Višak pri završnoj diobi (čl. 285. Stečajnog zakona)

1. Uvod

Vrlo su rijetki stečajni postupci u Republici Hrvatskoj u kojima se pojavljuje višak  pri završnoj diobi. Autoru ovog članka poznat je jedino stečajni postupak nad stečajnim dužnikom LAURUS d.d. u stečaju iz Splita u kojemu upravo teče postupak naknadne diobe STEČAJNE MASE IZA LAURUS d.d. u stečaju. Prethodno je, tijekom stečajnog postupka ovog stečajnog dužnika, stečajni upravitelj bogato unovčio njegovu vrijednosno vrlo veliku imovinu – hotele „Central“, „Slavija“ i „Bellevue“ u strogom središtu Splita te tako oformljenu stečajnu masu podijelio stečajnim vjerovnicima prvoga i drugoga (općeg) višeg isplatnog reda. Nakon što se u cijelosti iz stečajne mase namire stečajni vjerovnici nižeg isplatnog reda, višak stečajne mase pripast će, velikim dijelom pravnoj osobi s javnim ovlastima CERP-u (pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju) kao najvećem dioničaru društva LAURUS d.d. iz Splita prije otvaranja stečajnog postupka (za vrijeme stečaja prava dioničara miruju, i ne gase se).  

U ovom se članku analiziraju odredbe važećeg Stečajnog zakona iz 2015. g. o višku pri završnoj diobi u usporedbi s odredbama iz ranije važećim Stečajnim zakonom iz 1996.g. o višku pri završnoj diobi.

2. Višak pri završnoj diobi u Stečajnom zakonu iz 1996.

Stečajni zakon objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 44/96., a stupio je na snagu 1. siječnja 1997. (dalje: SZ 1996).¹ Višak pri završenoj diobi propisan je u čl. 195. ovoga Zakona na način: - ako se pri završnoj diobi mogu u punoj mjeri namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu (trgovac pojedinac i obrtnik) te - ako je dužnik pravna osoba stečajni upravitelj će svakoj osobi koja ima udjele u dužniku dati onaj dio viška na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnog postupka.

Puno namirenje svih stečajnih vjerovnika znači i namirenje tražbina stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova (čl. 72. SZ 1996), koje se pak prijavljuju samo ako stečajni sudac posebno  pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine (čl. 173. st. 5. SZ 1996). Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova su: 1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnog postupka, 2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, 3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenog ili prekršajnog djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, 4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika, 5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekog člana društva ili odgovarajuće tražbine. Tražbine koje spadaju u isti isplatni red namiruju se razmjerno. Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižeg isplatnog reda u slučaju dvojbe namirivat će se nakon naprijed navedenih tražbina (1.-5.). Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku istog su reda kao i tražbine tih vjerovnika. Prijave tražbina stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova potom se ispituju na isti način kao i tražbine viših isplatnih redova (ispitno ročište, utvrđivanje, osporavanje, upućivanje na parnicu i dr.).

Tek okončanjem svih spornih situacija, odnosno kada su sve tražbine utvrđene, pristupa se podjeli viška pri završnoj diobi. Za vjerovnike koji su pravodobno pokrenuli parnicu na koju su upućeni, a do završne diobe nisu utvrđene pravomoćnom presudom, kao i za vjerovnike čije su tražbine vezane uz odgodni uvjet, prilikom završne diobe odvaja se svota koja će biti dovoljna za namirenje tih vjerovnika kada se za to steknu uvjeti (kolokvijalno rezervacija). Odmah nakon okončanja završne diobe sud donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka (čl. 196. SZ 1996).

Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu važećeg Stečajnog zakona iz 2015. g. dovršit će se prema odredbama SZ 1996, koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. 

3. Višak pri završnoj diobi u Stečajnom zakonu iz 2015.

Stečajni zakon objavljen je u Narodnim novinama br. 71/15., a stupio je na snagu 1. rujna 2015. (dalje: SZ 2015).² Odredbe iz SZ 2015 koje se odnose na višak pri završnoj diobe (čl. 139. – stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova, čl. 257. st. 6. – prijave tražbina stečajnih vjerovnika te čl. 285. – višak pri završnoj diobi) jednake su odredbama iz SZ 1996 (čl. 72.- stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova, čl. 173. st. 5. – prijavljivanje tražbina, te čl. 195. – višak pri završnoj diobi). Znači li to da je skup spomenutih pravnih normi o višku pri završnoj diobi iz SZ 1996 bio toliko dobar da ga nije trebalo niti u jednoj riječi ili u rečenici mijenjati u SZ 2015? Ili se zapravo radi o tome da se odredbe o višku pri završnoj diobi u praksi provođenja stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj uopće nisu primjenjivale?

Od svih tražbina nižih isplatnih redova iz SZ 1996 i SZ 2015, kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku posebno se ističu. I SZ 1996 i SZ 2015 posebno određuju da su kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku istoga reda kao i tražbine tih vjerovnika. Drugim riječima, sporedne tražbine (kamate i troškovi) vjerovnika istog su isplatnog reda kao i glavna tražbina toga vjerovnika. U konačnici to znači da isprave na temelju kojih je vjerovnicima priznata i utvrđena tražbina tijekom provođenja stečajnog postupka (tražbina prvog višeg isplatnog reda iz čl. 138. st. 1. SZ 2015) predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe čl. 23.  Ovršnog zakona³, koja postoji u stečajnom predmetu i na koju se stečajni vjerovnici nižeg isplatnog reda mogu pozvati u prijavi.⁴    

Nakon što su u punom iznosu utvrđene tražbine svih stečajnih vjerovnika te se provedu rezervacije za određene tražbine vjerovnika, višak pri završnoj diobi stečajni upravitelj će predati dužniku pojedincu. Ako je pak dužnik pravna osoba, što je najčešći slučaj stečajni upravitelj će svakoj osobi koja ima udjele u dužniku dati onaj dio viška na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnog postupka. To su dioničari, članovi društva s ograničenom odgovornošću, članovi javnog trgovačkog društva ili komanditnog društva. Višak se dijeli razmjerno njihovim udjelima (dionicama, udjelima u d.o.o.-u i dr.). Odmah nakon završetka završne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka (čl. 286. st. 1. SZ 2015).    

4. Otvorena pitanja

1. Je li umjesto tzv. likvidacijskog stečajnog postupka razumnije da skupština vjerovnika  donese odluku ostaviti dužniku svu imovinu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika putem stečajnog plana?

2. Ako postoji višak pri završnoj diobi, pitanje je je li stečajni postupak uopće trebalo pokretati? Kada dužnik nije prezadužen (imovina dužnika pravne osobe nije manja od postojećih obveza), postoje razlozi zbog kojih bi vjerovnici „poštenom dužniku“ trebali izvan stečaja omogućiti restrukturiranje u ranoj fazi problema s plaćanjem financijskih obveza.

3. Prema čl. 285. SZ 2015 bitno je da su pri završnoj diobi u punom iznosu namirene tražbine svih stečajnih vjerovnika, dok se u njemu ništa ne govori o tome jesu li u potpunosti namirile sve obveze stečajne mase (čl. 154. SZ 2015.). Odredbe SZ 2015 o obustavi stečajnog postupka (čl. 293. - 302.) samo potpomažu stajalište o važnosti isticanja namirenja obveza stečajne mase.

4. Aktualni SZ 2015 višak stečajne mase isključivo veže za završnu diobu odnosno za završetak unovčenja stečajne mase. No višak stečajne mase može se pojaviti i nakon  obustave stečajnog postupka i zaključenja stečajnog postupka kada sud određuje provedbu naknadne diobe. Naprimjer, u slučaju da se naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu ili se ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi prilikom završne diobe podijele stečajnim vjerovnicima ili se iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu.

5. Stečajni sudac poziv vjerovnicima nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine u pravilu upućuje pred kraj stečajnog postupka. Okolnost namirenja i tražbina nižih isplatnih redova objektivno vremenski odgađa podjelu viška pri završnoj diobi. U tom slučaju smatramo da je u najboljem interesu stečajnih vjerovnika da se podjela stečajne mase za sporedne tražbine (kamate i troškove) provede u postupku naknadne diobe.    

5. Zaključak

U Republici Hrvatskoj višak pri završnoj diobi je iznimka, dok je nedostatak prikupljenih sredstava za namirenje stečajnih vjerovnika pri završnoj diobi u pravilu redovita pojava. Smatramo da bi radi stvaranja pravne sigurnosti trebalo kroz dopune čl. 285. SZ 2015 propisati da se pri završnoj diobi, osim što se u punom iznosu mogu namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, prethodno u punom iznosu moraju biti namirene i sve obveze stečajne mase (troškovi stečajnog postupka i ostale obveze stečajne mase), jer se one namiruju prije tražbina stečajnih vjerovnika. 

 dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava