Svjetonazor se definira, primjerice, kao opći nazor o svijetu, svjetozrenje koje obuhvaća najviša životna načela. Svjetonazor pretpostavlja kontekst u kojem se na temelju neke slike svijeta odlučuje o bitnim pitanjima značenja i smisla svijeta. Iz svjetonazora se izvode ideali, životna načela, mitovi, religije, političke ideologije, etička, estetska, ekološka uvjerenja i sl.
Takav opći pogled na svijet u našem se javnom, naročito političkom govoru najčešće poima užim nego što on doista jest. U nas se tipičnim svjetonazorskim pitanjima smatraju, primjerice, ona o pobačaju, odnosu prema Drugom svjetskom ratu i poraću, sekularnosti (odnosno društvenom položaju najveće vjerske zajednice), imigraciji, školskoj nastavi povijesti, posvajanju djece od strane istospolnih parova, odnosu prema najvećoj nacionalnoj manjini i njezinoj (navodno) matičnoj državi, (ne)priznavanju pojedinih sastavnica hrvatskog identiteta. Kod dijela građana pritom je riječ o iskrenim osobnim uvjerenjima, kod nekih ipak primarno o „svjetonazorskim markerima“ kojima se dokazuju određene vrste pripadnosti i identiteta (bez obzira na stvarne osobne prakse).
Međutim, svjetonazor, uključujući njegov uži dio koji se tiče političke orijentacije, obuhvaća i niz drugih tema. Tipična svjetonazorska pitanja, koja nisu ponajprije tehnička, a imaju više mogućih „stručnih“ odgovora, jesu, primjerice, i:
- treba li više oporezovati rad ili imovinu
- treba li naglasak u demografskim mjerama biti na većoj dostupnosti dječjih vrtića ili na poticanju majki da duže ostanu s djecom
- treba li povisiti dob za odlazak u starosnu mirovinu
- kakva i kolika treba biti uloga države u gospodarstvu
- unapređuje li fleksibilnije uređenje radnih odnosa poslovnu aktivnost i gospodarski prosperitet zajednice
- treba li i u kojoj mjeri javni sektor sudjelovati u osiguranju stanovanja za građane, ili je to ipak isključivo osobno odnosno obiteljsko pitanje
- treba li omogućiti dodatni rok za legalizaciju nezakonito izgrađenih objekata
- u kojoj mjeri financiranje zdravstvenih usluga treba ići na teret građana
- je li postojeća razina veteranskih prava zadovoljavajuća, preniska ili previsoka
- trebamo li više bolnica sa što više odjela ili manji broj bolnica uz veću specijalizaciju i koncentraciju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga
- je li određeni stupanj izbjegavanja poreza samorazumljiv
- je li uloga države da svoje građane kroz život vodi za ruku ili da se ograniči na prikladnu regulaciju i zaštitu najranjivijih
- koliku samoupravu treba omogućiti lokalnim i regionalnim jedinicama, trebaju li sve vrste prava i obveza građana i pravnih osoba te javnih usluga na cijelom državnom teritoriju biti uređena jednako
- je li prihvatljivo pomagati bliskim osobama i firmama pri obavljanju javnih dužnosti
- je li nam dovoljno da smo destinacija, ili želimo biti i država
- je li važnija estetika stambenih zgrada ili omogućavanje svim stanarima, neovisno o poziciji stana, da putem klimatizacije štite svoje zdravlje
- prijeti li mogućnost brze i dobre zarade od turizma motivaciji mladih za visoko obrazovanje i za popunu profesija potrebnih za funkcioniranje privatnog i javnog sektora
- treba li država / javni sektor poticati dostupnost širokopojasnog interneta
- osigurava li se sigurnost u školama ponajprije mjerama fizičke zaštite
- kakvi trebaju biti odnosi roditelja sa školom koju pohađaju njihova djeca
- da li i koliko privatnog rada treba omogućiti liječnicima zaposlenima u javnim ustanovama
- koliki stupanj europskih integracija je poželjan (za državljane Hrvatske i za ostale građane Europske unije)
- koliko strogi trebaju biti propisi na području sigurnosti prometa na cestama
- u kojem omjeru javnim sredstvima treba financirati tzv. tradicionalnu odnosno tzv. alternativnu kulturu
- treba li ograničiti broj radnji u pojedinom sudskom postupku za koje odvjetniku može pripasti nagrada
- treba li nam obvezni vojni rok, koristi li vojska u čeličenju mladićâ (možebitno i djevojaka)
- je li prikladno financiranje medija javnim novcem čija raspodjela ovisi o političkoj diskreciji (plaćeni oglasi, tematske konferencije i sl.)
- farmerstvo putem okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda ili putem obiteljskih gospodarstava
- treba li ograničiti sveučilišnu autonomiju kada u sveučilištima buknu skandali
- jesu li tzv. STEM znanstvena područja važnija od onih ostalih
- treba li država / javni sektor financirati sportske objekte u dominantno komercijaliziranim sportovima
- treba li naglasak prometne politike biti na cestama ili na željeznici
- treba li dopustiti tzv. privatne plaže, itd.
Uh, koliko natuknica, a moglo bi ih biti još. Primarno je riječ o domeni politologije i sociologije, ali nije ni posve izvan pravničkog pogleda. Proglašavanje svjetonazorskih, ili u najmanju ruku političkih tema stručnima i tehničkima, kao i problematiziranje razlika u stajalištima (i interesima) građana, može gušiti Ustavom zajamčeni pluralizam. Zbiljska, pak, primjena svakog od spomenutih (i nespomenutih) pristupa pri formuliranju i provedbi javnih politika ima i nezaobilaznu pravnu (pravničku) komponentu.
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
