Prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 49. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u nastavku: ZSPC) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale (tzv. elektrobicikl).
Često smo svjedoci da biciklisti, vozeći bicikl, prelaze cestu krećući se obilježenim pješačkim prijelazom (tzv. zebra) ili da se kreću nogostupom. Očito je riječ o nerazumijevanju tih osoba glede njihovog statusa biciklista. Naime, u odredbama članka 2. ZSPC definira bicikl kao vozilo, što znači da se prema tom Zakonu biciklist smatra vozačem vozila, pa stoga obilježeni pješački prijelaz, odnosno nogostup, nisu prometne površine namijenjene i za kretanje biciklista, osim u slučaju kada pored sebe guraju bicikl, odnosno kada ne upravljaju biciklom.
Uvodno ćemo se pozabaviti i statističkim pokazateljima koji će nam dati jasniju sliku glede stradavanja biciklista u prometu, kao i glede sudjelovanja biciklista u prometnim nesrećama, a što nas u konačnici dovodi do zaključka o važnosti statusa biciklista u prometu na cestama, te važnosti njihove edukacije od najranije životne dobi. Za potrebe članka koristili smo podatke iz Statističkog pregleda temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2016. godini Ministarstva unutarnjih poslova, Službe za strateško planiranje, analitiku i razvoj iz siječnja 2017. godine.
Tijekom 2016. godine u Republici Hrvatskoj dogodilo se 411 prometnih nesreća s nastradalim osobama u vidu naleta na bicikl, uslijed čega je poginulo 20 osoba, dok je 399 osoba ozlijeđeno. Inače, biciklisti su sudjelovali u 1447 prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno 1126 osoba, dok je 27 osoba poginulo. Zanimljiv je podatak da se 35 prometnih nesreća dogodilo na biciklističkoj stazi, s jednom poginulom osobom, dok su 32 osobe ozlijeđene. Dakle, broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali biciklisti u ukupnom broju smrtno stradalih sudionika u prometu u 2016. godini (307 poginulih osoba) participira s oko 9%, a što je značajan postotak. Radi usporedbe ističemo da je u 2014. godini uslijed naleta na bicikl poginulo 11 osoba, što je gotovo dvostruko manje u odnosu na 2016. godinu, dok su u 2015. godini uslijed naleta na bicikl poginule 23 osobe.
Jedna od osnovnih obveza vozača bicikla je kretanje biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, onda je dužan kretati se što bliže desnom rubu kolnika, te ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga, s tim da je za suprotna postupanja zapriječena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna (članak 112. ZSPC-a). Pojam “biciklistička traka” ZSPC definira kao dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, dok pojam “biciklistička” staza definira kao izgrađenu prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.
Treba naglasiti da je temeljem članka 17. stavka 7. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo i prostorno uređenje donio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (Narodne novine, broj 28/16, u nastavku: Pravilnik), koji je stupio na snagu 7. travnja 2016.
Pravilnik propisuje osnovna načela planiranja te elemente za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture. Pod biciklističkom infrastrukturom, uz ostalo, podrazumijeva:
- biciklističke prometnice, a u koju kategoriju ulaze biciklističke ceste, biciklistički putovi, biciklističke staze, biciklističke trake i biciklističko-pješačke staze,
- prometnu signalizaciju i opremu.
Tako biciklističku cestu definira kao prometnicu namijenjenu za promet bicikala s izgrađenom i uređenom kolničkom konstrukcijom izvan profila ceste (završni sloj izveden od asfalta, betona i sl.), zatim biciklistički put kao prometnicu namijenjenu za promet bicikala s uređenom površinom izvan profila ceste, no bez izgrađene kolničke konstrukcije (izveden od šljunka ili sličnih materijala), biciklističku stazu kao prometnicu namijenjenu za promet bicikala, izgrađenu odvojeno od kolnika (visinski ili tlocrtno odvojena od kolnika uz primjerenu širinu zaštitnog pojasa u odnosu na motorni promet), biciklističku traku kao dio kolnika namijenjen za promet bicikala, označen odgovarajućom prometnom signalizacijom (od prometne trake odvojena razdjelnom crtom i u pravilu se izvodi uz desni rub kolnika), te biciklističko-pješačku stazu kao prometnu površinu namijenjenu za kretanje biciklista i pješaka, izgrađenu odvojeno od kolnika. K tome, Pravilnik propisuje da se biciklistički promet može odvijati i cestom za mješoviti promet, koju određuje kao prometnu površinu po kojoj se zajednički odvija biciklistički i motorni promet, a koje je potrebno dodatno označiti prometnim znakovima i oznakama na kolniku kojima se vozači motornih vozila upozoravaju na pojavu biciklista u prometu.
Uz sve navedeno možemo dodati da se bicikli ne smiju kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila, te da se pješak koji gura bicikl mora kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.
Vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije: skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
Uz to, odredbama članka 157. ZSPC-a propisano je da se na biciklu ne smije prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila, dok se na prikolici bicikla ne smije prevoziti predmete šire od 80 cm, uz napomenu da se sukladno članku 93. stavku 1. ZSPC-a u prometu na cesti biciklom smije vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila, s tim da prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg i na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.
Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti (članak 161. ZSPC-a):
- dijete do osam godina starosti, uz uvjet da je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu
- osobe starije od osam godina, uz uvjet da se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.
Izrijekom je propisano da vozač bicikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litre izdahnutog zraka. U tom smislu ističemo da je odredbom članka 199. stavka 10. ZSPC-a propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kazniti za prekršaj vozač bicikla ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova. Inače, prema podacima MUP-a u 2016. godini evidentirano je 3928 prekršaja (bez prometnih nesreća) upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola vozača bicikla (ili zaprežnog vozila).
Glede upotrebe svjetala u prometu, ZSPC u odredbi članka 101. stavka 2. propisuje da od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani bicikla i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.
Važno je naglasiti da smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju. Za postupanje suprotno prethodno opisanoj odredbi zapriječena je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.
Iznimno od navedene odredbe, ne mora imati upaljena svjetla bicikl kad je zaustavljen ili parkiran u naselju uz sam rub kolnika.
Odredbama članka 166. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (Narodne novine, broj 85/16 i 24/17) propisano je da bicikl koji sudjeluje u prometu na cestama mora biti opremljen s:
- jednim ili dva simetrična svjetla za osvjetljavanje ceste, koja su postavljena na prednjoj strani bicikla i bijele su boje, a podešena su tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 50 m niti kraći od 10 m
- jednim ili dva simetrična stražnja pozicijska svjetla, koja su postavljena na stražnjoj strani bicikla i crvene su boje
- jednim ili dva simetrično postavljena netrokutasta katadioptera, koji su postavljeni na stražnjoj strani bicikla i crvene su boje, a reflektirajuća površina mora iznositi najmanje 8 cm2
- jednim katadiopterom jantarne boje postavljenim na prednjoj i stražnjoj strani svake pedale
- reflektirajućim tijelima na bočnim stranicama prednjega i stražnjega kotača bicikla (tzv. “mačje oči”), koji reflektiraju svjetlost bijele ili žute boje
- uređaj za davanje zvučnih znakova koji mora biti ugrađen i izveden tako da daje jednolične zvukove nepromijenjena intenziteta i tako postavljen da je pristupačan vozaču.
Osim toga, prema odredbi članka 165. istoga Pravilnika, na biciklima za svaki kotač mora biti ugrađena i izvedena po jedna kočnica tako da su međusobno neovisne, s tim što kočnica na prednjem kotaču mora biti ručna.
Ujedno je propisano da je vozač bicikla koji se kreće na javnoj cesti dužan noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom (članak 113. stavak 2. ZSPC-a). Treba naglasiti na pojam „javna cesta“, uz ostale, obuhvaća i državnu cestu, županijsku cestu i lokalnu cestu, no ne i nerazvrstanu cestu (npr. seoski, poljski i šumski putovi, pristupne ceste i sl.), što implicira zaključak da na nerazvrstanim cestama vozač bicikla nema obvezu biti označen na prethodno opisani način.
Nadalje, svi vozači bicikla mlađi od 16 godina obvezni su za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi zaštitnu kacigu (članak 114. stavak 1. ZSPC-a). Za suprotno postupanje zapriječena je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna, a takvo propisivanje kazne je načelno upitno. Naime, važno je naglasiti da je odredbom članka 9. Prekršajnog zakona isključena primjena prekršajnog zakonodavstva na počinitelja koji je u vrijeme počinjenja bio dijete, odnosno koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije navršio 14 godina (prekršajna neodgovornost djeteta), dok prema odredbi članka 65. stavka 2. istog Zakona osobi starosti od 14 do 16 godina, kao mlađem maloljetniku, nije moguće izreći novčanu kaznu, odnosno prema takvoj osobi moguće je primijeniti samo odgojne mjere (u pravilu sudski ukor). Međutim, takva kažnjiva odredba ipak dobiva smisao u odredbi članka 9. stavka 3. Prekršajnog zakona koja propisuje mogućnost kažnjavanja roditelja ili drugoga tko nadzire dijete za počinjeni prekršaj djeteta ako je taj prekršaj u izravnoj vezi s propuštenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao to dijete.
U odnosu na stjecanje prava na upravljanje biciklom bitno je naglasiti da do navršenih devet godina života djeca ni na koji način ne mogu sudjelovati u prometu na cesti kao vozači bicikala, pa tako, dakle, niti na nerazvrstanim cestama (seoski, poljski i šumski putovi). Međutim, djeca s navršenih devet godina, prema odredbi članka 215. stavka 2. ZSPC-a, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti samo ako su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, a u drugim slučajevima smiju upravljati biciklom na cesti samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina. Tek kada osoba navrši 14 godina života, smije samostalno i bez dodatnih uvjeta upravljati biciklom na cesti.
Temeljem odredbe članka 215. stavka 3. ZSPC-a, kao i članka 27. stavka 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Odluku o donošenju Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom i biciklističkog ispita te Obrazac potvrde o osposobljenosti za upravljanje biciklom (Narodne novine, br. 5/16), koja je stupila na snagu 23. siječnja 2016. Tom Odlukom određeno je da se Program osposobljavanja za upravljanje biciklom (dalje: Program) provodi u osnovnim školama, te da ga mogu pohađati i učenici u ustanovama koje provode odgoj i obrazovanje djece i mladih i/ili organizaciju slobodnog vremena djece i mladih koje ispunjavaju uvjete za izvođenje Programa, no da se biciklistički ispit polaže isključivo u osnovnoj školi.
Učenici uključeni u Program ne ocjenjuju se ocjenom, nego nakon položenog ispita dobivaju Potvrdu o osposobljenosti za upravljanje biciklom.
Umjesto zaključka, biciklistima prenosimo neke od korisnih savjeta koje im daju policijska tijela, a to su:
- biciklom se obavezno treba kretati biciklističkim stazama, pješačko-biciklističkim stazama i biciklističkim trakama
- ako se biciklist kreće cestom bez staza ili traka za kretanje biciklista, dužan je kretati se uz desni rub kolnika u pravcu kretanja
- na obilježenom pješačkom prijelazu prilikom prelaska ne smije se voziti na biciklu
- ruke uvijek moraju biti na upravljaču bicikla
- prije skretanja potrebno je dati znak lijevom ili desnom rukom ostalim sudionicima u prometu o namjeri skretanja
- svi vozači bicikla mlađi od 16 godina obvezni su za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi zaštitnu kacigu (članak 114. stavak 1. ZSPC-a), dakle, sva djeca kao vozači bicikla moraju na glavi nositi zaštitnu kacigu.
