U bitnome Ustavni sud je, većinom glasova svih sudaca, utvrdio kako se PRH ne može kandidirati na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor sve dok obnaša dužnosti. Osim toga, Ustavni sud je zauzeo stav kako PRH ne može sudjelovati u kampanji bilo koje političke stranke ili nezavisne liste na predstojećim izborima jer je to nespojivo s ustavnim položajem koje PRH ima u Republici Hrvatskoj. Donošenju takvog Upozorenja je prethodila najava PRH-a kako će aktivno sudjelovati na izborima kao kandidat SDP-a u prvoj izbornoj jedinici na konferenciji za medije koju je nekoliko dana ranije održao predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Vrlo brzo nakon te konferencije Zoran Milanović se pojavio i u stranačkim prostorijama SDP-a i svoje novootkrivene političke ambicije pojasnio u kratkom govoru nizu stranačkih dužnosnika dodatno obrazloživši svoje motive. Takva najava, a kakvu još nismo imali u našoj političkoj prošlosti, je potpuno očekivano izazvala veliki interes u hrvatskoj javnosti. Vrlo brzo nakon toga Ustavni sud je reagirao donošenjem gore navedenog Upozorenja. Nakon toga uslijedile su teške uvrede na račun sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Naknadno je Zoran Milanović pojasnio kako ipak neće moći biti kandidat na kandidacijskoj listi SDP-a jer nema namjeru podnijeti ostavku. Pravi motiv takve odluke nisu razlozi koje u javnosti komunicira PRH nego se jednostavno radi o čistoj političkoj računici. Ukoliko podnese ostavku i kandidira se, a koalicija ne uspije ostvariti povoljan izborni rezultat Zoran Milanović bi mogao biti maksimalno opozicijski zastupnik u Hrvatskom saboru, a netko drugi bi postao PRH. To svakako nije opcija koja je njemu prihvatljiva. Upravo zbog toga on je odlučio za svaki slučaj pričekati ishod parlamentarnih izbora iz sigurne predsjedničke fotelje i ukoliko se ostvari povoljan izborni rezultat uskočiti na mjesto premijera.
Ovaj postupak PRH-a je izazvao brzu reakciju Ustavnog suda koji je, a temeljem ovlasti iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, otvorio mogućnost da ukoliko se utvrdi da sudionici izbora postupaju suprotno Ustavu ili zakonu, vrlo jasno zaključio kako može poništiti sve ili pojedine izbore radnje, počevši od kandidacijskog postupa pa nadalje.
Što konkretno može Ustavni sud Republike Hrvatske ukoliko bi Zoran Milanović i/ili SDP postupali suprotno stajalištima koja su iznesena u Upozorenju?
Paleta ovlasti Ustavnog suda u takvoj hipotetskoj situaciji je prilično velika. Ustavni sud može u razdoblju do 17. travnja 2024. kada bi se trebali održati izbori za zastupnike u Hrvatski sabor poništiti bilo koju kandidacijsku listu političke stranke koja bi u svom djelovanju kršila njegovo Upozorenje. Osim toga, Ustavni sud je ovlašten i poništiti Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i Odluku o raspuštanju Hrvatskog sabora to naložiti zastupnicima povratak u saborske klupe. Činjenica da je Hrvatski sabor raspušten ne znači da je zastupnicima prestao teći četverogodišnji mandat. S obzirom na činjenicu da taj četverogodišnji period ističe 22. srpnja 2024. godine aktualni saziv Hrvatskog sabora u slučaju ovakvog raspleta može nastaviti s radom sve do navedenog datuma.
Naravno, nitko razborit ne priželjkuje takav ishod sadašnje situacije, ali Ustavni sud Republike Hrvatske je ključni jamac poštivanja Ustava i ima obvezu osigurati ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Kako će se stvari razvijati u narednom razdoblju do održavanja parlamentarnih izbora 17. travnja 2024. godine je prilično teško prognozirati. Međutim, primarno o sudionicima izbora ovisi i neka buduća reakcija Ustavnog suda. Ukoliko bi se dogodilo da se PRH potpuno ogluši na pravna stajališta koja je u Upozorenju iznio Ustavni sud njihova reakcija će biti neophodna kako bi se osigurala provedba parlamentarnih izbora sukladno ustavnim i zakonskim odredbama.
Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Miroslav Šeparović je na konferenciji za medije održanoj neposredno nakon sjednice Ustavnog suda na kojoj je doneseno navedeno Upozorenje kao krajnju mogućnost otvorio mogućnost da bi Ustavni sud Republike Hrvatske čak mogao poništiti rezultate izbora ne samo u pojedinoj izbornoj jedinici nego u cijelosti. Ovakav scenarij, odnosno rasplet pokrenute procedure održavanja parlamentarnih izbora je apsolutno nepoželjan i na sudionicima izbora je odgovornost za provođenje svih izbornih aktivnosti sukladno Ustavu i zakonu. Republika Hrvatska se nikada prije, pa niti u vrijeme Domovinskog rata, nije dovela u situaciju u kojoj bi Ustavni sud Republike Hrvatske zbog nepoštivanja Ustav i/ili zakona koristio svoje ustavne ovlasti i sasvim sigurno se u takvu situaciju ne bi trebala dovesti niti na parlamentarnim izborima koji će se održati 17. travnja 2024. godine. Odgovornost za buduće događaje je primarno na svim izbornim sudionicima.
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
