Izglasano prvo čitanje Zakona o Središnjem registru stanovništva

S tim u vezi, posljednji popis proveden je sukladno Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine ¹ koji se provodi kao dio programa statističkih istraživanja Europske unije te kako bi se osigurala usporedivost podataka u državama članicama potrebno ga je provoditi na unificirani način.

Stoga je najveći broj država članica ustrojio administrativne registre kojima se prate podaci o stanovništvu i njihovim obilježjima, a koji su zamijenili potrebe popisa stanovništva. Države članice u administrativnim registrima stanovništva sadrže brojne osobne podatke koji omogućuju i druga statistička istraživanja i praćenja kao što su demografski trendovi i kretanja promjene u broju stanovnika, prirodno kretanje stanovništva, migracije te struktura stanovništva prema različitim kriterijima. Na temelju tako dostupnih podataka kreiraju se uravnotežene mjere usmjerene između ostalog na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održavanje prostorne ravnoteže stanovništva i slično. S obzirom na navedeno ustrojavanje administrativnog registra, koji će zamijeniti potrebu popisa stanovništva te omogućiti druga istraživanja, pokazalo se kao nužnost i u Republici Hrvatskoj.

Novine koje donosi Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva ²

Na 2. sjednici Hrvatskog sabora 12. srpnja 2024. većinom glasova donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37.

Ovim zakonom trebao bi se ustrojiti Središnji registar stanovništva (dalje: Središnji registar) te odrediti način vođenja, preuzimanje, prikupljanje i korištenje podataka te druga pitanja od značaja za uspostavu i funkcioniranje Središnjeg registra.

Člankom 2. Prijedloga Zakona definirano je što se podrazumijeva pod Središnjim registrom. Dakle, Središnji registar je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Jedan od glavnih ciljeva ustroja Središnjeg registra je stvaranje službene evidencije stanovništva koji će omogućiti praćenje podataka o broju, prostornom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima, podataka o kućanstvima i stanovima te o njihovim obilježjima te time zamijeniti potrebu provedbe popisa stanovništva, koji se provodio svakih deset godina. Stoga će Središnji registar prikupljati podatke potrebne za provedbu tog najvećeg statističkog istraživanja.

U Središnji registar upisuju se podaci o stanovništvu i to o hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u Republici Hrvatskoj prema podacima iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i - strancima koji u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište ili boravište prijavljeno u skladu s odredbama posebnih propisa o strancima iz zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove. Pored navedenog, Središnji registar sadrži dostupne podatke i o hrvatskim državljanima s prebivalištem u inozemstvu.

Glavna načela na kojima se zasniva prikupljanje osobnih podataka za potrebe Središnjeg registra su: načelo zaštite podataka i načelo povjerenja i točnosti. Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih ljudskih prava koje se ostvaruje primjenom GDPR Uredbe ³ i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ⁴. Primjenom načela povjerenja i točnosti pruža se zaštita svim zainteresiranim stranama, upisanim osobama i korisnicima podataka, u korištenju podataka sadržanih u Središnjem registru.

Prijedlogom zakona propisana je i svrha korištenja podatka iz Središnjeg registra, i to za ostvarivanje socijalnih i drugih prava te za provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, kao i obradu podataka za koju postoji pravna osnova, ali i za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka korisnika, koji su kao takvi definirani ovim Zakonom.

Središnji registar sastoji se od dva dijela, općeg i posebnog dijela.

U opći dio upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka, i to 7 kategorija podataka: osobni identifikacijski broj (OIB) i osobno ime – iz Evidencije Porezne uprave, podaci o rođenju, smrti i državljanstvu osobe – iz državnih matica tijela državne uprave nadležnog za upravu i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove, podaci o braku ili životnom partnerstvu – iz državnih matica, odnosno registra životnog partnerstva tijela državne uprave nadležnog za upravu, podaci o roditeljima i djeci – iz državnih matica tijela državne uprave nadležnog za upravu, podaci o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu – iz Registra osoba pod skrbništvom i Registra osoba pod posebnim skrbništvom tijela državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, podaci o prebivalištu i boravištu – iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i podaci o invaliditetu – iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo.

U posebni dio upisuju se dvije vrste podataka, oni koji se upisuju obvezno i oni koji se upisuju fakultativno, dakle u slučaju potrebe. U prvu skupinu spadaju egzaktni podaci, koji su lako provjerljivi i nalaze se u bazama podataka poput podataka o obrazovanju – iz Zajedničkog upisnika školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Matica) i Informacijskog sustava visokog učilišta tijela državne uprave nadležnog za znanost, obrazovanje i mlade i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove, podataka o osnovi zdravstvenog osiguranja – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje podataka o osnovi osiguranja i o zaposlenju, podataka o umirovljenicima – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje i podataka o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja – iz Informacijskog sustava Državne geodetske uprave.

U drugu skupinu spadaju podaci o stanovništvu koje daju sami građani kao što su podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, podaci o vjeri i materinskom jeziku, podaci o nacionalnosti te kontaktni podaci.

Vlada Republike Hrvatske će donijeti uredbu kojom će propisati sadržaj podataka koji se upisuju u opći dio i onih obveznih podataka koji se upisuju u posebni dio.

Osim po vrsti podataka koji se upisuju, opći i posebni dio se razlikuju i po načinu prikupljanja podataka.

Tako se podaci u Opći dio Središnjeg registra upisuju elektroničkim putem, automatskim preuzimanjem podataka u realnom vremenu od izvora podataka. Voditelji izvora podataka dužni su osigurati da se svaka promjena i ispravak podataka dostavi u Središnji registar elektroničkim putem, automatskom razmjenom podataka u realnom vremenu te su odgovorni za točnost i pravodobnost dostave podataka u Središnji registar.

Podaci u posebni dio Središnjeg registra upisuju se preuzimanjem podataka iz izvora podataka najmanje jednom tromjesečno sa stanjem na zadnji dan svakog tromjesečja i to u roku deset radnih dana od posljednjeg dana tromjesečja. I ovdje su voditelji izvora podataka dužni osigurati točnost i pravodobnost preuzimanja podataka od strane korisnika podataka.

Iznimno, podaci se mogu preuzeti sa stanjem na određeni dan ako postoji potreba određenog korisnika podataka za obradu podataka predviđenu zakonom i ako postoji drugi opravdani razlog zbog načina vođenja podataka od izvora podataka.

Podaci koji se u Posebni dio Središnjeg registra upisuju na temelju pisane izjave osobe na koju se ti podaci odnose, a koja je dobrovoljnog karaktera prikupljaju se podnošenjem izjave putem sustava e-Građani ili Jedinstvenog portala Porezne uprave – sustav ePorezna ili osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ovi se podaci mogu, u slučaju nastanka promjene, izmijeniti na način da osoba na koju se promjena odnosi tu promjenu podataka izjavi u Središnji registar u roku deset radnih dana od dana nastanka promjene. Prijedlogom zakona nije propisan način davanja te dodatne izjave kojom se prijavljuje promjena podataka, ali za pretpostaviti je da se ona podnosi na isti način kao i inicijalna izjava kojom se ti podaci dostavljaju, dakle putem sustava e-Građani ili ePorezna ili pak osobno u nadležnoj poreznoj upravi.

Podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu koji se upisuju u Posebni dio Središnjeg registra na temelju pisane izjave građanina upisuju se uz obveznu suglasnost drugog izvanbračnog druga ili neformalnog životnog partnera.

Smatra se da je suglasnost dana ako druga osoba u roku deset radnih dana od dana davanja izjave prve osobe o upisu ili promjeni podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu također da izjavu o istom statusu njihove izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva. U slučaju izostanka te suglasnosti, Porezna uprava će obavijestiti izvanbračnog druga ili neformalnog životnog partnera, uz ostavljanje roka za davanje suglasnosti od 15 radnih dana. Do isteka tog roka pisani podatak o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu označuje se kao „Podatak u provjeri“, dok se po isteku navedenog roka u slučaju izostanka suglasnosti briše upisani podatak o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu.

Upisom podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu u Središnji registar ne smatra se utvrđenom činjenica izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva za vođenje postupaka utvrđenih posebnim zakonima kao što su Obiteljski zakon, Kazneni zakon ili Zakon o nasljeđivanju, nego samo za svrhe propisane ovim Zakonom, potrebe Porezne uprave te za potrebe istraživanja.

Ispravak upisanih podataka

U sumnji u točnost podataka u Središnjem registru, Porezna uprava od izvora podataka može zatražiti provjeru upisanih podataka i tada su voditelji izvora podataka dužni  provjeriti ispravnost upisanih podataka. Do trenutka zaprimanja informacije o točnosti upisanog podatka od izvora podataka, podatak se označava kao „Podatak u provjeri“. Ispravak podataka provodi se kroz preuzimanje podataka od izvora podataka.

Prijedlogom Zakona propisano je vođenje podataka o srodstvu i kućanstvu. Generiranjem srodstva smatra se povezivanje jednoznačno određene osobe putem osobnog identifikacijskog broja s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihovog osobnog identifikacijskog broja.

Glede podataka o kućanstvu, pojedina osoba može, pod uvjetima propisanim za kućanstvo, biti član samo jednog kućanstva u Središnjem registru, osim kada se radi o osobama kojima smještaj pružaju institucije (tzv. institucionalno kućanstvo). ⁵

Kućanstvo može biti samačko, s jednim članom ili višečlano.

U smislu ovoga Zakona kućanstvo čine jedna osoba ili dvije osobe - par, koje su povezane kao bračni drugovi ili životni partneri ili izvanbračni drugovi ili neformalni životni partneri, zajedno s djecom (do prvog zaposlenja) ili bez djece pod uvjetom da nastanjuju istu ili dio iste stambene jedinice, ali i osoba ili osobe koje ne nastanjuju istu stambenu jedinicu bez obzira na srodstvo, ako te osobe zajedno privređuju i troše.

Ako kućanstvo čine djeca nakon prvog zaposlenja i/ili skup osoba koji je širi od osoba određenih ovim Zakonom, osoba može u ime kućanstva podnijeti Izjavu o članovima kućanstva, a Porezna uprava će obavijestiti ostale upisane punoljetne članove kućanstva o upisanoj činjenici pripadnosti određenom kućanstvu, uz ostavljanje roka za pobijanje tvrdnje o upisanoj činjenici od deset radnih dana. Istekom tog roka, smatrat će se da su druge osobe suglasne za upis činjenice o postojanju kućanstva u Središnji registar, a do tada upisani podaci se označuju kao „Podatak u provjeri“.

Osobe upisane u Središnji registar imaju pravo uvida u pisane podatke koje se odnose na nju ili osobu kojoj je ona zakonski zastupnik te joj je Porezna uprava dužna omogućiti uvid u njih, kao i izdati osobi na njezin zahtjev potvrdu o podacima upisanima u Središnji registar koja ima snagu javne isprave.

Podaci upisani u Središnji registar čuvaju se trajno, dok se zahtjevi za pristup podacima te zahtjevi za upis i promjenu podataka u Središnjem registru čuvaju šest godina.

Ovaj Zakon objavit će se „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2025., osim članaka 29. do 35. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026. i članaka 13., 24., 25. i 28. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. lipnja 2026.

Tatjana Martinović, dipl. iur., savjetnica ministrice, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije