c S
U središtu

Produljenje rada u državnoj službi

12.12.2022

Imajući u vidu važnost službeničkog zakonodavstva u ovom tekstu iznijet ćemo najnovije promjene u državnoj službi kojom se daje mogućnost državnim službenicima, da nakon 65 godina života, ostaju u državnoj službi za još dvije godine, kao i mogućnost zapošljavanja korisnika mirovine.  

Uvod 

Hrvatski sabor je 29. studenoga 2022., sa 109 glasova donio Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima “Narodne novine”, broj 141/2022.

Navedeni Zakon donesen je zbog otklanjanja uočenih problema vezanih za odlazak većeg broja službenika, krajem godine, a koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima zbog čega se radna mjesta neće moći popuniti jer je slab interes kandidata za rad u državnoj službi.

Naime, prema navodima predlagatelja zakona u praksi je obustavljen veći broj javnih natječaja zbog toga što se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja u državnoj službi.

Stanje prije donošenja ovog Zakona - prestanak službe kad službenik navrši 65 godina života po slili zakona

Temeljem odredbe članka 137. stavak 1. točke 3. dosadašnjeg Zakona o državnim službenicima (“Narodne novine“, broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19.), državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža - posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. Radi usklađivanja s člankom 112. točka 4. Zakona o radu, kojim je propisano da ugovor o radu prestaje kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije dogovore, novelom Zakona o državnim službenicima koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine, propisuje se da državnom službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije dogovore, vodeći računa o potrebama službe (npr. zadržavanje stručnjaka, rad na projektima, dovršenje započetih poslova i sl.).

U tom slučaju službeniku prestaje državna služba posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni navedeni uvjeti.

Dakle, mogućnost ostanka u službi  nakon uvjeta iz navedenog članka bila je samo mogućnost da državni službenik ostane u službi u istoj kalendarskog godini u kojoj navršava 65 godina života, pod uvjetom da postoji potreba službe za njegovim radom. 

Zadržavanje u službi

Člankom 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima mijenja se stavak 2. članka 137. na način da se državnom službeniku koji ispuni uvjet iz stavka 1. točke 3. istog članka može zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu.

Nadalje, dodan je i novi stavak 3. koji regulira krajnju granicu ostanka državnog službenika u službi, odnosno da državna služba prestaje najkasnije kad navrši 67 godina života.

Stoga se ovom izmjenom i dopunom Zakona omogućava zadržavanje u službi državnog službenika kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža ukoliko postoje potrebe službe, u punom  ili nepunom radnom vremenu, ali najduže do navršenih 67 godina života službenika.

Nadalje, pozitivna promjena u odnosu na dosadašnji zakonski okvir odnosi se na za korisnike mirovine ispod 67 godina života kojima se omogućava zapošljavanje korisnika mirovine s polovicom punog radnog vremena, ali najduže do navršenih 67 godina života.

S tim u svezi, predlagatelj je, osim dodanog članka 61.b, dodao iznad novi naslov koji glasi :

“Prijam korisnika mirovine u državnu službu na određeno vrijeme“ čine se ukazuje posebna pozornost poslodavcima da mogu konzumirati ovu odredbu.

Dakle, ovim Zakonom se omogućava kontinuirani rad u službi, čime će se ublažiti posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi i nemogućnosti popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.

Također, važno je istaknuti da su odredbe Zakona usklađene sa člankom 99. stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) prema kojem se ne obustavlja mirovina korisniku starosne mirovine koji nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu nastavi raditi kod poslodavca do polovice punog radnog vremena, uz izmijenjeni ugovor o radu, kao i korisniku starosne mirovine koji se zaposli do polovice punog radnog vremena. 

Donošenje Zakona po hitnom postupku

Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17.,  29/18., 53/20. i 123/20.) zakon se može iznimno donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.

Stoga se pozivom na citiranu odredbu donio Zakon po hitnom postupku, kako bi se spriječio odljev velikog broja državnih službenika krajem 2022. godine, koji rade na najsloženijim i najodgovornijim poslovima u državnoj službi i time osiguralo pravovremeno i učinkovito obavljanje poslova tijela državne uprave i drugih državnih tijela za vrijeme dok se ne nađe odgovarajuća zamjena za službenike koji su ostvarili uvjete za odlazak u mirovinu. 

Također, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku kako bi se mogli razmatrati zahtjevi službenika i namještenika kojima bi državna služba trebala prestati krajem 2022. godine zbog navršenih 65 godina života i moglo odlučiti o njihovom zadržavanju u  službi.

Zbog svega navedenoga, Zakon je iznimno, stupio na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Zaključno

Državnim službenicima kao osobama koje u državnim tijelima obavljaju redovite poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavnom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, omogućava se  produljenje rada u službi za dvije godine od dana kada nastupe okolnosti iz članka 137. stavak 1. točke 3. Zakona.

Također, omogućeno je je zapošljavanje i korisnika mirovine s polovicom punog radnog vremena, ali najduže do navršenih 67 godina života.

 

Tatjana Martinović, dipl. iur. 

Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora