Promet na raskrižju pobliže je uređen u člancima 58. do 62. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.– dalje ZSPC), pri čemu podsjećamo da je u članku 2. stavku 1. točki 26. ZSPC-a „raskrižje“ definirano kao površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta, pa tako onda govorimo o „trokrakom raskrižju“(spajanje dviju cesta), odnosno o nešto složenijem „četverokrakom raskrižju“(spajanje više cesta).
S obzirom na specifičnosti i kompleksnost prometa na raskrižju prije svega potrebno je naglasiti kako je u odredbi članka 58. stavka 1. ZSPC-a propisana obveza vozaču koji se približava raskrižju da mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju, u kojem kontekstu posebno možemo istaći gustoću prometa u konkretnom trenutku. Isto tako, određena je obligacija vozaču da na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzme položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje (mijenjanje prometne trake1), a za slučaj suprotnog postupanja zapriječena je za vozača novčana kazna u iznosu od 90,00 eura/(678,11 kuna) – (članak 58. stavak 3.).
Upravo je gustoća prometa okolnost koja je od bitnog značaja za prometnu situaciju uređenu u članku 62. ZSPC-a.
Naime, učestalo smo svjedoci, posebno u vrijeme odlaska i povratka građana s posla u velikim gradovima, kada zbog velikih prometnih gužvi(tzv. prometne špice) pojedina vozila ostaju u koloni u „semaforiziranom raskrižju“2 i tako ometaju ili blokiraju promet vozila koja na zeleno svjetlo s bočnih cesta ulaze u raskrižje, a što u konačnici ima za posljedicu stvaranje tzv. prometnog čepa. Razlog ovakvom postupanju vozača nalazimo, u pravilu, u njihovoj bezobzirnosti (ignoriraju okolnost da se ispred njih kolona vozila sporo ili nikako ne kreće) ili nepažnji (ne voze s potrebnim oprezom/pogrešna procjena), no isto tako moguće je da zbog nedovoljne preglednosti prometne situacije, posebno ako se kreću iza teretnog vozila ili autobusa, vozači jednostavno adekvatno ne akceptiraju prometnu situaciju ispred sebe.
Međutim, ovakve prometne situacije se prema dostupnim saznanjima samo iznimno prekršajno sankcioniraju, a čemu izvjesno pridonosi i činjenica da u pravilu na takvim raskrižjima nisu u kritičnim trenucima prisutni policijski službenici, pri čemu je potrebno posebno utvrditi i „očitost“ potrebe zaustavljanja u raskrižju.
Naime, člankom 62. stavkom 1. ZSPC-a je izrijekom propisano da vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka.
Prema takvoj dikciji navedene odredbe proizlazi da je ovom odredbom, dakle, propisana zabrana vozaču da vozilom uđe u raskrižje uz kumulativno ispunjenje dva uvjeta:
- ako je očigledno da će se zbog gustoće prometa morati zaustaviti u raskrižju/na obilježenom pješačkom prijelazu
- te da će time ometati/blokirati promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka
Za suprotno postupanje zapriječena je za vozača novčana kazna u iznosu od 130,00 eura/(979.49 kuna) - (članak 62. stavak 2.).
K tome, moguće je da se u određenim situacijama razlog za ostajanje u raskrižju ne može pripisati krivnji vozača, jer se po ulasku u raskrižje zbila nekakva nepredvidljiva okolnost kao što je primjerice neposredni nastanak prometne nesreće, nepropisni prelazak pješaka preko kolnika, propuštanje vozila s prednošću prolaska ili slična izvanredna situacija, pa se logično takve situacije ne bi mogle podvesti pod kažnjivu odredbu članka 62. stavka 2. ZSPC-a.
Međutim, u tom kontekstu naglašavamo da je odredbom članka 61. stavka 1. ZSPC-a propisano da vozač koji je vozilom ušao u „semaforizirano raskrižje“, može napustiti takvo raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, ali uz jedan uvjet, a to je da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. Ako u takvoj prometnoj situaciji vozač ne propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten, čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna od 30,00 eura/(226,04 kuna) - (članak 61. stavak 2.).
Dakako, valja u konačnici apostrofirati da bi u budućnosti ovakvih prekršaja po logici stvari trebalo biti sve manje, a s obzirom da je u zadnje vrijeme učestalo uređenje prometa na raskrižju kroz izgradnju raskrižja s kružnim tokom prometa.
Željko Kudrić, dipl. iur.
^ 1 »mijenjanje prometne trake« je prelaženje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili bržeg kretanja
^ 2 raskrižje na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima
