U Republici Hrvatskoj se, u pravilu provodi likvidacijski stečajni postupak, tako da su vrlo rijetki drugi oblici provođenja stečaja. Osobna uprava (Glava VIII. Stečajnog zakona) je inačica stečajnog postupka koja može biti privlačna za poštenog dužnika.
Što se tiče oblika stečajnih postupaka, uz redovni ili „klasični“ likvidacijski stečajni postupak (unovčenje imovine stečajnog dužnika), postoji više inačica: prethodni postupak, stečajni postupak male vrijednosti, stečajni plan, osobna uprava, oslobađanje od preostalih obveza, stečajni postupci povezanih društava, međunarodni stečaj, skraćeni stečajni postupak te stečajni postupak nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati.
U ovom se članku analizira institut osobne uprave stečajnog dužnika: pretpostavke za određivanje i obustavu te uprave, uređenje pravnog položaja dužnika tijekom osobne uprave, uloga stečajnog povjerenika i tijela vjerovnika u ovoj upravi te se posebno razmatra pitanje otvaranja stečajnog postupka nad obrtom.
2. Pretpostavke za određivanje i obustavu osobne uprave
Osobna uprava je pojam iz prethodnog Stečajnog zakona1 i važećeg Stečajnog zakona.2 To je inačica stečaja u kojem stečajni sud može rješenjem o otvaranju stečajnog postupka ovlastiti dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika3. Osobna uprava odvija se po posebnim pravilima jer se opća pravila SZ-a primjenjuju supsidijarno – ako u pravilima koja uređuju ovaj postupak (čl. 356. - 371.) nema odredbi koje na drukčiji način uređuju pojedina pitanja.
Prema čl. 356. SZ-a osobna uprava može se odrediti samo ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:
a) ako ju je predložio dužnik
b) ako se tome nije usprotivio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnog postupka te
c) ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvog drukčijeg oštećenja prava i interesa vjerovnika.
Prvu spomenutu pretpostavku nije teško ispuniti jer je interes dužnika ostaviti tvrtku „na životu“. Druga pretpostavka zavisi isključivo od dobre volje vjerovnika koji je predložio otvaranje stečajnog postupka.4 Logično je pitanje zašto bi vjerovnik koji je pokrenuo stečaj nad dužnikom, trebao dužniku dati još jednu šansu za popravak i u stečajnom postupku? Treća pretpostavka velikim dijelom zavisi od procjene stečajnog suda koji treba, na temelju činjenica koje mu je dostavio vjerovnik u predmet i koje su javno dostupne putem, na primjer poveznica e-Predmet, e-Oglasna ploča sudova, dobro odvagnuti hoće li određivanje osobne uprave dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvog drukčijeg oštećenja prava i interesa vjerovnika.
Naše je mišljenje da bi postavljanje stečajnog povjerenika na funkciju nadzora trebao biti ključni razlog zbog kojega bi vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom te stečajni sudac kojem je ovaj predmet rasporedom dodijeljen, ipak trebali usvojiti dužnikov prijedlog o osobnoj upravi. U tom će slučaju sud umjesto stečajnog upravitelja imenovati stečajnog povjerenika kojemu stečajni vjerovnici prijavljuju svoje tražbine.5 U slučaju, pak, negativne odluke stečajnog suca (odbijanje prijedlog stečajnog dužnika za određivanjem osobne uprave) postoji mogućnost određivanja naknadne osobne uprave na prvom ročištu vjerovnika (skupštini vjerovnika), ako ju vjerovnici predlože (čl. 357. SZ-a).
S druge strane, sud će svakako obustaviti osobnu upravu na prijedlog: a) skupštine vjerovnika, b) razlučnog ili stečajnog vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnog postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave te c) dužnika. Prije donošenja odluke o ovom prijedlogu sud će saslušati dužnika, a protiv odluke o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na žalbu. Nakon donošenja rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja prema pravilima stečajnog postupka. U rješenju o obustavi osobne uprave sud će imenovati stečajnog upravitelja, a za stečajnog upravitelja može se imenovati dotadašnji stečajni povjerenik.
Rješenje suda kojim se nakon otvaranja stečajnog postupka određuje ili obustavlja osobna uprava objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova (čl. 359. SZ-a).
3. Uloga stečajnog povjerenika i tijela vjerovnika u osobnoj upravi
Stečajni povjerenik je fizička osoba od najvećeg povjerenja stečajnog suca, vjerovnika koji je predložio otvaranje stečaja nad dužnikom, te stečajnog dužnika. Stečajni povjerenik je ujedno i jedna od fizičkih osoba koja se, u pravu Europske unije nalazi na službenom popisu upravitelja u slučaju nesolventnosti u Republici Hrvatskoj.6 Na postavljanje stečajnog povjerenika, na nadzor suda nad njegovim radom te na odgovornost i nagradu stečajnog povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o stečajnom upravitelju (čl. 360. st. 1. SZ-a). Pored stečajnog suca i stečajnog povjerenika, u postupku osobne uprave postoje još dva tijela: skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.
Glavne obveze stečajnog povjerenika su: 1) ispitati gospodarski položaj dužnika i 2) nadzirati kako on vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je dužnik pojedinac, i troškove njegova privatnog života.
Kada stečajni povjerenik pregledom poslovnih i drugih isprava utvrdi da se dužnik i njemu bliske osobe nisu okoristile stečajem opravdano je dužniku dati priliku za novi pokušaj na tržištu na kojem se nije najbolje snašao u prvom pokušaju. Suprotno, utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može zaključiti da će nastavljanje osobne uprave dovesti do oštećenja vjerovnika, dužan je o tome bez odgode obavijestiti odbor vjerovnika i sud. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni povjerenik će o tome obavijestiti stečajne vjerovnike koji su prijavili tražbine i razlučne vjerovnike (čl. 360. st. 2. i 3. SZ-a).
SZ posebno je propisao nadležnosti spomenutih odbora vjerovnika i skupštine vjerovnika. Dužnik je dužan, kao i u redovnom stečajnom postupku dobiti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnog značaja za stečajni postupak (čl. 362.). Osim toga, a na prijedlog skupštine vjerovnika, sud će odrediti pravne poslove za čiju je pravnu valjanost potrebna prethodna suglasnost stečajnog povjerenika. Vrlo je važno naglasiti da rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit će se i upisati u javne knjige (čl. 363. st. 3. SZ-a).
Stečajni povjerenik još sudjelovanje u: unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo (čl. 368.), namirenju stečajnih vjerovnika (čl. 269. SZ-a), izradi stečajnog plana (čl. 370.).
Naše je mišljenje da je SZ propustio propisati da stečajni povjerenik preuzima sav naplaćeni novac iz poslovanja dužnika i da sva plaćanja obavlja samo stečajni povjerenik. Na taj bi način stečajni povjerenik u cijelosti upravljao robno-novčanim tijekovima u poslovanju dužnika.
SZ je nadalje propisao da dužnik pojedinac ima pravo za sebe i osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati iz stečajne mase dobiti sredstva koja će mu omogućiti, s obzirom na dotadašnje životne prilike, skroman način života (čl. 364. SZ-a). Konačnu odluku donosi stečajni sudac.
Djelomične, završnu i naknadne diobe unovčene stečajne mase provodi dužnik. Diobeni popis dužan je ispitati stečajni povjerenik i pismeno izjaviti je li protiv tih popisa potrebno podnositi prigovore (čl. 369. SZ-a).
No u tijeku postupka osobne uprave vjerovnici mogu, umjesto unovčenja stečajne mase, izradu stečajnog plana naložiti stečajnom povjereniku ili dužniku. Stečajni plan provodi se prema odredbama glave VII. SZ-a. Ako je dužniku izdan takav nalog, stečajni povjerenik savjetodavno sudjeluje u njegovoj izradi.7 Nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana obavlja stečajni povjerenik (čl. 370. SZ-a).
Jednako tako, moguće je da se tijekom provedbe postupka osobne uprave utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna za namirenje troškova postupka odnosno za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase, pa je stečajni povjerenik dužan sudu prijaviti nedostatnost stečajne mase (čl. 371. SZ-a).
U SZ odmah iza odredbi o osobnoj upravi, nalaze se posebne odredbe o oslobađanju od preostalih obveza poštenog dužnika pojedinca (Glava IX. čl.372.-390.).8 U ovom postupku umjesto stečajnog povjerenika sud imenuje povjerenika.
4. Postupci u slučaju nesolventnosti obrtnika
Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja koju od dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom o obrtu9, sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Iznimno, obrt obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost prema ZoO-u ako izvodi naukovanje. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Obrtnik se ne upisuje u sudski registar, već u obrtni registar odgovarajućega županijskoga ureda odnosno ureda Grada Zagreba. Prema čl.36. st.1. ZoO-a, za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Obrtnik, kao i svi drugi poduzetnici može u svom poslovanju imati poslovne neuspjehe koji koče njegovo poslovanje. Kada nastale poteškoće nije u mogućnosti savladati u nekom razumnom roku, potrebno je razmisliti o odgovarajućem zakonodavnom okviru koji će mu omogućiti kratkotrajni oporavak, a nakon njega ponovni izlazak na tržište.
Prema čl. 3. SZ-a, predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca. Pojmom dužnika pojedinca obuhvaćeni su trgovac pojedinac, obrtnik i svaka fizička osoba koja obavlja neku (gospodarsku, profesionalnu ili drugu) djelatnost. Osim predstečajnog i stečajnog postupka, obrtnik može pokrenuti otvaranje stečaja potrošača ako zadovoljava uvjete iz čl. 4. Zakon o stečaju potrošača10. U čl. 66. st. 5. ZSP-a sud će, uz prethodno mišljenje povjerenika i vjerovnika, dopustiti obrtniku obavljanje samostalne djelatnosti ako stekne uvjerenje da će obrtnik obavljanjem djelatnosti ostvariti dobit ili dohodak i da će biti u mogućnosti plaćati mjesečni iznos naknade za imovinu izuzetu iz stečajne mase.
U praksi provođenja stečajnih postupaka pred trgovačkim sudovima u Republici Hrvatskoj, stečajevi nad obrtnicima su iznimno rijetki u odnosu na društva kapitala. U stečajnom postupku obrtnik za obveze odgovara vrlo strogo i to cjelokupnom svojom imovinom. Vjerovnici obrtnika namiruju se prema pravilima SZ-a, a eventualni višak stečajne mase pripada obrtniku nad kojim je proveden stečajni postupak. Nakon održavanja završnog ročišta te neposredne podjele unovčene mase vjerovnicima i zatvaranja poslovnog računa stečajnog dužnika, nadležni trgovački sud, na prijedlog stečajnog upravitelja donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad imovinom stečajnog dužnika.
5. Zaključak
U rimskom je pravu bona fides načelo prema kojem je u odnosima među strankama morala postojati pravičnost, poštenje i povjerenje. U hrvatskom insolvencijskom pravu, a to su SZ i ZSP, pošteni dužnik ima pravo na „popravni ispit“ koji s uspjehom može položiti.
Osobna uprava je inačica stečajnog postupka u kojoj sud može već u rješenju o otvaranju stečajnog postupka ovlastiti dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika. Ako je dužnik pojedinac, može se prema odredbama SZ-a osloboditi svojih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene. Obrtnik također može, sukladno ZSP-u, nakon otvaranja stečaja potrošača i u razdoblju provjere ponašanja zahtijevati od suda dopuštenje za obavljanje samostalne djelatnosti.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 “Narodne novine“, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12.
^ 2 “Narodne novine“, br. 71/15., 104/17., 36/22., 27/24. – dalje: SZ.
^ 3 Na osobnu upravu primjenjuju se sljedeće odredbe SZ-a: Glava I - Opće odredbe, Glava III – Stečajni postupak, Glava IV – Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, Glava V- Upravljanje stečajnom masom i unovčenje stečajne mase, Glava VI – Namirenje stečajnih vjerovnika, te Glava VII – Stečajni plan.
^ 4 Učinio je vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnog razloga kod dužnika (čl. 6. i čl.109. SZ-a).
^ 5 Osobna uprava ne upisuje se u javne knjige i druge upisnike (čl.356. st.3. SZ).
^ 6 V. Uredba (EU) 2021/2260 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/848 o postupku u slučaju nesolventnosti radi zamjene njezinih priloga A i B, sadrži postupke u slučaju nesolventnosti, kao i upravitelje u slučaju nesolventnosti u Republici Hrvatskoj (Službeni list Europske unije, L 455/5 od 20. prosinca 2021.). Pravna snaga ove Uredbe je to što je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama Europske unije u skladu s Ugovorima. Stečajni postupci su: 1) stečajni postupak, 2) predstečajni postupak, 3) postupak stečaja potrošača, te 4) postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, dok su upravitelji u slučaju nesolventnosti:1) stečajni upravitelj, 2) privremeni stečajni upravitelj, 3) stečajni povjerenik, 4) povjerenik, 5) izvanredni povjerenik.
^ 7 Nakon otvaranja stečajnog postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase (čl. 303. st. 1. SZ-a).
^ 8 Cilj stečajnog postupka iz čl. 2. st. 2. reč. 2. SZ-a.
^ 9 “Narodne novine“, br. 143/13., 127/19., 41/20. – dalje: ZoO.
^ 10 “Narodne novine“, br. 100/15., 67/18., 36/22. – dalje: ZSP.
