Podliježe li spis predmeta pravilima načela javnosti?

U glavi XII. ZKP-a u odjeljku 4. regulirano je pravo na uvid u spis. Članak 183. ZKP-a propisuje: „Pravo na uvid u spis obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa predmeta u skladu sa ZKP-om i državnoodvjetničkog spisa u skladu s posebnim zakonom. Pravo na uvid u spis obuhvaća i razgledavanje predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u postupku. Pravo uvida u spis u kojem je postupanje tajno, nejavno ili je isključena javnost dopušteno je u skladu sa ZKP-om samo osobama koje mogu sudjelovati u tom postupku. Podaci o djetetu koje sudjeluje u postupku predstavljaju tajnu, kao i podaci koji su takvima proglašeni prema posebnom zakonu. Uvid u podatke koji su tajni odobrava se u skladu s odredbama ZKP-a i posebnog zakona. Ako postoji bojazan da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izložio ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega (ugroženi svjedok) sudac istrage će na prijedlog državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti na odgovarajući način (prijepisom zapisnika ili službene zabilješke bez podataka o istovjetnosti osobe, njihovim izdvajanjem u posebni omot i slično) zaštititi tajnost podataka tih osoba koji su u spisu. Osoba kojoj je dopušten uvid u spis tijekom izvida, istraživanja te istrage i rasprave koje su određene tajnom upozorit će se da je dužna čuvati kao tajnu podatke koje je saznala kao i podatke iz stavka 3. ovog članka, te da je odavanje tajne kazneno djelo. To će se zabilježiti u spisu koji se razgledava, uz potpis osobe koja je upozorena. Osoba kojoj je dopušten uvid u spis tijekom prethodnog postupka upozorit će se da je neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka s ciljem da ih se učini dostupnim javnosti kazneno djelo. Uvid u spis dopušta i omogućuje tijelo koje vodi postupak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, a kad je postupak završen, uvid u spis dopušta predsjednik suda ili službena osoba koju on odredi. Svakome, u čijemu je to opravdanom interesu, može se dopustiti uvid u spis u skladu sa zakonom.“

ZKP jamči pravo na uvid u spis predmeta svima koji imaju opravdani interes, a procjena opravdanosti interesa vrši tijelo koje vodi postupak. Odluka o odobravanju uvida ne znači odobrenje za javno objavljivanje spisa. Okrivljenik, njegov branitelj, žrtva, oštećenik te njihov opunomoćenik imaju pravo na uvid u spis, ali to pravo stječu u različitim trenucima, ovisno o fazi postupka. Primjerice, okrivljenik i branitelj stječu pravo na uvid nakon što je okrivljenik ispitan ili nakon donošenja određenih odluka poput rješenja o provođenju istrage. ZKP također predviđa ograničenja uvida u spis, primjerice, ako bi uvid mogao ugroziti istragu ili život i imovinu. Okrivljeniku se može uskratiti uvid u spis najdulje 30 dana, a u tom slučaju može podnijeti žalbu. Sudac istrage odlučuje o žalbi. ZKP osigurava usklađenost s praksom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), prepoznajući pravo na uvid u spis kao ključni element prava na obranu, ali u nekim situacijama ograničeno zbog interesa istrage ili zaštite osoba.

S druge strane, načelo javnosti implementirano je u naše zakonodavstvo kao jedno od ključnih postulata kaznenog postupka. To načelo normirano je u ZKP-u u skladu s člankom 119. Ustava Republike Hrvatske, člankom 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Iznimke od ovog načela su jasno definirane zakonom, a odluku o isključenju javnosti donosi sudsko vijeće na temelju specifičnih okolnosti vezanih uz sudionike u postupku, kazneno djelo ili vrste dokaza koji se moraju izvesti.

ZKP u članku 387. predviđa opće načelo javnosti, koje omogućava prisutnost svih zainteresiranih osoba u sudskom postupku, uz uvjet da su punoljetne. Iznimke od ovog pravila jasno su navedene u članku 388. ZKP-a, a temelje se na zaštiti osoba mlađih od osamnaest godina, zahtjev žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode i žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka, zaštiti  sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, čuvanju tajni koje bi štetile javnoj raspravi, održavanju javnog reda i mira, zaštiti privatnosti sudionika u postupku (posebice okrivljenika, oštećenika i maloljetnika). Također, ZKP omogućava žalbu na odluku o isključenju javnosti, što predstavlja kontrolu zakonitosti sudske odluke od strane suda drugog stupnja. Odluka o isključenju javnosti ne utječe na zakonitost provođenja kaznenog postupka, jer je zaštita načela efikasnosti postupka također bitna.

U skladu s člankom 456. stavkom 2. i 4. ZKP-a, proglašenje presude uvijek mora biti javno, ali s obzirom na okolnosti koje su dovele do isključenja javnosti s glavne rasprave, vijeće može odlučiti hoće li i koliko isključiti javnost prilikom objave razloga presude. Iako se presuda mora objaviti javnosti, ZKP ne predviđa nikakvu tajnost obrazloženja presude. Zaštita privatnosti sudionika postupka mora se pomiriti s javnim pravom na informacije. Ovdje nastaju brojna pitanja, kao što su granice između prava na informiranje i potrebe zaštite privatnosti žrtava ili okrivljenika. Bitne povrede odredba ZKP-a vezane uz isključenje javnosti mogu dovesti do značajnih posljedica, kao što je žalba na zakonitost postupka.

U kontekstu medija, ZKP daje pravo novinarima i predstavnicima medija da budu nazočni glavnoj raspravi, no samo pod uvjetom da se ponašaju u skladu s pravilima suda, a zabranjena je uporaba tehničkih uređaja za snimanje bez dopuštenja. Predsjednici županijskih sudova mogu odobriti snimanje fotografija, dok predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske daje dozvole za televizijsko i drugo snimanje. Međutim, sudsko vijeće može u određenim okolnostima odlučiti da se određeni dijelovi rasprave ne snimaju. Zanimljivo je da su zahtjevi za snimanje najčešće dolazili u postupcima vezanim uz ratne zločine, dok je najviše odbijenih zahtjeva bilo za postupke pred općinskim sudovima, kao što su kaznena djela prijevare, zloupotrebe vlasti i ugrožavanja sigurnosti. Međutim, s obzirom na planiranu modernizaciju pravosudnog sustava i uvođenje obveznog audio snimanja, moguće je da će se ova dinamika promijeniti, a snimanje rasprava postati uobičajenije i u drugim vrstama kaznenih postupaka.

U Hrvatskoj je uspostavljen sustav za objavu anonimiziranih sudskih odluka putem interneta, čime se povećava transparentnost i dostupnost pravnih informacija. Portal "Tražilica odluka sudova Republike Hrvatske" dostupan je od 1. siječnja 2025. godine, omogućujući napredno pretraživanje sudskih odluka uz osiguranje anonimizacije osobnih podataka. Do 1. travnja 2025. na portalu je objavljeno 445.026 odluka, čime se omogućuje bolji uvid u sudsku praksu i doprinosi pravnoj sigurnosti. Ovaj sustav razvijen je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. U vezi s tim donesen je Pravilnik o načinu anonimizacije, objave i pretraživanja anonimiziranih sudskih odluka koji propisuje način na koji će sudske odluke biti objavljivane na internetu uz zaštitu osobnih podataka. On utvrđuje postupak anonimizacije podataka, odnosno uklanjanje osobnih informacija poput imena i adresa sudionika, kako bi se očuvala njihova privatnost. Sudske odluke bit će javne i objavljene putem on-line portala, čime se omogućava pristup javnosti pravnim informacijama i sudskoj praksi. Također, Pravilnik omogućava pretraživanje tih odluka prema različitim kriterijima, dok istovremeno štiti osobne podatke uključene u odluke. Ovim Pravilnikom se osigurava ravnoteža između transparentnosti pravosudnog sustava i zaštite privatnosti, dok objava putem e-Oglasne ploče sudova omogućuje efikasnu dostavu pismena strankama u postupcima.

U cilju daljnjeg unapređenja načela javnosti u sudskim postupcima, članak 24. Zakona o sudovima (“Narodne novine” br. 28/2013.,33/2015.,82/2015.,82/2016.,67/2018.,126/2019.,130/2020.,21/2022.,60/2022.,16/2023.,155/2023. i 36/2024. - dalje u tekstu: ZS) propisuje da svaki sud ima glasnogovornika, kojeg imenuje predsjednik suda iz redova sudaca, sudskih savjetnika ili drugih osoba. Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca kao glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove u njegovoj nadležnosti. Glasnogovornik pruža obavijesti o radu suda u skladu sa zakonima koji uređuju rad sudova i pravo na pristup informacijama. Isto omogućava kontinuiranu povezanost između sudova i medija te predstavljaju korak prema većoj transparentnosti i omogućavanju široj javnosti da bude informirana o pravosudnim postupcima, dok istovremeno štiti osnovna ljudska prava svih sudionika u postupku.

Kao primjer provedbe prava uvida u spis nailazimo u različitim predmetima u sudskoj praksi gdje izdvajam jedan primjer.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: USRH) poslovni broj U-III/8/2017 od 2. veljače 2017., kojom je odbio ustavnu tužbu podnositelja, koji je bio nezadovoljan ishodom kaznenog postupka, smatrajući da su mu povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 29. stavkom 1. Ustava. Ustavnu tužbu podnio je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je preinačio presudu Županijskog suda u Puli u pogledu kazne, povećavši kaznu zatvora za kaznena djela silovanja i krađe na ukupno tri godine i tri mjeseca. U postupku, podnositelj je u ustavnoj tužbi tvrdio da su mu povrijeđena njegova ustavna prava jer mu nije omogućeno da njegov psihijatar, kojeg je angažirao, ima uvid u spis predmeta, čime je, prema njegovom mišljenju, ugroženo njegovo pravo na obranu. Također, podnositelj je istaknuo da je isključenje javnosti s rasprave povrijedilo njegovo pravo na javnu raspravu, smatrajući da pravo na pravično suđenje uključuje i pravo na javnost u postupku. Smatrao je da nije imao adekvatnu mogućnost da pripremi svoju obranu, s obzirom na to da njegov psihijatar nije imao uvid u relevantne dokaze. USRH je ocijenio da postupak pred sudovima nije povrijedio pravo podnositelja na pravično suđenje. Sudovi su pravilno postupali prema zakonodavstvu, a VSRH je u svom obrazloženju jasno naveo razloge zbog kojih nije prihvatio žalbene navode podnositelja. USRH je smatrao da VSRH ima ustavnopravno prihvatljive razloge za odbijanje prijedloga obrane za uvid u spis, jer psihijatar nije bio imenovan vještakom u predmetu, niti je imao opravdani interes za uvid. Što se tiče isključenja javnosti, USRH je zaključio da to nije povrijedilo pravo na pravično suđenje, budući da je sud u obrazloženju naveo razloge za takav postupak, koji su uključivali zaštitu osobnih i obiteljskih prava žrtve i optuženika. USRH je također napomenuo da je pravo na javnu raspravu vezano uz određene iznimke, koje su u ovom slučaju bile opravdane kako bi se osigurala zaštita osjetljivih podataka.

Zaključno, u navedenom slučaju utvrđeno je da osoba koja nije imenovana vještakom, psihijatar, nije imao opravdani interes za uvid u spis, pa je stoga odbijanje zahtjeva za uvidom u spis smatrano prihvatljivim. Takvo odbijanje nije povrijedilo pravo na obranu, budući da je prethodno provedeno vještačenje od strane ovlaštenih vještaka. Ova odluka potvrđuje sudsku praksu prema kojoj pravo na uvid u spis ovisi o postojanju opravdanog interesa, koji se procjenjuje pojedinačno u svakom slučaju.

U vezi svega navedenog, postavlja se pitanje podliježe li spis predmeta pravilima načela javnosti?

Kazneni spis sadrži sve dokumente i materijale vezane uz kazneni postupak. S obzirom na to da je prisutnost na raspravi načelno javna te da svatko može prisustvovati raspravama, spis predmeta koji se nalazi na stolu suca bi također trebao biti javan. No treba se uzeti u obzir da spis ne sadržava samo podatke dobivene s rasprava, on sadrži veliki opseg osobnih podataka okrivljenika, žrtve, izvještaje i zapisnike o istrazi, izjave svjedoka i okrivljenika, dokaze prikupljene tijekom istrage, podatke dobivene provedenim vještačenjem, fotoelaborat mjesta događaja i ostale dokumente koji ne bi trebali biti dostupni javnosti.

Sukladno svemu navedenome, u načelu, spis podliježe pravilima uvida u spis i načelu javnosti, da je javnost, u skladu s određenim uvjetima, imala ili može imati pristup informacijama koje se odnose na postupak. Međutim, postoje određene iznimke koje se temelje na specifičnostima postupka ili zakonskim odredbama koje reguliraju zaštitu osjetljivih podataka ili prava pojedinaca. Prema tome, osoba koja nije stranka u postupku, ili koja nije izravno povezana s predmetom, neće imati pravo na uvid u spis, jer njihovo prisustvo u postupku ili pravni interes nisu dovoljno opravdani. Ova ograničenja za uvid u spis također služe zaštiti prava obrane, jer ako osoba koja je opravdana za uvid u spis može pristupiti svim relevantnim podacima, bit će u mogućnosti bolje pripremiti svoju obranu, čime se omogućava pravično suđenje. No, u isto vrijeme, pravilo o opravdanom interesu osigurava da pravo na uvid u spis ne bude zloupotrijebljeno od strane osoba koje nemaju pravi pravni interes za pristup tim podacima.

Zbog svega navedenoga pristup spisu nije automatski dopušten svima, već samo onima koji imaju opravdani interes, u skladu sa odredbama ZKP-a.

Ana Marija Đurić, univ. mag. iur.