Odluka o provedbi zelene javne nabave

Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final) i Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu (COM(2020) 98 final) prepoznaju javnu nabavu kao važan instrument koji sustavno pridonosi ostvarenju zelene tranzicije Europske unije (u daljnjem tekstu: EU). Javna nabava ima prosječni udio u BDP-u Republike Hrvatske oko 16% (prosjek Europske unije je 15%) stoga se poboljšavanjem okolišnih svojstava javne nabave može snažno utjecati na razvoj tržišta za niskougljične i kružne proizvode i potaknuti okolišne inovacije, odnosno na veću ponudu zelenih proizvoda i usluga. Kupovinom zelenih proizvoda i usluga javnim sredstvima se kroz praksu zelene javne nabave doprinosi klimatskim i okolišnim ciljevima te sprječava i smanjuje nastanak otpada.²

U postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u utvrđeno je da Republika Hrvatska nije usklađena s Preporukom OECD-a o zakonodavnim instrumentima kojima se poboljšavaju okolišna svojstva javne nabave (OECD/LEGAL/0311) te da nedostaju konkretni ciljevi, pokazatelji i sustav praćenja i izvješćivanja o provedbi zelene javne nabave. Također je utvrđeno da je potrebno primijeniti odredbe vezane za recikliranje u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom³. U Akcijskom planu pridruživanja Republike Hrvatske OECD-u navedeno je da će se u 2024. revidirati postojeća Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave te izraditi nova Odluka o zelenoj javnoj nabavi koja će obuhvaćati javne naručitelje. Također je navedeno da će se u nacionalnim odlukama o zelenoj javnoj nabavi definirati obveze i konkretni ciljevi za nabavu recikliranog papira prema OECD Preporuci Vijeća za oporabu starog papira (OECD/LEGAL/0159).

Stoga je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 28. studenoga 2024. donijela odluku objavljenu 29. studenog 2024. u „Narodnim novinama“ broj 137/24., a koja se tiče zelene javne nabave. Radi se o Odluci o provedbi zelene javne nabave koju ćemo predstaviti u ovom članku.

Odluka o provedbi zelene javne nabave

Odlukom o provedbi zelene javne nabave (u daljnjem tekstu: Odluka) uređuje se provedba zelene javne nabave, konkretna zelena mjerila i ciljevi, pokazatelji te sustav praćenja i izvješćivanja o zelenoj javnoj nabavi.

Tijela državne uprave, kao obveznici javne nabave, zadužena su za provedbu zelene javne nabave.⁴ Tijela državne uprave su ministarstva i državne upravne organizacije⁵, odnosno obveznici Odluke nisu sva državna tijela iz čl. 6. st. 1. toč. 1. i Priloga I. ZJN 2016, već samo tijela državne uprave. Tijela državne uprave koji su obveznici Odluke zadužuju se da obavijeste tijela iz svoje nadležnosti o provedbi zelene javne nabave te da, ako je potrebno, provedu i druge aktivnosti s tim u cilju.⁶ Dakle, tijela državne uprave moraju provoditi zelenu javnu nabavu za predmete koji su navedeni u točki V. Odluke, za razliku od drugih obveznika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela iz njihove nadležnost koja se pozivaju na provedbu zelene javne nabave.

Zelena javna nabava mora se provoditi za slijedeće predmete nabave: električna energija, uredski papir, papirna konfekcija, sredstva za čišćenje i higijenu, usluga čišćenja prostorija, računala i računalna oprema, toneri i tinte, proizvodi od tiskanog papira, proizvodi od papira za pisanje i papirnate vrećice, promotivni materijali, oprema za snimanje, obradu i prikaz slike i televizori, klima uređaji, svjetiljke i električne žarulje, vozila za cestovni promet, pneumatici za motorna vozila, namještaj i građevinska stolarija i ostali građevinski elementi od drva, prehrana i catering, odjeća.⁷

Zelena mjerila i ciljevi koji moraju biti ispunjeni su ⁸:

1. udio električne energije dobivene iz obnovljivih izvora od 1. siječnja 2025. iznosi najmanje 50%, od 1. siječnja 2028. iznosi najmanje 60%, a od 1. siječnja 2030. iznosi najmanje 65%

2. uredski papir mora biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel za grafički papir i ispunjavati uvjet o visokom sadržaju recikliranih vlakana, odnosno da od 1. siječnja 2025. najmanje 15% vlakana dolazi iz recikliranog materijala, od 1. siječnja 2028. najmanje 50% vlakana dolazi iz recikliranog materijala, a od 1. siječnja 2030. 100% vlakana dolazi iz recikliranog materijala

3. papirna konfekcija mora biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel za upijajući papir i ispunjavati uvjet o visokom sadržaju recikliranih vlakana, odnosno da od 1. siječnja 2025. najmanje 15% vlakana dolazi iz recikliranog materijala, od 1. siječnja 2028. najmanje 50% vlakana dolazi iz recikliranog materijala, a od 1. siječnja 2030. 100% vlakana dolazi iz recikliranog materijala

4. sredstva za higijenu, sapun, šampon, regenerator, kreme, ulja, proizvodi za kosu, dekorativna kozmetika i dezodoransi/antiperspiranti, moraju biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel za kozmetičke proizvode

5. sredstva za čišćenje moraju biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel za sredstva za čišćenje

6. usluga čišćenja zatvorenih prostora mora biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel za usluge čišćenja zatvorenih prostora

7. računala, računalna oprema, monitori, pisači i fotokopirni uređaji moraju biti smješteni u najviši energetski razred

8. osobna i prijenosna računala moraju biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EPEAT ili jednakovrijedno

9. toneri i tinte moraju imati definiran kapacitet ispisa utvrđen primjenom odgovarajućih ISO normi ili jednakovrijedno

10. toneri moraju biti proizvedeni na način koji omogućuje njihovo ponovno punjenje i ponovnu uporabu

11. od 1. siječnja 2026. najmanje 10%, od 1. siječnja 2028. najmanje 20%, a od 1. siječnja 2030. najmanje 40% proizvoda od tiskanog papira, proizvoda od papira za pisanje i papirnate vrećice mora biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel

12. promotivni materijali ne smiju biti pakirani u plastičnoj ambalaži

13. prilikom nabave pisača i fotokopirnih uređaja, minimalno 10% kvantitativnog kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude daje se za uređaje pogodne za uporabu papira koji sadrži 100% recikliranih vlakana

14. oprema za snimanje, obradu i prikaz slike i televizori moraju biti iz energetskog razreda ne manjeg od E+

15. svi klima uređaji moraju biti iz energetskog razreda ne manjeg od A+

16. udio nabave električnih žarulja razvrstanih u najviši energetski razred dostupan na tržištu od 1. siječnja 2025. iznosi najmanje 50%, od 1. siječnja 2028. iznosi najmanje 70%, a od 1. siječnja 2030. iznosi najmanje 90%

17. udio nabave svjetiljki, koje dopuštaju uporabu električnih žarulja razvrstanih u najviši energetski razred dostupnih na tržištu iznosi najmanje 90% u svakoj godini provedbe ove Odluke

18. udio čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni promet, osim vozila koja se nabavljaju za potrebe civilne zaštite, vatrogasnih službi, snaga za održavanje javnog reda i vozila vojne namjene, prema kategorijama vozila, iznosi kako je utvrđeno člankom 4. Pravilnika o obvezi izvješćivanja Europskoj komisiji i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (»Narodne novine«, broj 86/21.)

19. od 1. siječnja 2025. najmanje 30% pneumatika, od 1. siječnja 2028. najmanje 50% pneumatika, a od 1. siječnja 2030. najmanje 70% pneumatika mora biti razvrstano u najviši energetski razred prema potrošnji goriva za pneumatike za koje je to primjenjivo

20. od 1. siječnja 2025. udio drva u namještaju iznosi najmanje 20%, od 1. siječnja 2028. najmanje 30%, a od 1. siječnja 2030. najmanje 50% u odnosu na volumen materijala od kojih je namještaj izrađen, osim ako to propisom ili namjenom uporabe nije zabranjeno ili onemogućeno s tim da ima dokazanu sljedivost, odnosno FSC, PEFC i/ili drugi međunarodno priznati certifikati koji jamče da je drvo dobiveno iz održivo gospodarenih šuma

21. dokazana sljedivost za građevinsku stolariju i ostale građevinske elemente izrađene od drva odnosno FSC, PEFC i/ili drugi međunarodno priznati certifikati koji jamče da je drvo dobiveno iz održivo gospodarenih šuma

22. prilikom nabave prehrane i usluge cateringa voće i povrće ne smije se nabavljati u jednokratnoj plastičnoj ambalaži

23. prilikom nabave usluge cateringa hrana i piće moraju biti servirani u višekratnoj ponovno upotrebljivoj ambalaži i ponuditelj usluge cateringa mora dostaviti plan smanjenja i nastanka otpada od pripreme hrane

24. prilikom nabave prehrane i usluge cateringa 80% pića mora biti u višekratnoj ponovno upotrebljivoj ambalaži, a ostalih 20% može biti u jednokratnoj ambalaži koja ne smije biti od plastike

25. od 1. siječnja 2025. najmanje 10%, od 1. siječnja 2028. najmanje 20%, a od 1. siječnja 2030. najmanje 30% mora biti ekološki i/ili integrirani poljoprivredni i prehrambeni proizvod, i/ili proizvod iz sustava kvalitete registriran na nacionalnoj i europskoj razini i/ ili proizvod iz kratkog lanca opskrbe hranom, s naglaskom na sezonalnost i svježinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nad drugim proizvodima te skupine

26. ponuditelj mora najmanje 50% prehrambenih proizvoda ponuditi iz vlastite proizvodnje ili najmanje 50% od mikro, malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača. Ova dva kriterija se mogu zbrajati

27. odjeća od pamuka od 1. siječnja 2025. treba imati u sastavu najmanje 60%, a od 1. siječnja 2030. najmanje 80% organskog pamuka uzgojenog u skladu s relevantnim normama.

Sva se tijela iz Odluke pozivaju da, ako je primjenjivo, prilikom nabave predmeta nabave koji nisu obuhvaćeni točkom V. Odluke, uključe jedan ili više aspekata zaštite okoliša od navedenih: energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih ili drugih alternativnih izvora energije; učinkovito i ponovno korištenje vode; učinkovito korištenje drugih resursa; sprječavanje prijetnji zdravlju ili okolišu, posebice onečišćenju zraka, vode i tla, kao i opterećenje okoliša umjetnim izvorima svjetlosti te smanjenje bioraznolikosti; učinkovitu uporabu sekundarnih sirovina dobivenih iz otpada te sprječavanje i smanjenje nastanka otpada kroz pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje; promicanje uporabe proizvoda koji se mogu koristiti višekratno umjesto jednokratno, koji su duljeg vijeka trajanja i podesni su za popravak, uključujući proizvode koji sadrže reciklirane materijale i koji su, kada postanu otpad, pogodni za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje; okolišno upravljanje organizacija koje je u skladu s EMAS-om ili ISO normom 14001 o upravljanju okolišem; prilikom nabave promotivnih materijala davati prednost materijalima koji nisu od plastike.⁹

Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša zaduženo je za provođenje izobrazbe o primjeni Odluke te zajedno s obveznicima primjene Odluke nadležnim za pojedina područja objavljuje primjere dobre prakse, mjerila zelene javne nabave i sve relevantne informacije vezane za zelenu javnu nabavu, na hrvatskom jeziku, na nacionalnoj mrežnoj stranici za zelenu javnu nabavu www.zelenanabava.hr.¹⁰ Obveznici primjene Odluke zadužuju se da izrade godišnja izvješća o provedbi Odluke i ostvarenju ciljeva te ista objave na svojim mrežnim stranicama.¹¹ Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša zaduženo je za praćenje provedbe Odluke putem podataka iz Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN RH) i putem uvida izvješća o provedbi Odluke. Ministarstvo nadležno za politiku javne nabave zaduženo je za dostavu podataka iz EOJN RH ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša.¹² Ministarstvo nadležno za financije zaduženo je u uputama za izradu prijedloga državnog proračuna istaknuti obvezu primjene ove Odluke.¹³

Zaključak

Do sada je zelena nabava bila dobrovoljnog karaktera, no ovom Odlukom za određene naručitelje i za određene predmete nabave to postaje obvezatnost.

Praćenje provedbe zelene javne nabave provodi se kroz godišnja statistička izvješća o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, u okviru kojeg se nalazi poglavlje o provedbi zelene javne nabave koje sadrži podatke prikupljene kroz sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave (u nastavku: EOJN RH). Pregledom do sada objavljenih statističkih izvješća¹⁴ vidljiv je iz godine u godinu  porast i broja ugovora i financijskih vrijednosti „zelenih“ ugovora, no ovaj podatak treba uzeti s „dozom opreza“. Naime, pregledom objavljenih postupaka javne nabave u EOJN RH koji su označeni kao „zeleni“ pokazalo se da nisu zapravo baš svi „zeleni“ iz razloga jer nisu korištena niti osnovna niti sveobuhvatna mjerila. To ukazuje na činjenicu da naručitelji još nisu u potpunosti upoznati s osnovnim i sveobuhvatnim mjerilima zelene javne nabave te da je potrebna dodatna edukacija. Tome će svakako pridonijeti i ova Odluka¹⁵ koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine. Naručitelji ujedno mogu i na web stranici www.zelenanabava.hr pronaći mjerila zelene javne nabave te primjere dobre prakse baš kao i na web stranici Europske komisije https://green-business.ec.europa.eu/green-public-procurement_en.    

Zaključno treba spomenuti da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju smjernica za poboljšanje učinka javne uprave u zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 137/24.). Smjernicama će se omogućiti sustavno djelovanje ka smanjenju pritisaka na okoliš tijela javne uprave (tijela državne uprave, jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Republika Hrvatska) i davanju doprinosa javne uprave u postizanju klimatskih i okolišnih ciljeva.

Kristina Zovko, dipl. iur.