Pravosudni ispit predstavlja jedan od najvećih izazova formalnog obrazovanja svakog pravnika i to ne samo zbog opsega gradiva kojeg obuhvaća već i zbog psihičke spremnosti koja se od kandidata očekuje unatoč velikom pritisku koji takav ispit neminovno uzrokuje. No, jednom kad se ispit položi, patnje se brzo zaborave, a osjećaj zbog svladavanja tako značajanog koraka u svijetu pravnika, još se dugo pamti.
Pravilnik o polaganju pravosudnog ispita donesen je na temelju
Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.
Pravilnikom se propisuje sastav i način rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, način prijave za polaganje pravosudnog ispita, način izbora predmeta za pisane radnje, dopuštena pomagala pri izradi pisanih radnji, vrijeme i mjesto izrade pisanih radnji, nadzor nad pisanim dijelom ispita, provođenje usmenog dijela ispita, uvjete pod kojima se odobrava slušanje usmenog dijela ispita te sadržaj uvjerenja i svjedodžbe o položenom pravosudnom ispitu (
članak 1.).
Ispitno povjerenstvo pred kojim se polaže pravosudni ispit sastoji se od predsjednika i četiri člana (
članak 2. stavak 2.).
Člankom 4. Pravilnika propisani su dokumenti koje je kandidat dužan priložiti prijavi za polaganje pravosudnog ispita. Prijava se podnosi Ministarstvu pravosuđa najkasnije 30 dana prije početka mjeseca u kojem kandidat namjerava pristupiti polaganju ispita. Isto ministarstvo rasporedom određuje vrijeme polaganja pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita, o čemu se kandidat mora obavijestiti pisanim putem najmanje 15 dana prije dana određenog za polaganje.
Kandidat koji bez opravdanog razloga nije pristupio pisanom dijelu ispita, može pristupiti polaganju ispita protekom najmanje tri mjeseca od dana kada mu je bio određen termin za njegovo polaganje (
članak 7. stavak 2.).
Pravilnik detaljno propisuje način polaganja pisanog dijela ispita, no ukratko ističemo da se ukupno pišu tri radnje i to iz građanskog i kaznenog sudovanja, a treću radnju kandidat izrađuje iz područja radnog, trgovačkog ili upravnog prava, prema osobnom izboru. Sve tri pisane radnje moraju se izraditi u roku od osam dana, s time da se u jednom radnom danu može pisati samo jedna radnja.
Za sve potencijalne kandidate svakako je utješna odredba da se prilikom izrade pisanih radnji smiju kao dopuštena pomagala koristiti tekstovi propisa s komentarom koje kandidati sami donesu na ispit (
članak 13.). Nedopuštena pomagala, zbog kojih se kandidata može udaljiti iz prostorije, su: primjerci sudskih odluka, tehnička pomagala i komunikacijski uređaji.
Što se tiče usmenog dijela ispita, tajnik Ispitnog povjerenstva obavještava kandidate pisanim putem o vremenu i mjestu održavanja usmenog dijela ispita najkasnije 15 dana prije dana određenog za polaganje.
Budući da je usmeni dio ispita javan, osobe zainteresirane za slušanje ispita mogu se prijaviti Ministarstvu pravosuđa putem interneta. Raspored slušanja ispita određuje se prema raspoloživim prostornim mogućnostima, pri čemu se vodi računa o nesmetanom odvijanju tijeka usmenog dijela ispita (
članak 22.).
Kandidatu koji iz pojedine grupe predmeta dobije manje od 5 bodova, predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrdit će da nije položio pravosudni ispit, te prestati s njegovim daljnjim ispitivanjem.
No, kandidatu kojih nakon svih muka i višemjesečnog učenja položi pravosudni ispit, neposredno nakon položenog ispita izdaje se uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu na obrascu koji je sastavni dio
Pravilnika.
Svjedodžba o položenom pravosudnom ispitu kandidatu će se dostaviti u roku od 30 dana od dana položenog ispita.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
