U posljednje vrijeme uočava se značajan pomak u hrvatskoj sudskoj praksi kod odlučivanja o naknadi neimovinske štete. Sudovi sve češće uzimaju u obzir inflaciju1 i porast troškova života kako bi osigurali da dosuđena pravična novčana naknada2 zadrži realnu vrijednost.
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini u svojoj presudi Pn-349/2022 od 15. ožujka 2025. glede utjecaja inflacije navodi: „Pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete uzeo u obzir Orijentacijske kriteriji i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002., te njegove izmjene od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kao i stopu inflacije prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, koja je od 2020., do prosinca 2024., iznosila 28,6%. (https://lnkd.in/dzDVb_Q2). Stoga je sud prilikom odmjeravanje visine štete vodio računa o inflaciji posljednjih pet godina, kao i povećanju potrošačkih cijena, te je sve to uzeo u obzir prilikom procjene visine štete.“
Jednako tako Općinski građanski sud u Zagrebu presudom Pn-1421/2024-14 od 28. veljače 2025. navodi sljedeće: „Nadalje, sud ističe i činjenicu da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, kako je i sud prvog stupnja postupio. Osim toga, za istaknuti je da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ove presude u veljači 2025.g.“3
Slično pravno shvaćanje je i ranije zauzeo Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž-3137/2024-2 od 25. srpnja 2024. u kojoj ističe: "Osim toga, za istaknuti je da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ovdje pobijane odluke donesene u veljači 2024."4
Navedena sudska praksa potvrđuje sve izraženiju tendenciju materijalnog prilagođavanja iznosa dosuđene pravične novčane naknade neimovinske štete u skladu s ekonomskim pokazateljima. Sudovi više ne pristupaju Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske5 strogo formalistički, već ih tumače fleksibilno, uvažavajući realan gospodarski kontekst, s posebnim naglaskom na stopu inflacije i rast potrošačkih cijena.
Za pravnu zajednicu – odvjetnike, suce i stručnu javnost – ovi trendovi predstavljaju važan podsjetnik na nužnost prilagodbe pravnih standarda dinamičnim ekonomskim prilikama, čime se doprinosi ujednačenijoj i pravednijoj sudskoj praksi.
Tomislav Špiljak Vignjević, mag. iur., odvjetnik
^ 1 Inflacija u ekonomskom smislu je proces kontinuiranog rasta cijena odnosno kontinuiranog opadanja vrijednosti novca kao posljedice neravnoteže u gospodarstvu, Anić - Goldstein, Rječnik stranih riječi, 2000., II. izdanje
^ 2 Članak 1100. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.)
^ 3 Vidi i presudu Općinski građanski sud u Zagrebu u presudi Pn-1858/2023-28 od 28. veljače 2025.
^ 4 Vidi i odluku Županijskoj suda u Zagrebu, Gž-2045/2024-2 od 24. rujna 2024.
^ 5 Pravno shvaćanje zauzeto na sjednici VSRH-a (4/02) održanoj 29. studenog 2002. godine, Broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 te pravno shvaćanje zauzeto na sjednici VSRH-a (2/20) održanoj 5.ožujka 2020. i 5 lipnja 2020, Broj Su IV-47/2020-5
