Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, stupio je na snagu 9. srpnja 2011. Njime je uveden novi spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji će se ubuduće obilježavati 23. kolovoza.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta, od 23. kolovoza 2008. godine, o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, od 2. travnja 2009. godine, koja poziva na proglašenje 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, i komemoriranje ovog dana s dostojanstvom i nepristranošću.
Naime, 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznatiji kao „Sporazum Molotov-Ribbentrop“, kojim su Staljinov SSSR i Hitlerov Treći Reich postigli javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirale su se demonstracije, tzv. Dan crne vrpce (Black ribbon day) s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.
Budući da je Republika Hrvatska u prošlom stoljeću bila suočena s tragičnim stradanjima kao posljedicom vladavine totalitarnog sustava, predloženo je, a u Hrvatskom saboru i usvojeno, da se 23. kolovoza i u Republici Hrvatskoj proglasi danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. I na taj način Republika Hrvatska iskazala bi poštovanje žrtvama, kao i predanost promicanju europskih vrijednosti.
Dakle, sada u Republici Hrvatskoj postoji šest spomendana:
- subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost,
- 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora
- 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom,
- 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države,
- 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, i
- 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Vezano uz spomendane treba napomenuti da spomendani nisu neradni dani. Obilježavaju se primjereno i dostojanstveno, a kad se radi o danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, taj spomendan obilježava se i odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost, dok se Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. g. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, obilježava na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.
