U odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat, pa ćemo u nastavku dati ukratko prikaz nekih takvih prekršaja s pitanjem- Jeste li znali za takav prekršaj?
Podsjećamo da Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22. – dalje: ZSPC), u odredbama članka 58. do 62. uređuje promet na raskrižju, pa tako onda i postupanje u tzv. semaforiziranom raskrižju.
Dakle, općepoznato je da se, laički rečeno, „prolaskom kroz crveno svjetlo“ čini prekršaj, i to ozbiljan prekršaj, koji može imati značajne posljedice u odnosu na sigurnost prometa na cestama u vidu izazivanja prometne nesreće.
Tako je u članku 59. stavku 5. ZSPC-a propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,,00 do 920,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima (u pravilu semaforizirano raskrižje), ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.
Međutim, osim ovog osnovnog oblika prekršaja, izmjene i dopune ZSPC-a („Narodne novine“ br. 70/19.), koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2019., uvode u odredbe ZSPC-a i kvalificirani oblik ovoga prekršaja. Ovakvu dopunu predlagatelj Zakona (Vlada RH) obrazlaže, u bitnome, time da se novom mjerom u Zakonu razdvajaju i strože kažnjavaju prekršitelji koji namjerno prolaze na znak crvenog svjetla te povećavaju vjerojatnost prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama u smislu naleta na pješake, bicikliste ili vozilo iz suprotnog smjera.
Naime, trenutno važećim odredbama članka 59. stavka 6. ZSPC-a propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.
Prema tome, ovakav kvalificirani oblik prekršaja „prolaska kroz crveno svjetlo“, uz okolnost nezaustavljanja vozila na znak crvenog svjetla na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima, pretpostavlja kao kvalifikatorne okolnosti i slijedeće okolnosti (alternativno):
- bez smanjenja brzine kretanja vozila ili
- povećanje brzine kretanja vozila ili
- ne zaustavljanje vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.
Ne možemo ne primijetiti da bi u praksi moglo biti određenih poteškoća glede utvrđivanja činjenice da u kritičnom trenutku vozač nije smanjio ili da je čak povećao brzinu kretanja vozila, posebno ako to bude prepušteno osobnoj prosudbi policijskih službenika. Međutim, u odnosu na problematiku ne zaustavljanja vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla, a glede eventualne dvojbe radi li se o produljenom prekršaju (članak 39. stavak 3. Prekršajnog zakona) ili više djela prekršaja u stjecaju, sada je sasvim jasno da će se nakon prethodno navedene intervencije u zakonski tekst u ovom slučaju raditi o kvalificiranom obliku prekršaja, kažnjivom prema članku 59. stavku 6. ZSPC-a.
K tome, bitno je istaći i da je uz propisanu vrlo strogu kaznu (novčana kazna u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana), u odnosu na ovaj kvalificirani oblik prekršaja predviđeno da će se vozaču motornog vozila u evidenciju upisat šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćno odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka (Članak 59. stavak 10. ZSPC-a). Osim toga, sasvim je izgledno da će počinitelju ovakvog prekršaja biti izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, sukladno odredbama članka 58. Prekršajnog zakona.
Željko Kudrić, dipl. iur.
