Vlakova se mi putnici, izuzmemo li ljude koji se bave teretnim prijevozom, logistikom i drugim zanimanjima u lancu opskrbe, vrlo rijetko sjetimo. Potaknuta entuzijazmom mog sina prema slaganju tračnica i pruga, pomislila sam kolika je šteta što putovanje vlakom unutar Lijepe naše razmatram samo kada se bliži prosinac, mjesec u kojem svake godine vlak Djeda Božićnjaka prometuje na relaciji Rijeka-Delnice kako bi mnoštvo mališana moglo doživjeti pravu božićnu avanturu.
Da, poražavajuća je stvarnost da domaće željeznice uglavnom služe kao dobar materijal za zbijanje šala na račun svoje (ne)funkcionalnosti i (ne)pouzdanosti. Nakon više desetljeća neulaganja u željezničku infrastrukturu te godina propadanja HŽ-a, javnih tvrtki za upravljanje željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj, popraćenih gotovo mitskim pričama korisnika usluga o kašnjenjima, zastojima te dužini trajanja putovanja do pojedinih odredišta, teško je povjerovati u mogućnost transformacije željeznice. U tom kontekstu dotaknut ću se i vlastitog iskustva iz srednjoškolskih dana kada smo sestra i ja odlučile u posjet prijateljima u Zagreb otići vlakom, a ne autobusom. Ideju o pristupačnoj, komfornoj vožnji uz panoramske poglede na šume Gorskog Kotara ubrzo su zasjenile preduge pauze u svakom selu, nenajavljene promjene ruta i kvarovi, te smo već do Karlovca imale osjećaj vožnje bez kraja. Je li suvišno spomenuti da se od tada više nisam vozila vlakom?
Investicijski ciklus u željeznicu najavljuje se već dugo. S obzirom na to da je riječ o najčišćem, odnosno ekološki najprihvatljivijem obliku prometa, koncem protekle godine institucije Europske Unije postigle su dogovor o osiguravanju održive i otporne Transeuropske prometne mreže (TEN-T)1. Kada bi se veći dio cestovnog prometa prebacio na željeznički, na taj način bi došlo do rasterećenja prometnica, smanjenja gužvi i prometnih nesreća, a time i već spomenutih benefita vezano za očuvanje okoliša. Što se tiče željeznice, fokus je na poboljšanju multimodalnosti – prakse kombiniranja načina prijevoza za jedno putovanje - unutar europskog prometnog sustava. Dogovoreno je uvođenje Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) na proširenu osnovnu i sveobuhvatnu mrežu, prijelaz na europsku standardnu nominalnu širinu kolosijeka te povećanje broja teretnih vlakova dugih 740 metara i minimalna brzina linije od 160 km/h za putničke vlakove. U lipnju ove godine, Vijeće je dalo konačno zeleno svjetlo za novu uredbu u vezi sa smjernicama EU-a za razvoj TEN-T mreže, kojom se definiraju jasni rokovi za razvoj i modernizaciju željeznice u tri faze: do 2030. trebala bi se dovršiti osnovna mreža, do 2040. proširena osnovna mreža, a do 2050. sveobuhvatna mreža.2
Hrvatske pruge, dakle, prestaju biti samo unutarnje pitanje. Novom uredbom koja širi europsku prometnu mrežu razvoj i modernizacija hrvatskih željeznica postaje tema i u Europskoj Uniji. Naime, do sada je u europske koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, međutim, nove smjernice uključuju i Dalmaciju – luke Split i Ploče, ali i ličku prugu te regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu. Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-T mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, ali i za ostvariti nedosanjani san – željeznički tunel kroz Učku.
Hrvatske željeznice su s Europskom investicijskom bankom u veljači 2024. potpisale ugovor kojim počinje obnova željezničke mreže koja bi u sljedećih četiri do pet godina trebala obuhvatiti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora, što inače nije moguće pokriti sredstvima iz EU fondova. Kada je riječ o glavnim projektima na Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru, prema izvješću Parlamenta, prva etapa preuređenja domaćih željeznica pozicionirana je na 2035. godinu, a radi se o prometnom pravcu iz Rijeke prema Zagrebu. Da, istom onom pravcu kojeg sam opisala u tragikomičnom uvodnom prizoru 30 godina ranije. Budući da je strateški, koridorima i potrebnom dokumentacijom mreža hrvatskih željeznica ušla u najvažnije europske dokumente i projekcije, vjerujem da će u narednim desetljećima sasvim sigurno doći do preokreta kada je u pitanju željeznički putnički promet. Bi li nam dugo najavljivana nizinska pruga od Zagreba do Rijeke mogla stići i brže nego što mislimo?
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
