Odustanak od zahtjeva u tijeku roka za žalbu ili drugostupanjskog upravnog postupka (s pregledom upravnosudske prakse)

Institut odustanka od zahtjeva i obustava postupka uređen je člankom 46. Zakona o općem upravnom postupku, koji glasi:  

(1) Tijekom postupka stranka može odustati od zahtjeva u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili u elektroničkim putem.

(2) Ako stranka odustane od zahtjeva, donijet će se rješenje o obustavi postupka.

(3) Rješenje o obustavi postupka donijet će se po službenoj dužnosti i u slučaju kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva.

(4) Postupak će se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka.

(5) Kad se tijekom postupka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka, rješenjem će se obustaviti postupak.

Za razliku od odredbe članka 132. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91. i 103/96.)¹, u odredbama članka 46. Zakona o općem upravnom postupku nema jasnog i preciznog određenja postupanja javnopravnih tijela u slučajevima kada stranka odustane od zahtjeva tijekom roka za podnošenje žalbe, ili ako stranka odustane od svog zahtjeva nakon izjavljene žalbe, a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe, odnosno tijekom drugostupanjskog postupka.

U odnosu na to, pojedina javnopravna tijela smatraju da odredbu članka 46. stavka 2. Zakona općem upravnom postupku treba tumačiti na način kako je to bilo propisano odredbom članka 132. stavka 3. prijašnjeg Zakona o općem upravnom postupku. U skladu s tim, poništavaju rješenje i obustavljaju postupak.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-2732/2023-2 od 29. kolovoza 2024. smatra „da na temelju odredbe članka 46. stavaka 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku nije moguć odustanak stranke od zahtjeva i obustava postupka. Ovo stoga što je obustava postupka zbog odustanka stranke moguće dok je postupak još u tijeku, a što ovdje nije slučaj jer je osporenim rješenjem tuženika, prije nego li je odustanak od zahtjeva podnesen, već meritorno odlučeno o zahtjevu svih podnositelja, pa tako i tužitelja.

Đerđ, Dario, Opći upravni postupak u Republici Hrvatskoj, Inženjerski biro d. d., Zagreb, 2021., stranica 19.,  o tome je naveo: „Budući da Zakon o općem upravnom postupku govori o odustanku od zahtjeva „tijekom postupka“, stranka odustati od zahtjeva može i u prvostupanjskom i u drugostupanjskom upravnom postupku. No odustanak od zahtjeva pred drugostupanjskim tijelom u žalbenom postupku ne smije se poistovjetiti s odustankom od žalbe propisanim Zakonom o općem upravnom postupku (vidi članak 106. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku), jer je sudbina rješenje donesenog u prvostupanjskom postupku u ova dva slučaja vrlo različita. Naime, kad stranka odustane od žalbe, prvostupanjsko rješenje postaje pravomoćno kao da žalba nije ni izjavljena, naravno pod uvjetom da je od žalbe odustao jedini žalitelj. No pri odustajanju stranke od zahtjeva tijekom roka za podnošenje žalbe ili drugostupanjskog postupka, prvostupanjsko rješenje trebalo bi poništiti.“    

Josip Petković
_______________________________________________________________________

¹ Članak 132. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91. i 103/96.) glasi: „Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja, a prije isteka roka za žalbu, zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično riješen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon izjavljene žalbe, a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe, zaključkom o obustavi postupka, poništava se prvostupanjsko rješenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelomično, ako je stranka odustala od svog zahtjeva.“