Izmijenjen Zakon o vježbenicima i pravosudnom ispitu

Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu stupio je na snagu 1. siječnja 2009., a njegove odredbe obuhvaćaju i stručnu praksu za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te za pravnike sa završenim sveučilišnim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama i osobama zaposlenim u znanstvenim, nastavnim, suradničkim zvanjima koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita. Posebno je propisan način polaganja pravosudnog ispita.

Izmjenom članka 5. stavka 3. Zakona, zapreke za prijam vježbenika u pravosudnim tijelima usklađene su s propisima o državnim službenicima, s obzirom da se ti propisi primjenjuju i na službenike u pravosudnim tijelima, ako posebnim propisom pojedina pitanja nisu drukčije regulirana.

Povećan je broj zamjenika članova Povjerenstva za izbor vježbenika u pravosudnim tijelima s jednog na tri kako bi se osigurali uvjeti za njegov učinkovitiji rad.

Izmjenom članka 12. stavka 5. Zakona, donošenje odluke o obavljanju dijela vježbeničke prakse u drugom državnom tijelu izuzima se iz nadležnosti ministra pravosuđa i stavlja se u nadležnost čelnika pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen i čelnika tijela u koje se upućuje radi obavljanja prakse.

Izmjenom članka 18. stavaka 2., 3., 4. i 5. precizirano je vrijeme koje javnobilježnički vježbenik mora provesti na stručnom obrazovanju u sudu, a raspoređivanje javnobilježničkih vježbenika na stručnu praksu u sud stavljeno je u djelokrug rada predsjednika suda i Hrvatske javnobilježničke komore.

Člankom 19. preciznije je određeno vrijeme i način obavljanja stručne prakse u sudu za diplomirane pravnike zaposlene na drugim pravnim poslovima koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita te su oni sada, radi stručnog obrazovanja, dužni provesti na sudu najmanje devet mjeseci.

U članku 20. uvodi se tajnik Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, propisuju njegove zadaće kao i uvjeti za njegovo imenovanje.

Brisana je odredba kojom je bio propisan krajnji rok za podnošenje prijave za polaganje pravosudnog ispita (30 dana od dana stjecanja uvjeta za polaganje ispita), budući da se njome grubo kršilo već stečeno pravo.

Izmijenjen je i članak 22. stavak 4. kojim je bilo propisano vrijeme pristupa kandidata na pisani dio ispita između 60-og i 90-og dana od dana podnošenja prijave za polaganje pravosudnog ispita. Sada vrijeme polaganja pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita određuje rasporedom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa jer je procijenjeno da bi praktična primjena te odredbe bila vezana uz znatne poteškoće u organizaciji pravosudnog ispita i onemogućila vježbenicima u pravosudnim tijelima da pravosudni ispit polože u okviru vremena predviđenom za trajanje vježbeničke prakse.

U članku 28. dodan je stavak 4. prema kojem će se ostvareni uspjeh na pravosudnom ispitu vrednovat u postupku odabira kandidata za polaznike Državne škole za pravosudne dužnosnike.

Izmjenom odredbe članka 31. stavak 1. skraćeno je vrijeme u kojem kandidat može ponovno pristupiti polaganju pravosudnog ispita. Također su brisane odredbe stavka 2. i 3. jer je njima kandidat koji ponovno polaže pravosudni ispit bio u neravnopravnijem položaju u odnosu na kandidata koji prvi puta polaže ispit.

Člankom 15. dodani su novi članci 32. a) i 32. b).

Odredbom članka 32. a) predviđa se mogućnost da se vježbenici u pravosudnim tijelima koji su na pravosudnom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova rasporede na slobodna mjesta sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika bez provođenja posebnog postupka prijama u državnu službu obzirom da se radi o osobama koje su kroz vježbeničku praksu u potpunosti osposobljene za obavljanje navedenih poslova.

Odredbom članka 32. b) regulira se pitanje produžetka vježbeničke prakse vježbenika u pravosudnim tijelima koji iz opravdanih razloga nisu položili pravosudni ispit u vremenu predviđenom za trajanje vježbeničke prakse.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.