Ususret lokalnim izborima 2025. godine

Ustav Republike Hrvatske¹ jamči pravo na lokalnu samoupravu i područnu (regionalnu) samoupravu, a izbori se provode na temelju neposrednog i općeg biračkog prava.

U svjetlu predstojećih lokalnih izbora, svakodnevno smo svjedoci predstavljanja kandidata koji će biti nositelji izbornih lista za lokalne izbore u svibnju mjesecu ove godine.

1. Biračko pravo

1.1. Aktivno biračko pravo

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na dan provedbe izbora koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela provode izbori.

Članove predstavničkih tijela jedinica imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici nacionalnih manjina koje imaju pravo na zamjenike te imaju prebivalište u jedinici u kojoj se biraju. Navedeno se odnosi i na izbor zamjenika općinskog načelnika iz reda hrvatskog naroda u jedinici u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.

1.2. Pasivno biračko pravo

Pravo biti biran za člana predstavničkog tijela jedinice i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike ima hrvatski državljanin s navršenih 18 godina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije predstavničko, odnosno izvršno tijelo se provode izbori.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran i državljanin druge države članice Europske unije, u skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. Navedeno se odnosi i na izbor zamjenika općinskog načelnika iz reda hrvatskog naroda u jedinici u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.

2. Raspisivanje izbora

2.1. Redovni izbori

Prema odredbi članka 7. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima² (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana održavaju treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine.

Isto tako, općinski načelnici, gradonačelnici i župani koji imaju zamjenike biraju se, također, zajedno i istovremeno s njima  u jedinicama lokalne i područne(regionalne) samouprave, ako je tako propisano odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi³ (u daljnjem tekstu: ZoLP(R)S).

Posebnom odlukom Vlada Republike Hrvatske određuje točan dan provedbe lokalnih izbora za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike i od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.

2.2. Prijevremeni izbori

Prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana raspisuju su u slučajevima kada je to propisano ZoLP(R)S-om, a održavaju se u roku od 90 dana od dana prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica kojima je mandat prestao zbog raspuštanja također se moraju održati u roku od 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog tijela.

Međutim, u slučaju nastupanja posebnih okolnosti, zakonodavac je propisao iznimku, koja podrazumijeva događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti.

3. Kandidiranje

Odredbom članka 9. Zakona propisano je da je kandidiranje postupak predlaganja kandidacijskih lista i kandidata od strane ovlaštenih predlagatelja koji mogu biti jedna politička stanka te dvije ili više političkih stranaka i birači. Predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova, sukladno posebnom zakonu.

Birači predlažu kandidata grupe birača, a podnositelji kandidature kandidata grupe birača su prva tri po redu potpisnika kandidature. Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidature.

3.1. Broj potpisa potreban za kandidiranje članova predstavničkih tijela

Odredbom članka 11. Zakona propisan je potreban broj potpisa kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača pa su za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela dužni prikupiti najmanje:

• 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika
• 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500 stanovnika
• 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika
• 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika
• 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000 stanovnika
• 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do 10.000 stanovnika
• 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do 20.000 stanovnika
• 400 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000, do 35.000 stanovnika
• 600 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000, do 60.000 stanovnika
• 800 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000, do 100.000 stanovnika
• 1,000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do 200.000 stanovnika
• 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do 300.000 stanovnika
• 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika
• 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.

Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatura prijedloga grupe birača za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika potrebno je prikupiti najmanje:

• 35 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika
• 50 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500 stanovnika
• 80 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika
• 100 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika
• 150 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000 stanovnika
• 250 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do 10.000 stanovnika
• 450 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do 20.000 stanovnika
• 600 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000, do 35.000 stanovnika
• 900 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000, do 60.000 stanovnika
• 1.200 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000, do 100.000 stanovnika
• 1.500 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do 200.000 stanovnika
• 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do 300.000 stanovnika
• 3.200 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika
• 5.000 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.

Na temelju prethodno dostavljenih podataka od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, tijelo za provedbu izboru na državnoj razini, Državno izborno povjerenstvo, objavit će na svojim mrežnim stranicama podatke o potrebnom broju potpisa birača.

3.3. Zabrana kandidiranja

Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj U-VII-2672/2013 od 24. svibnja 2013. ističe da za izborne postupke vrijedi načelo po kojemu su ti postupci strogo formalni pa stoga i pravna zaštita u tim postupcima podliježe strogim formalnim pravilima.

Također, odredbom članka 22. stavka 3. Zakona propisano je da će pri utvrđivanju pravovaljanih kandidacijskih lista, odnosno kandidatura nadležno izborno povjerenstvo postupiti u korist zaštite postupka kandidiranja, odnosno prava predlaganja kandidacijskih lista i kandidatura.

Člankom 13. Zakona propisana je zabrana kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika onih birača koji su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.

Međutim, navedena odredba ne odnosi se na osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja na kaznu zatvora ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.

3.4. Zabrana višestrukog kandidiranja

Nadalje, Zakonom je zabranjeno višestruko kandidiranje istovremeno za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana, a zabrana se odnosi i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

4. Zaštita izbornog prava

4.1. Rok za podnošenje prigovora/žalbe i ovlaštenje za podnošenje prigovora/žalbe zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja

Prema članku 127. Zakona ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske koji rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se provode izbori. U postupku kandidiranja ili u postupku izbora za izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prigovor mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se provode izbori.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine, Gradske skupštine Grada Zagreba, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.

5. Izborna promidžba

Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe, a koje se odnose na vlastito javno predstavljanje te javno predstavljanje i obrazlaganje vlastitih izbornih programa u svrhu uvjeravanja birača da glasuju za njih.

5.1. Subjekti nadzora financiranja izborne promidžbe

Subjekti nadzora financiranja izborne promidžbe su političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka koje su zajednički predložile kandidacijsku listu i nositelji kandidacijskih lista grupe birača (dalje: nositelji lista grupe birača).

Izborni sudionici na izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su financiranje izborne promidžbe voditi u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma⁴ (dalje u tekstu: Zakon o financiranju).

Tijelo nadležno za provedbu nadzora financiranja i pravilnosti izborne promidžbe na izborima članova predstavničkih tijela jedinica samouprave je Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (dalje u tekstu : Državno izborno povjerenstvo). Nadzor financiranja izborne promidžbe Državno izborno povjerenstvo obavlja u suradnji s nadležnim izbornim povjerenstvima.

Državno izborno povjerenstvo nadzire poštivanje odredbi Zakona o financiranju koje se odnose na izbornu promidžbu, financijske račune koji se odnose na financiranje izborne promidžbe, prikupljanje donacija i troškove izborne promidžbe, izvještavanje o financiranju izborne promidžbe te ostale aktivnosti vezane uz financiranje izborne promidžbe političkih stranaka odnosno lista grupe birača.

5.2. Trajanje izborne promidžbe

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

5.3. Izvori sredstava za financiranje izborne promidžbe

Političke stranke i liste grupe birača mogu financirati izbornu promidžbu iz: vlastitih sredstava i donacija.

6. Tijela za provedbu izbora

6.1. Vrste izbornih tijela

Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

Državno izborno povjerenstvo je stalno i neovisno tijelo čiji se sastav i način izbora uređuje posebnim zakonom, Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske ⁵. 

Ista izborna tijela provode redovne i prijevremene izbore.

Gradska i općinska izborna povjerenstva mogu se imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gradova i općina, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva.

6.2. Sastav izbornih povjerenstava

Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva imaju stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav izbornog povjerenstva čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana (u daljnjem tekstu: članovi stalnog sastava).

Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a određuju se u roku od 8 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

7. Birački odbori

Birački odbor izravno provodi glasovanje na biračkom mjestu te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja.

U vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu moraju biti stalno prisutni predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik te najmanje četiri člana biračkog odbora.

Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet birača identifikacijskom ispravom i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za dotično biračko mjesto.

8. Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem na biračkim mjestima na području općine, grada i Grada Zagreba. Glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću, tako što se glasački listić popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

8.1. Pravo pripadnika nacionalnih manjina na  zastupljenost

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina⁶ i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu osigurava se pripadnicima nacionalnih manjina u jedinicama u kojima ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu.

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zakonom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela. Izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu.

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.

Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se neposredno na izborima tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici manjina koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici.

Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina izabran je kandidat koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glasovali.



Tatjana Martinović, dipl. iur., savjetnica ministrice MZOZT