Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora je 14. lipnja 2024. godine objavio javni poziv za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima je, ex constitutione, osmogodišnji mandat produžen sve do 7. prosinca. Razlog za produženje mandata je činjenica da Hrvatski sabor nije izabrao suce Ustavnog suda iako je o isteku osmogodišnjeg mandata bio pravodobno obaviješten punih šest mjeseci prije toga isteka, odnosno početkom prosinca prošle godine. U razloge zbog kojih se postupak izbora nije pokrenuo ranije u ovom trenutku je vrlo teško ući, a oko njih je potpuno suvišno iznositi bilo kakve pretpostavke. S obzirom na činjenicu da je u tijeku ustavna stanka u radu Hrvatskog sabora koja traje sve do 15. rujna izgledno je da bi se postupak izbora mogao nastaviti ove jeseni. Na ranije navedeni javni poziv se javio relativno velik broj kandidata – ukupno 66. U međuvremenu je jedan kandidat povukao kandidaturu pa trenutno imamo 65 kandidata. Smatramo bitno odgovoriti na jedno hipotetsko pitanje – što će se dogoditi ako Hrvatski sabor do 7. prosinca 2024. godine ne izabere suce Ustavnog suda?
To bi značilo da u toj situaciji Ustavni sud ostaje na samo tri suca kojima nije istekao mandat niti šestomjesečno produženje. U takvim okolnostima Ustavni sud ne bi mogao ispunjavati svoje ustavne nadležnosti jer se na sjednici koju čine svih trinaest sudaca odlučuje većinom glasova, odnosno minimalno sedam. Takva bi situacija bila presedanska jer se to nikada ranije nije dogodilo. Međutim, sudeći prema izjavama nekih zastupnika u Hrvatskom saboru ne bi trebalo posve isključiti takvu mogućnost. Naime, već nekoliko dana u pojedinim medijima se problematizira jedna konkretna kandidatura koju navodno nisu spremni podržati oporbeni zastupnici. Ovdje je važno naglasiti činjenicu kako se suce Ustavnog suda Republike Hrvatske bira dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Posljedično to znači da je za izbor potreban širi politički konsenzus vladajućih i jednog dijela opozicije. Odredba iz članka 126. Ustava Republike Hrvatske o produljenju mandata ˝iznimno najdulje do šest mjeseci˝ gramatički gledano ne ostavlja previše prostora za tumačenje da je moguće i duže produljenje.
Međutim, postavlja se pitanje što bi bila alternativa ako se dogodi presedanska situacija da izostane politički konsenzus i Hrvatski sabor ne ispuni svoju ustavnu obvezu. Ako je alternativa upitna ustavnost izbora za Predsjednika Republike Hrvatske ili ostvarivanje svih drugih nadležnosti Ustavnog suda onda je potrebno šire tumačenje prema kojem nije ustavnopravno prihvatljiva situacija u kojoj jedno državno tijelo, a to je ovdje Hrvatski sabor, može bez ikakvih posljedica blokirati rad drugog državnog tijela. Ustavnopravno jedini prihvatljiv način za prestanak rada Ustavnog suda bi bila promjena Ustava Republike Hrvatske kojom bi se njegove nadležnosti delegirale nekom drugom tijelu. Sve izvan toga je ustavnopravno upitno i predstavlja izravan udar na ustavnopravni poredak.
Upravo zbog toga skloni smo tumačenju da, a nadamo se da do takve situacije ipak neće doći, Ustavni sud ima pravo zaštiti sam sebe od neodgovornog postupka, odnosno neispunjavanja ustavne obveze imenovanja sudaca Ustavnog suda od strane Hrvatskog sabora. Smatramo kako bi ustavni temelj za eventualnu odluku o produljenju mandata (u slučaju neizbora novih sudaca) predstavljala odredba iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske u kojoj su navedene najviše vrednote ustavnog poretka a posebni naglaskom na vladavinu prava. Osim toga, bitnom vidimo i odredbu iz članka 2. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske prema kojoj upravo Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava i, osobito, odredbu iz stavka 2. istoga članka u kojoj je eksplicite navedeno kako je Ustavni sud neovisan o svim tijelima državne vlasti. To znači da je neovisan i o Hrvatskom saboru koji ne bi ispunio svoju ustavnu obvezu. Mogućnost da zastupnici iz njima poznatih motiva blokiraju rad upravo tijela koje je nadležno odlučivati o zakonima koje oni donose je apsolutno neprihvatljiva i neustavna. Cilj Ustava Republike Hrvatske je ograničenje vlasti. Može li se taj cilj ostvarivati ako je zakonodavac neograničen u donošenju zakona? Vjerujemo kako će zastupnici u Hrvatskom saboru pokazati, a kao što je to bilo uvijek dosada, odgovornost i zrelost i nakon ustavne stanke u radu Hrvatskog sabora uspješno provesti postupak izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
