatska Vlada radi podmirivanja svih tražbina radnika u stečajnim postupcima jednako intervenirati i u svim sličnim situacijama u budućnosti?