Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci na snagu je stupilo više izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak. Prije svega, povećani su neoporezivi iznosi određenih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima te je uveden i novi način određivanja neoporezivog iznosa namijenjenog za prehranu radnika. Uz to, usklađeni su iznosi izraženi u kunama iznosima u euru te su odredbe Pravilnika usklađene sa zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Autor u članku donosi pregled novih (povećanih) iznosa neoporezivih primitaka koje poslodavci najčešće isplaćuju svojim radnicima, izraženih u novoj valuti euro, uz osvrt na ograničenja i druge specifičnosti kod njihove isplate.
Uz isplatu redovite ugovorene plaće, poslodavci imaju mogućnost dodatnog nagrađivanja radnika kroz isplatu neoporezivih nagrada, naknada, potpora i primitaka – do iznosa koji su propisani čl. 7. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/2017., 128/2017., 106/2018., 1/2019., 80/2019., 1/2020., 74/2020., 138/2020., 1/2021., 102/2022., 112/2022., 156/2022., 1/2023., 3/2023.; u nastavku teksta: Pravilnik).
Naglašavamo da porezni propis ne propisuje pravo radnika na primitke propisane navedenim Pravilnikom, već isključivo propisuje vrste i maksimalne neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke. Naime, bitno je napomenuti kako materijalna prava radnika (poput npr. božićnice, uskrsnice ili dr. nagrade) nisu regulirana Zakonom o radu, već se ta prava mogu urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, radnik onda nema pravo na neoporezivi primitak temeljem Zakona o radu. Međutim, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije propisano to pravo, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima te u kojem iznosu isplatiti neoporezivi primitak i o tome sastaviti interni akt - Odluku o isplati.
Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak, prireza i obveznih doprinosa.
Što se mijenja izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak?
U "Narodnim novinama", broj 112/22. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Odredbe izmijenjenog Pravilnika koje se odnose na povećanje određenih neoporezivih iznosa primitaka stupile su na snagu 1. listopada 2022. godine. S prvim danom 2023. godine, odnosno stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 156/22.) riječi i iznosi izraženi u kunama zamijenjeni su riječima i iznosima u eurima. Nastavno na navedeno poslodavci mogu svojim radnicima, između ostalog, neoporezivo isplatiti:
- prigodnu nagradu u iznosu do 663,62 eura godišnje (do 5.000,00 kn godišnje),
- otpremninu prilikom odlaska u mirovinu do 1.327,24 eura (do 10.000,00 kn),
- dar djetetu do 15 godina starosti do 132,73 eura godišnje (do 1.000,00 kn godišnje),
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 0,40 eura po prijeđenom kilometru (do 3,00 kn po prijeđenom kilometru),
- novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika do 995,43 eura godišnje (do 7.500,00 kn godišnje),
- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane do 796,44 eura godišnje (do 6.000,00 kn godišnje),
- dar u naravi do 132,73 eura godišnje (do 1.000,00 kn godišnje),
- iznos troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 eura godišnje (do 12.000,00 kuna godišnje).
S obzirom na prilagodbu zakonskih i podzakonskih propisa uvođenju eura, u "Narodnim novinama", broj 156 od 30. prosinca 2022. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., a kojim su riječi i iznosi izraženi u kunama zamijenjeni riječima i iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te su izmijenjeni obrasci: JOPPD, INO-DOH, DOH, DOH – Z, EPOM, Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, Obrazac DI, KPI, KPR, P-PPI, TO, ZPP- DOH i Obrazac ST.
Uz to, povećan je i prilagođen neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata na školovanju za rad putem učeničkih i studentskih udruga s 15.000,00 kuna na 3.185,38 eura godišnje (što iznosi 24.000,00 kuna), odnosno ukupno povećanje od 1.194,54 eura.
U "Narodnim novinama" broj 1/23. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 3. siječnja 2023., a kojim je propisano:
- usklađenje odredbi Pravilnika o porezu na dohodak vezanih za mogućnost isplate svih primitaka na bilo koji račun za plaćanje u banci s posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak (NN 151/22.),
- novi neoporezivi primitak – novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće) budući da je novim odredbama Zakona o radu (NN 151/22.) definiran takav rad, pa je propisana mogućnost neoporezive isplate u iznosu do 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše do 66,37 eura mjesečno, te su sukladno tome izvršene dopune u prilozima Obrazaca JOPPD i INO-DOH.
Specifičnosti i ograničenja kod isplate neoporezivih primitaka
Prigodne nagrade (božićnice, uskrsnice, regres i dr.) koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do iznosa od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kuna godišnje). Do donošenja Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/22) prigodne nagrade bile su neoporezive do iznosa od 3.000,00 kuna, što znači povećanje prigodne nagrade za 66,67%, koje svakako doprinosi radnicima koji su suočeni s visokim rastom cijena prehrambenih proizvoda i energenata.
Kod isplate npr. božićnice treba voditi računa i o iznosima isplata drugih prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor ili uskrsnica) tijekom 2023. godine do propisanog neoporezivog iznosa od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kuna godišnje).
Ako se isplaćuje božićnica i njezin iznos sumarno s drugim prigodnim nagradama (npr. uskrsnicom) ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kuna godišnje) u jednoj kalendarskoj godini, to se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. No važno je naglasiti, ako primici po osnovi prigodnih nagrada prelaze maksimalni neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kuna godišnje), smatrat će se plaćom te će se i oporezivati kao plaća sve iznad tog iznosa.
Nadalje, poslodavcima je omogućeno da svoje radnike nagrade za radne rezultate u obliku novčane nagrade ili kao dodatak uz mjesečnu plaću, dodatnu plaću i sl., a da se pritom ta nagrada smatra neoporezivom. Nagrade za radne rezultate mogu se isplatiti odjednom, mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili proizvoljno, sukladno mogućnostima i željama poslodavca. Pritom bi trebalo obratiti pažnju da postoje kriteriji po kojima se radnici nagrađuju te izbjeći opasnost od diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Poslodavci mogu od 1. listopada 2022. godine isplatiti nagrade za radne rezultate do 995,43 eura godišnje (7.500,00 kuna godišnje) po radniku. To je porast od 50 posto u odnosu na ranije propisani iznos od 5.000,00 kuna.
Odlazak u mirovinu velika je životna promjena koja zahtjeva dosta prilagodbe. Ta prilagodba bila bi lakša kada bi radnici prilikom odlaska u mirovinu dobili otpremnine. Iako Zakon o radu propisuje otpremnine u pojedinim slučajevima, kod odlaska u mirovinu one nisu obavezne. Pravo na otpremninu prilikom regularnog odlaska u mirovinu u Hrvatskoj ne postoji. Ono se pak može urediti na tri mjesta, ali sama obaveza ne postoji. To je sam ugovor o radu, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, koji ovisi o poslodavcu. Ako u tim dokumentima nije navedeno pravo na otpremninu prilikom umirovljenja – neće doći ni do isplate otpremnine.
Donošenje i primjena izvora radnog prava ovisi o vrsti poslodavca, njegovoj veličini i djelatnosti koju obavlja. Primjera radi, ako poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika ugovorom o radu ne utvrdi pravo radnika na otpremninu, a s obzirom na to da to pravo nije uređeno odredbama niti novog Zakona o radu (NN 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje u tekstu ZOR), to znači da takav poslodavac nema obvezu isplatiti otpremninu radniku koji odlazi u mirovinu. No navedeni poslodavac može donijeti i npr. pravilnik o radu, bez obzira što ima manje od 20 zaposlenih, i u istom može propisati pravo na otpremninu radniku koji odlazi u mirovinu, kao i druga prava.
Ukoliko bi se radilo o poslodavcu koji zapošljava najmanje 20 radnika, po odredbi čl. 26. ZOR-a, tada on mora donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće i druga pitanja važna za radnike tog poslodavca (npr. isplatu otpremnine), ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. S druge strane, poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor (KU) ne smije radniku obračunati i isplatiti otpremninu u iznosu manjem od iznosa određenoga tim ugovorom.
Dakle, porezni propisi ne utvrđuju pravo na isplatu otpremnine radi odlaska u mirovinu, već određuju samo uvjete pod kojima se iznos otpremnine može isplatiti neoporezivo. Znači, bez obračunavanja poreza na dohodak te prireza (ako je propisan) poslodavac može isplatiti otpremninu prilikom odlaska radnika u mirovinu u visini do 1.327,24 eura (do 10.000,00 kn).
Nadalje, kako bi isplata dara djetetu za poslodavca bila neoporeziva, moraju biti ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da se radi o djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti). Drugi uvjet je da isplata u novcu (ili u naravi) iznosi do 132,73 eura godišnje (do 1.000 kuna godišnje). Do izmjena Pravilnika, prag je bio 600 kuna, što također predstavlja značajno povećanje.
Osim što je moguće neoporezivo darivati djecu radnika, a sukladno ranije pojašnjenim uvjetima, poslodavci mogu rad i rezultate svojih zaposlenika dodatno nagraditi kroz darove u naravi svojim radnicima. Iako se dar u naravi može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, ipak je nekako najčešći slučaj darivanja za vrijeme božićnih blagdana. Radnicima se u naravi, odnosno u dobrima i uslugama, mogu neoporezivo dati darovi do 132,73 eura (do 1.000 kuna) pojedinačne vrijednosti.
Dar u naravi do 132,73 eura (1.000,00 kuna) (s pdv-om) poslodavac može radniku dodijeliti isključivo u naravi dobra ili usluge. Iz tih razloga u praksi se pojavljuju različiti oblici darivanja, kao na primjer:
− poslodavac dar izuzima iz vlastite prodavaonice ili sa zaliha gotovih proizvoda,
− poslodavac samostalno kupuje dar i daruje ga djelatniku,
− poslodavac sklapa ugovor sa prodavaonicom u kojoj djelatnik ima pravo samostalno izabrati dar do vrijednosti određene ugovorom.
Ako je tržišna vrijednost dara veća od 132,73 eura (1.000,00 kuna), smatra se da razlika do stvarne vrijednosti predstavlja za djelatnika plaću u naravi na koju je poslodavac obvezan obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze.
U nastavku ćemo se kratko dotaknuti i službenih putovanja, odnosno iznosa dnevnica. Temeljem Pravilnika o porezu na dohodak, dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara.
Izdaci (nadoknade) za službena putovanja, obračunavaju se i priznaju na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putom nalogu. Pod vjerodostojnom se ispravom smatraju računi, obračuni, odluke, potvrde o cijeni karte i drugo.
Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno mogu se radnicima neoporezivo isplatiti u svoti od 26,55 eura odnosno 200,00 kuna (puna dnevnica), dok se dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno neoporezivo mogu isplatiti u svoti od 13,28 eura odnosno 100,00 kuna (pola dnevnice).
Ako je na službenom putovanju na teret poslodavca osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom.
Dakle, prema Pravilniku o porezu na dohodak, razlikujemo vrste neoporezivih primitaka s pripadajućim maksimalnim iznosima za isplatu. Prethodno smo obuhvatili one primitke za koje se, u praksi, poslodavci najčešće odlučuju isplaćivati. Naravno, postoji i čitav niz drugih neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplaćivati svojim radnicima, kao npr. jubilarne nagrade, stipendije, naknade za obrazovanje, zdravstvo i ostalo.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak
U "Narodnim novinama", broj 151/22. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a čije su odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2023. Ovim izmjenama provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura te se nastavlja s poreznim rasterećenjem vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu.
Naime, pod utjecajem kretanja na tržištu rada povećala se i cijena rada, povećan je iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj, pa shodno tome i minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu zbog čega je potrebna i prilagodba iznosa primitaka koje uzdržavani član može ostvariti na godišnjoj razini. Navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kuna (3.185,38 eura). Shodno tome, izvršila se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna (3.185,38 eura).
Nadalje, kako bi se administrativno rasteretilo porezne obveznike (uključujući i poduzetnike) koji ostvaruju više izvora dohodaka za koje sukladno Zakonu postoji obveza isplate istih na različite račune (tekući i žiroračun) te pojednostavio način isplate primitaka s ciljem smanjenja dodatnih troškova, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak propisano je da se isplata primitaka za koje postoji obveza isplate na račun može izvršiti na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke te će shodno tome isplata istih biti moguća na bilo koji račun za plaćanje, neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.
Prema ranije važećem zakonodavnom okviru samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka su se mogle isplaćivati na tekući račun, a ostali primici su se morali isplaćivati na žiro račun. Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike, stjecatelje i isplatitelje primitka.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Izvori:
