Do 31. prosinca 2022. na snazi je bio “stari” Zakon o sportu iz 2006. na temelju kojeg je u Republici Hrvatskoj registrirano ukupno 18 profesionalnih sportskih klubova te ukupno 12 sportskih dioničkih društava. Od 1. siječnja 2023. na snazi je novi Zakon o sportu koji nažalost ne prepoznaje definiciju profesionalnog sportskog kluba, ali je zadržao odredbe o sportskom dioničkom društvu. Iz javno dostupnih evidencija proizlazi da u nepune dvije godine njegove primjene nije osnovano niti jedno novo društvo. Zašto?
1. Uvod
Velika većina sportskih klubova u Republici Hrvatskoj po pravnom obliku je udruga, a vrlo mali broj klubova je pravno ustrojen kao sportsko dioničko društvo. Za ilustraciju, na dan 29. prosinca 2023. u Registru udruga Republike Hrvatske u svim grupama djelatnosti bilo je upisano 49.228 udruga, od čega čak 13.364 udruge djeluju u području sporta.1 Nadalje, iz javno dostupnih podataka iz sudskog registra proizlazi da u Republici Hrvatskoj postoji samo 12 (dvanaest) sportskih dioničkih društava, što znači da je njihov udio u ukupnom broju svih pravnih osoba u sustavu sporta uistinu minimalan, gotovo zanemariv. Bez obzira na sve, hrvatsko sportsko pravo, kroz važeći Zakon o sportu, ustraje u poticanju osnivanja novih sportskih dioničkih društava te preoblikovanju postojećih sportskih klubova iz sportskih udruga u sportska dionička društva. Poseban izazov predstavlja osnivanje novih društava kapitala budući da je interes za njih dosad bio vrlo skroman. Što koči nova ulaganja u sportska dionička društva u Republici Hrvatskoj?
2. Pojam sportsko dioničko društvo
Sportsko dioničko društvo (dalje: s.d.d.) je pravna osoba koja je posebno registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a po pravnom obliku je dioničko društvo. S.d.d. može nastati osnivanjem novog društva ili preoblikovanjem sportskog kluba – udruge za natjecanje u s.d.d. (čl. 92. Zakona o sportu 2). Na sva pitanja koja nisu posebno uređena u ZoS 2022, na s.d.d. u cijelosti se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima 3, kao općeg i temeljnog propisa kojim su regulirana hrvatska trgovačka društva.
3. Iskustva o s.d.d.-u iz prethodnog Zakona o sportu iz 2006.
Zakon o sportu4, donesen je 9. lipnja 2006., a stupio je na snagu 6. srpnja 2006. kada je prestao važiti Zakon o sportu iz 1997.5 Hrvatski zakonodavac, po uzoru na Italiju i Španjolsku, u sustav sportskih natjecanja uvodi s.d.d.-a kao trgovačko društvo. Prema čl. 29. ZoS 2006, s.d.d. može nastati: 1.) osnivanjem novog društva te 2.) preoblikovanjem sportskih klubova – udruga za natjecanje u s.d.d. Preoblikovanje sportskih klubova – udruga za natjecanje u s.d.d. može biti: 1. obvezno i 2. dragovoljno. Temeljni kapital s.d.d.-a iznosi najmanje 500.000,00 kuna.
Izuzetno je važno naglasiti da ZoS 2006 nalaže obvezu preoblikovanja profesionalnih klubova iz nogometa, košarke i rukometa iz udruga za natjecanje u s.d.d., ako oni ispunjavaju i ostale Zakonom propisane uvjete. S druge strane, dragovoljno se mogu preoblikovati i svi ostali sportski klubovi, neovisno o tome radi li se o profesionalnim ili amaterskim športskim klubovima i bez obzira u kojem se sportu natječu. Misija (svrha) i obveznog i dragovoljnog preoblikovanja je kroz navedeni sustav omogućiti otvaranje hrvatskih športskih klubova prema tržištu kapitala, ali i uvesti razvidnije poslovanje u športskim klubovima, što je ujedno i zahtjev krovnih međunarodnih športskih organizacija.6
Zašto je ZoS 2006 kao lex specialis izrijekom propisivao obvezu preoblikovanja sportskog kluba - udruge za natjecanje u s.d.d. kod kojeg je utvrđen jedan od stečajnih razloga (insolventnost/prezaduženost)? Razlog tome treba tražiti u važnosti sportskih djelatnosti za Republiku Hrvatsku. Sportske su djelatnosti, naime djelatnosti od posebnog interesa za hrvatsku državu (čl. 1. st. 2. ZoS 2006), pa je zbog toga uvedena ova iznimka od općih pravila koja su važila za druge pravne osobe sukladno odredbama Stečajnog zakona 7 kao lex generalis propisa.
Pregledom sudskog registra8 proizlazi zaključak da su HNK Hajduk, HNK Cibalia, NK Zadar, NK Osijek, HNK Rijeka, HNK Šibenik i NK Istra 1961 (nogomet), KK Split i KK Zadar (košarka) te RK Podravka (rukomet) proveli postupak obveznog preoblikovanja, a RNK Split postupak dobrovoljnog preoblikovanja iz udruge u s.d.d. Jedini novoosnovani s.d.d. temeljem ZoS 2006, je sportski klub ATLETSKI KLUB SPORTSKE IGRE MLADIH, čiji je jedini osnivač i direktor Z. M. iz Splita s temeljnim kapitalom od 91.000,00 eura. Sportske i gospodarske djelatnosti koje obavlja ovo trgovačko društvo iznimno su profitabilne djelatnosti.9
4. Poticaji i kočnice za ulaganja u ZoS 2022
Prema čl. 30. ZoS 2022 sportski klub je pravna osoba registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sportske pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju pojedinog sporta iz nomenklature sportova, a može biti osnovan kao udruga ili s.d.d.10 Čl. 93. ZoS 2022 regulira da s.d.d. može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom, dok čl. 163. ZTD-a, propisuje da društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez nominalnog iznosa. ZoS 2022 ne propisuje iznos temeljnog kapitala, što znači da je, primjenom čl. 162. ZTD-a, najniži iznos temeljnog kapitala 25.000,00 eura, s tim da nominalni iznos dionice ne može biti manji od jednog eura (čl.163. ZTD-a). Za osnivanje s.d.d. važe odredbe o simultanom i sukcesivnom osnivanju društva iz ZTD-a.
4.1. Poticaji za ulaganja u s.d.d.
Za investitore (poduzetnike) koje žele ulagati velika finacijska sredstva u hrvatski sport, institucionalni okvir mora biti poticajan na način da mu, uz postojanje operativnog rizika omogući ostvarivanje prava na zaradu. Dioničaru s.d.d.-a pripadaju upravljačka i imovinska prava. Upravljačka prava dioničara s.d.d. su: 1.) pravo na sudjelovanje u glavnoj skupštini društva, uključujući i pravo na raspravljanje, 2.) pravo na obaviještenost, 3.) pravo glasa i 4.) pravo na pobijanje odluka glavne skupštine. Imovinska prava dioničara s.d.d.-a su: 1.) pravo na isplatu dividende, 2.) pravo prvenstva pri upisu novih dionica društva, 3.) pravo na isplatu ostatka nakon provedene likvidacije društva ili eventualnog ostatka stečajne mase, te 4.) ostala prava. Od svih imovinskih prava za dioničara je najvažnije pravo na isplatu dividende.
Na pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao s.d.d. ne primjenjuju se odredbe propisa o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje (čl. 32. ZoS 2022) 11. U grupi poticaja za ulaganja u hrvatski sport su također i odredbe o zaprekama za obavljanje poslova u sustavu sporta (čl. 111.-115. ZoS 2022).
4.2. Kočnice za ulaganja u s.d.d.
Prva kočnica je hrvatsko sportsko zakonodavstvo koje, već 20-ak godina uporno ustraje na tome da je s.d.d. apsolutno jedini oblik trgovačkog društva koje djeluje u sustavu sporta u Republici Hrvatskoj. Zašto se sportski klub - udruga za natjecanje ne može, na primjer, preoblikovati u sportsko društvo s ograničenom odgovornošću, kao puno jednostavniji, a time i stimulativniji oblik društva kapitala?
Druga kočnica je upotreba dobiti s.d.d.-a, kojom, uz iznose koji se unose u zakonske rezerve određene općim propisom, postoje i posebne zakonske rezerve u koje se mora unositi dio netodobiti s.d.d.-a (čl. 96. ZoS 2022). U posebne zakonske rezerve s.d.d.-a ili tzv. sportske rezerve moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice neto dobiti koja preostane nakon što se, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje trgovačko društvo, podmire gubitci iz prijašnjih godina te zakonske obveze. Je li dva desetljeća postojanja s.d.d.-a u hrvatskoj legislativi nekom dioničaru u Republici Hrvatskoj, osim eventualno spomenutom M.-u, isplaćena dividenda u sportu?
Treća kočnica je članstvo u s.d.d.-u. Naime, jedna osoba ne može imati dionice u više s.d.d.-a istog sporta u iznosu višem od 1% ukupnog temeljnog kapitala u bilo kojem od tih s.d.d.-a (čl. 94. st. 1. ZoS 2022). U Konačnom prijedlogu zakona o sportu nije obrazloženo kako je predlagatelj zakona došao do praga od 1%, a ne primjerice od 10% ukupnog temeljnog kapitala u bilo kojem s.d.d-u istog sporta?12
Četvrta kočnica je ukidanje odredbi o profesionalnom statusu sportskog kluba koju je uveo ZoS 2006. Umjesto ukidanja trebalo je, prije izglasavanja ZoS 2022 u Hrvatskom saboru, u nadležnom ministarstvu identificirati sve zloupotrebe vezane za praktičnu primjenu odredbi o profesionalnom statusu sportskog kluba te u skladu s time uspostaviti strog, rigorozan sustav nadzora u cilju razvoja profesionalnog sporta u Republici Hrvatskoj.
Peta kočnica je značajno odstupanje od dinamike i rokova u provedbi Nacionalnog programa sporta 2019.-2026. 13, i to baš Općeg cilja 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom sportskom infrastrukturom.
Šesta kočnica je nedonošenje mreže sportskih građevina sukladno potrebama pojedinog sporta ili grupe sportova. Ovo je doista nerazumljivo, s obzirom na to da je još prije 30-ak godina Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportu iz 1995. proveo pretvorbu sportskih građevina.14
Sedma kočnica tiče se porezne reforme. U cilju pomaganja sporta, osobito ekipnog sporta izmijenjen je Zakon o porezu na dohodak 15 i podzakonski akti u dijelu koji se odnosi na neoporezive primitke sportaša. Sukladno tome, Hrvatski sabor može, na primjer, izmijeniti i aktualni Zakon o porezu na dobit 16 na način da više nego sada potiče donacije, pa i sponzorstva kroz dodatne porezne olakšice poduzetnicima koji u hrvatski sport ulažu kapital.
5. Zaključak
Investitoru u hrvatski sport mora se omogućiti zarada odnosno povrat uloženog kapitala u razumnom roku. Jedan od načina motiviranja potencijalnih ulagača svakako su i izmjene sljedećih odredbi o s.d.d.-u i postupku preoblikovanja u ZoS 2022: 1.) s.d.d. je jedini pravni pravni oblik trgovačkog društva u kojem može djelovati sportski klub u Republici Hrvatskoj, 2.) u posebne zakonske rezerve s.d.d.-a moraju se unositi iznosi u visini od najmanje polovice netodobiti, 3.) članstvo u s.d.d.-u.
Trebalo bi, pored postojećeg s.d.d.-a uvesti s.d.o.o. kao novi pravni oblik u kojem može djelovati sportski klub, razmisliti o visini sportske rezerve ili čak o njenom postojanju te modificirati odredbe o članstvu u s.d.d.-u (ukinuti je ili uvesti zabranu kontrole više društava u istom sportu). Time se niti na koji način neće dovesti u pitanje transparentan način rada sportskih klubova, ali će se privući nova ulaganja. Ponavljamo, radi se o ulaganjima u klubove registrirane u Republici Hrvatskoj.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 Vlada Republike Hrvatske, Ured za udruge, Godišnji plan rada Ureda za udruge za 2024. godinu. Dostupno na: https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Godi%C5%A1nji%20plan%20rada%20Ureda%20za%20udruge%20za%202024..pdf.
^ 2 “Narodne novine“, br. 141/22. Ovaj je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2023. Dalje: ZoS 2022.
^ 3 “Narodne novine”, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/2.2, 18/23. Dalje: ZTD.
^ 4 “Narodne novine”, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16., 98/19., 47/20., 77/20., dalje: ZoS 2006.
^ 5 “Narodne novine”, br. 111/97., 13/98., 24/01.
^ 6 Zakon o športu, Ministarstvo znanonsti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 2007.
^ 7 “Narodne novine”, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12.
^ 8 Sudski registar, dostupno na: https://sudreg.pravosudje.hr
^ 9 Broj zaposlenih prema satima rada u 2023. je 1, što je na istoj razini kao i prethodne godine. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su €1,09 mil., što je povećanje od 408,49% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. poslovni subjekt ostvario je neto dobit od € 426.756, što je povećanje od 581,82% u odnosu na prethodnu godinu. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2023. godini iznosi € 515.832, a u području djelatnosti € 331,00 mil. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi € 524.226, a u području djelatnosti € 428,51 mil. V. Fina. Dostupno na: https://infobiz.fina.hr/tvrtka/ak-sportske-igre-mladih-s-d-d/OIB-57648163814.
^ 10 “Narodne novine”, br.141/22. Ovaj je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2023.
^ 11 Vidi Zakon o preuzimanju dioničkih društava, „Narodne novine“, br. 109/07., 36/09., 108/12., 90/13., 99/13., 148/13.
^ 12 Hrvatski sabor. Dostupno na: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-07-19/182044/PZ_398.pdf
^ 13 Nacionalni program sporta 2019.-2026. objavljen je u Narodnim novinama, br. 69/19. Isti predstavlja strategiju razvoja sporta koja sadrži 6 općih i 19 posebnih ciljeva koji uključuju 63 mjere i 148 aktivnosti koje će u osmogodišnjem razdoblju omogućiti smanjivanje nedostataka u hrvatskom sportu te iskorištavanje pruženih prilika. Prema istom, država mora osigurati preduvjete za razvoj sporta, te na nacionalnoj razini ujednačiti izdvajanja za sport iz državnog proračuna Republike Hrvatske s usporedivim zemljama članicama Europske unije.
^ 14 “Narodne novine“, br. 77/95.
^ 15 “Narodne novine“, br. 115/16., 16/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23.
^ 16 “Narodne novine“, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22.
