U odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat, pa ćemo u nastavku dati ukratko prikaz jednog od takvih prekršaja s pitanjem - Jeste li znali za takav prekršaj?
Uvodno ističemo da je elementarno pravilo da nepoznavanje zakona nikoga ne ispričava („ignorantia legis non excusat“), pa se tako polazi od pretpostavke da su se oni na koje se odnosi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, prvenstveno se ovdje misli na sudionike u prometu na cesti, morali, a k tome i mogli upoznati s njegovim odredbama, to prije svega što je navedeni Zakon (sa svim izmjenama i dopunama), dakako, objavljen u službenom glasilu („Narodne novine“) te što je od takvih osoba, s obzirom na područje koje normira, prirodno očekivati da pokažu zainteresiranost za takav propis. U tom kontekstu bismo mogli, također, načelno napraviti podjelu na ona djela kod kojih je lako spoznati njihovu protupravnost (mala per se) te na ona djela kod kojih je to ipak nešto teže (mala prohibita).
Naime, u promatranoj materiji postoje djela koja s obzirom na svoju sadržajnu kvalitetu (npr. neposredno ugrožavanje sebe ili drugih sudionika u prometu na cesti) sama po sebi zaslužuju prijekor, pa počinitelji takvih djela vrlo lako mogu zaključiti kako postoji mogućnost da je takvo djelo prekršajno kažnjivo, odnosno propisano mjerodavnim zakonom kao djelo prekršaja, dok na drugoj strani postoje djela koja tek po normiranju zaslužuju prijekor, te je tako počinitelju nešto teže zaključiti kako je takvo djelo prekršajno kažnjivo, a gdje bismo već mogli na načelnoj razini eventualno govoriti i o institutu otklonjive zablude o protupravnosti prekršaja koja predstavlja jednu od mogućnosti zakonskog ublažavanja kazne.
U nastavku naglašavamo da je zaustavljanje i parkiranje vozila uređeno u člancima 78. do 88. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20. – dalje ZSPC), uz napomenu da je u članku 2. stavku 1. točki 71. ZSPC-a „zaustavljanje vozila“ definirano kao svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, pa upravo trajanje prekida kretanja vozila na cesti čini distancu između zaustavljanja i parkiranja, a što je bitno za one prometne situacije u kojima je zaustavljanje dopušteno, ali ne i parkiranje (primjerice članak 82. stavak 2. ZSPC-a propisuje uvjete pod kojima je dopušteno zaustavljanje vozila na nogostupu).
U tom smislu apostrofiramo kako u svakodnevnom životu nerijetko nailazimo na situacije kada vozači zaustavljaju i ostavljaju vozila na cesti s uključenim radom motora, jer na brzinu trebaju nešto obaviti izvan vozila, ili parkiraju vozila ostavljajući otvorene prozore, a kako bi smanjili zagrijavanje unutrašnjosti vozila i sl.
Stoga je posebno interesantan članak 88. ZSPC-a koji propisuje obveze vozača prije nego što napusti ostavljeno vozilo na cesti. Tako je stavkom 1. navedenog članka propisano da je vozač koji ostavlja vozilo na cesti, a prije nego što napusti to vozilo, dužan poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.).
U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanim obvezama čini prekršaj za koji je stavkom 2. navedenog članka propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.
Vezano uz ovu situaciju ostavljanja vozila na cesti, dodajemo da je člankom 242. stavkom 3. ZSPC-a, uz obvezu vozača da prilikom upravljanja vozilom u prometu na cesti ima kod sebe prometnu dozvolu, propisano i da se prometna dozvola ne smije ostavljati u vozilu bez nadzora vozača. Za suprotno postupanje, odnosno za ostavljanje prometne dozvole u vozilu bez nadzora, zapriječena je u članku 242. stavku 5. ZSPC-a novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.
Inače, u članku 2. stavku 1. točki 91. ZSPC-a prometna dozvola se definira kao javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo vozila, pravo označavanja vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica, tehničke i druge osobine i karakteristike vozila te pravo sudjelovanja u prometu.
Prema tome, u hipotetskom slučaju krađe motornog vozila, koje je njegov vozač ostavio na cesti otključano, odnosno nije isključio rad motora, te u njemu ostavio bez nadzora i prometnu dozvolu, otvara se mogućnost da taj vozač bude kažnjen za prekršaje iz članka 88. stavka 2. i iz članka 242. stavka 5. ZSPC-a.
Željko Kudrić, dipl. iur.
