Prijavu nije dužna podnositi osoba koja je s počiniteljem u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja, osim u slučaju kada se kazneno djelo priprema ili je počinjeno na štetu djeteta.
Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., dalje: KZ), glavom 29. - kaznena djela protiv pravosuđa, određeno je u kojim je slučajevima neprijavljivanje kaznenog djela odnosno neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela, kazneno djelo.
Čl. 301. KZ-a određeno je da se za neprijavljivanje pripreme kaznenog djela, a ovisno o težini pripremanog kaznenog djela, osoba može kazniti do tri godine zatvora, dok je čl. 302. KZ-a određeno da se za neprijavljivanje počinjenog kazneno djela osoba može kazniti kaznom zatvora do tri godine, ako je za počinjeno, a neprijavljeno kazneno djelo, propisana kazna zatvora deset godina ili teža.
Odgovornost službenih i odgovornih osoba puno je šira. Za neprijavljivanje kaznenog djela službena i odgovorna osoba može biti kažnjena kaznom zatvora do 3 godine ako ne prijavi počinjenje kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili progonu po prijedlogu.
Osobe koje žele zlorabiti sustav, lažno prijaviti počinjenje kaznenog djela, lažno prijaviti drugu osobu ili sebe ili na drugi način dovesti do pokretanja kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije počinitelj kaznenog djela, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi, može se kazniti kaznom zatvora, ovisno o situaciji, do 5 godina.
Bitno je napomenuti da se ne smatra lažnim prijavljivanjem ako osoba, koja djelo prijavljuje, pogrešno smatra da je određena radnja kazneno djelo.
O postojanju elemenata za provođenje postupka po kaznenoj prijavi odlučuje državno odvjetništvo. Ako prilikom zaprimanja prijave državni odvjetnik ili policijski službenik procijeni da u prijavi nema elemenata kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, dužan je o tome obavijestiti prijavitelja te ga uputiti na koji način može pokrenuti postupak privatnom tužbom.
Kako bi se građanima olakšalo prijavljivanje kaznenih djela i prekršaja, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (dalje: MUP) pokrenulo je 2015. godine projekt e-policija. Putem pripadajuće aplikacije građani mogu prijaviti sumnjive događaje i tako se uključiti u „borbu protiv kriminala“.
Nepotrebno je napomenuti da je anonimnost u tom slučaju „klizna kategorija“, stoga, lažno prijavljivanje, putem aplikacije, gotovo da ne može proći nekažnjeno.
Navedena kaznena djela čine mali udio u ukupnom broju kaznenih djela u Republici Hrvatskoj. Prema statističkom pregledniku temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada MUP-a, 2017. godine počinjeno je 6 kaznenih djela neprijavljivanja počinjenja kaznenog djela iz čl. 302. KZ-a, ni jedno kazneno djelo neprijavljivanja pripremanja kaznenog djela iz čl. 301. KZ-a i 100 kaznenih djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela iz čl. 304. KZ-a.
U stvarnosti, brojke su višestruko veće, stoga je potrebno sustavno educirati građane, a pogotovo službene i odgovorne osobe o važnosti kolektivne sigurnosti i o mogućim kaznama za neprijavljivanje kaznenih djela.
Neven Brkić, dipl. iur.
